Srbijanska policija kaznila Hrvate jer su preorali hrvatsku zemlju, Jankovics kaže: Oni su hrvatski državljani, a kako bi se tako i osjećali, mora im se pod hitno pomoći

Pitanje katastarski hrvatskog teritorija na lijevoj dunavskoj obali (u Srbiji) ne samo da se ne rješava nego se iz dana u dan događaju novi problemi. Posljednji incident dogodio se proteklog tjedna, kada je dio tamošnjih poljoprivrednika odlučio preorati relativno mali komad zemlje koja je u parlogu, isključivo stoga kako bi se riješili korova koji je počeo gušiti njihove obradive površine.

Novčana kazna?

– Nismo ništa loše mislili. Htjeli smo samo povući plitku brazdu, ali nas je u tome spriječila policija. Podnesene su i prijave, a na sudu je da odluči hoće li uslijediti kazna ili će prijava biti odbačena – priča jedan od poljoprivrednika iz bačkog Bezdana (podatci poznati redakciji), naglašavajući kako im je akcija policije obrazložena ulaskom u državni posjed.

Nastavlja kako i vrapci na grani znaju da je sporna zemlja samo manji dio površina u Vojvodini koje katastarski pripadaju Hrvatskoj, što srbijansku policiju nije spriječilo u namjeri da ih potjera i prijavi nadležnim ustanovama. Osobno je, dodaje, odrastao u Kenđiji (naselju u k.o. Draž) i zna cijeli razvoj situacije.

– U zajedničkoj je državi zemlju koja pripada hrvatskim katastarskim općinama, koja nije bila u privatnom vlasništvu, obrađivao tadašnji kombinat. Naslijedio ga je PP Bezdan, koji je prije nekoliko godina prešao u vlasništvo Petra Matijevića. On je, navodno, spriječio javnu dražbu tog zakorovljenog komada zemljišta koju je općina Sombor htjela raspisati, a cilj mu je bio sačuvati ga za sebe. Gotovo svi bezdanski poljoprivrednici sigurni su da bespravno obrađuje većinu onoga što obrađuje, premda pokazuje dokumente kojima dokazuje navodno vlasništvo – priča sugovornik Glasa Slavonije, dodajući da Matijevićevoj mehanizaciji nije spriječen ulazak u isto to “državno” zemljište, ali s druge strane, u koje je, poput njih, zašao kako bi pokosio korov koji smeta njegovim usjevima. Kako bilo da bilo, bez namjere nekoga osuđivati i optuživati, činjenica je da se zemljište koje katastarski pripada Hrvatskoj i nadalje eksploatira, a država Srbija ponaša se kao da je ono njezino.

Pri tome, tvrdi načelnik općine Draž Stipan Šašlin, od mirne reintegracije do današnjih dana u općinski (kao ni državni, odnosno županijski proračun) nije sjela ni lipa od najma ili zakupa poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u granicama katastarske općine Draž. Ne treba spominjati kako ne postoji ni jedno hrvatsko rješenje po kojemu PP Bezdan može koristiti katastarski hrvatsko zemljište. Uz sve spomenuto, lokalno stanovništvo – hrvatski državljani, nastanjeni “s pogrešne strane” Dunava, u Kenđiji, i nadalje ispašta. Na to već godinama upozoravaju čelnici općina s hrvatske strane Dunava, svojevremeno se oglasila i Zajednica povratnika Hrvatske, a nedavno je u Kenđiji boravio i saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics.

– Ti su ljudi, slikovito rečeno, ni na nebu ni na zemlji. Oni su hrvatski državljani, a kako bi se tako i osjećali, mora im se pod hitno pomoći, bar kratkoročno. Osobno ću činiti sve što je u mojoj moći, ali se veći dio posla odnosi na ministarstva vanjskih poslova i diplomaciju dviju država, koja mora utvrditi graničnu liniju – kaže Jankovics.

Govoreći samo o dijelu problema tih ljudi, ističe, primjerice, kako oni ostvaruju pravo na poticaj od hrvatske države, ali kako bi ga zapravo dobili, moraju priložiti račun od kupnje sjemena. No, nastavlja, sjeme ne smiju prenijeti preko državne granice. Nakon žetve i berbe, usjeve prodaju u Srbiji (jer preko granice ne smiju prenositi ni kukuruz, pšenicu, povrće i voće) i to preko posrednika, pri čemu im se naplaćuje porez. Isto tako, imaju pravo na takozvani plavi dizel, ali ga u praksi ne mogu koristiti. Oni su, dakle, četverostruko više oštećeni nego poljoprivrednici u Hrvatskoj – naglašava Jankovics.

U Srbiji 10-ak tisuća hektara hrvatskog teritorija

Katastarskog hrvatskog teritorija na lijevoj dunavskoj obali neusporedivo je više nego srbijanskog s desne obale. I dok je hrvatski teritorij u Srbiji bogat šumom i plodnim zemljištem, 900-tinjak hektara srpskog teritorija u Hrvatskoj većinom je neplodno. U katastarskim planovima stoji kako se s lijeve, vojvođanske strane Dunava, nalaze dijelovi k.o. Draž (Karapanđa i Kenđija), dijelovi k.o. Zmajevac (Kalandoš i Šmaguć koji se prostiru do potkućnica sela Bački Monoštor), potom Adica, Kazuk i Zmajevačka kučka, kao i dijelovi k.o Kopačevo (Poluostrvo, Varošviz, Zverinjak i Srebrnica). Ukupno je to 10-ak tisuća hektara.

Zadnji bilateralni razgovori obavljeni prije šest godina

Pitanja u vezi s granicom između RH i Republike Srbije postavili smo Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. “Pregovori o granici između RH i Republike Srbije odvijaju se kroz rad Međudržavne diplomatske komisije, koja je održala devet sjednica. Zadnja je održana u rujnu 2011. godine, kada su pregovori prekinuti na neodređeno vrijeme. Hrvatska je spremna nastaviti pregovore u najskorije vrijeme”, stoji u odgovoru, koji nastavlja tvrdnjom kako Vlada RH nije zaboravila na navedena područja i stanovnike na lijevoj obali i nema namjeru odustati od njihova povratka pod kontrolu hrvatskih tijela vlasti. “Smatramo kako je do tog cilja moguće doći pregovorima između RH i Republike Srbije ili dogovorom na temelju kojeg bismo problem s povjerenjem predali izabranom međunarodnom sudskom tijelu koje će spor riješiti u skladu s međunarodnim pravom. Stajalište RH u pitanju razgraničenja s Republikom Srbijom temelji se na međunarodnom pravu, uključujući i mišljenje Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju iz 1991. godine (Badinterova komisija) – prema kojem su granice bivših republika danom osamostaljenja novih država postale međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom. Bivša međurepublička granica između Hrvatske i Srbije, kako u Srijemu tako i na području rijeke Dunav (Kenđija, Karapandža, Šarengradska ada, Vukovarska ada, područje u blizini Apatina), bila je i jest precizno utvrđena i proteže se rubnim granicama katastarskih općina koje su ujedno bile i vanjske granice administrativno-teritorijalnih jedinica svake republike”, kažu u Ministarstvu. S druge se strane Srbija do sada zalagala da granica bude sredina Dunava. Za sada je tome još uvijek tako, piše Glas Slavonije.

Facebook Komentari