Kolinda Grabar Kitarović: Hrvatska je oduvijek pozdravljala i podržavala nazočnost ruskih tvrtki u Hrvatskoj

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u sklopu svoga službenog posjeta Moskvi sudjelovala je na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne, kojim je povodom održala i govor.

Predsjedničin govor prenosimo u cijelosti.

“Nakon jučerašnjeg vrlo uspješnog početka mojega službenog posjeta Ruskoj Federaciji, pravo je zadovoljstvo doći u prekrasnu Moskvu i prisustvovati svečanom otvorenju Rusko-hrvatskog gospodarskog foruma.

Rusija je Hrvatskoj važan gospodarski partner u mnogo aspekata, osobito trgovinskom i investicijskom. Stoga, prije svega, želim (u svoje osobno ime i u ime hrvatskoga izaslanstva) toplo pozdraviti i iskreno zahvaliti domaćinima na organizaciji ovog Foruma i na prigodi za razmjenu ideja i mišljenja o stanju hrvatsko-ruskih gospodarskih odnosa i izgledima za njihov daljnji razvoj.

Isto tako, želim zahvaliti prethodnim govornicima na prijateljskim riječima i srdačnoj dobrodošlici. Napose, zahvaljujem na vašem dosadašnjem neumornom radu na promicanju poslovnih veza između Hrvatske i Rusije.

Posebno srdačnu i veliku zahvalnost želim izraziti svima vama, predstavnicima hrvatskoga i ruskog gospodarstva. Vaša nazočnost u ovako velikom broju govori nam kako na objema stranama postoji izniman interes za jačanjem naših gospodarskih veza. Štoviše, ovaj današnji skup i ovako velik broj nazočnih gospodarstvenika na najbolji način pokazuju da naše poslovne zajednice njeguju čvrsto i pouzdano gospodarsko partnerstvo. Partnerstvo, koje, uvjerena sam, ima i obećavajuću budućnost.

Na tom tragu i moja nazočnost na ovom skupu potvrđuje snažnu želju i odlučnu volju hrvatske države za još bližim vezama s Ruskom Federacijom. U tom smislu, iskoristit ću ovu prigodu i kazati kako me osobno raduje naša zajednička opredijeljenost za razvijanjem uzajamnih odnosa u duhu prijateljstva, partnerstva, poštovanja i povjerenja kao i obostrana privrženost zalaganju za svaki uzajamno koristan i moguć oblik suradnje.

Hrvatska i Rusija ove godine obilježavaju 25. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa. Ova važna godišnjica pruža nam prigodu sagledati našu suradnju i sažeti dosadašnje rezultate. No još važnije, prigoda je to da zajednički pogledamo u budućnost i da na novim temeljima gradimo jednu novu fazu naših odnosa.

Tijekom proteklih 25 godina Hrvatska i Rusija prešle su put od uspostave diplomatskih odnosa do bliske suradnje s nizom isprepletenih interesa. Naše države danas imaju opsežan pravni okvir i mehanizme suradnje na različitim razinama i u različitim područjima. Naša robna razmjena konačno ponovno raste, a raste i investicijska i turistička suradnja. Hrvatsko-ruski odnosi ponovno postaju dinamični i obećavajući. No gledajući unatrag 25 godina, tri su aspekta naše gospodarske suradnje koje želim posebno istaknuti.

Prvo, hrvatsko-ruska robna razmjena oscilira i ne odražava stvarne tržišne potencijale. Obostrano korisna trgovinska suradnja između Hrvatske i Rusije širila se i rasla iz godine u godinu, da bi 2008. zabilježila najveći iznos u vrijednosti od 3,4 milijardi dolara. Zbog šest godina recesije hrvatskoga gospodarstva, potom sankcija i određenih teškoća ruskog gospodarstva, naša se robna razmjena znatno smanjila, a hrvatski izvoz u Rusiju se prepolovio. Istodobno, našu robnu razmjenu karakterizira deficit na hrvatskoj strani bilance i nedovoljno diverzificirana izvozna struktura na objema stranama. Tradicionalno, više od 90 posto uvoza iz Rusije čine energenti, dok s druge strane u strukturi hrvatskog izvoza, iako je on znatno diverzificiraniji, nema većih promjena – glavninu hrvatskog izvoza čine lijekovi, kozmetika, ponekad brodovi i električni transformatori.

Bitno je naglasiti kako se, osim problema u trgovinskim odnosima, kod hrvatskog izvoza radi i o relativno malim količinama, dok su potrebe ruskog tržišta mnogo veće. Naime, kada govorimo o ruskom tržištu, govorimo zapravo o jedinstvenom trgovinskom i carinskom prostoru Euroazijske gospodarske unije, koju čini tržište s više od 180 milijuna stanovnika. U tom pogledu, držim kako bi naše države morale ne samo učvrstiti tradicionalnu trgovinu, nego i poraditi na povećanju izvoza novih tehnologija i proizvoda visoko dodane vrijednosti, uključujući poljoprivredne proizvode, te povećati udio brodogradnje, elektroindustrije, softvera, IT-usluga i ekoindustrije u našoj ukupnoj trgovini.

U tim industrijama Hrvatska ima tradiciju i jaku znanstvenu, istraživačku i proizvodnu strukturu svjetskog ugleda, dok u poljoprivrednom segmentu ima proizvode vrhunske kvalitete, konkurentne i na najzahtjevnijim tržištima. Ovdje sa zadovoljstvom ističem napore hrvatskih tvrtki da uđu na rusko tržište. Vjerujem kako će njihova prisutnost i buduće poslovne aktivnosti na ruskom tržištu produbiti i unaprijediti naše trgovinske odnose, na uzajamnu korist naših dviju država i naroda.

Drugo, hrvatsko-ruska investicijska suradnja, unatoč pojedinim problemima, pokazuje vrlo dobre rezultate. Obostrana ulaganja između Hrvatske i Rusije približila su se iznosu od pola milijarde eura, a kao najperspektivnija područja pokazala su se energetika i turizam u Hrvatskoj te automobilska industrija u Rusiji. Dopustite mi istaknuti jaki zamah ruskih investicijskih aktivnosti u hrvatskom turizmu. Drago mi je što, osim velikih ulagača, mogu pozdraviti i veliki interes manjih ruskih poduzetnika za projektima i nastanjenjem u Hrvatskoj.

Hrvatska je oduvijek pozdravljala i podržavala nazočnost ruskih tvrtki u Hrvatskoj. Ovdje, stoga, želim posebno pozdraviti nove primjere hrvatsko-ruske suradnje, poput suradnje Croduxa i Optima grupe u opskrbi plinom Rafinerije nafte Brod te Prvog plinarskog društva i Gazproma u isporuci plina za Hrvatsku.

Ovaj pozitivan razvoj gospodarske suradnje oslanja se, uz ostalo, na niz zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koje su omogućile lakše i sigurnije investiranje te liberalizaciju tržišta električne energije, nafte i plina. Moram naglasiti kako će hrvatska Vlada i nadalje provoditi mjere radi daljnjeg olakšavanja ulaganja i stvaranja povoljnog poslovnog okruženja. Na tom tragu, Hrvatska je spremna i nadalje poticati ruske ulagače da istraže poslovne prilike i mogućnosti ulaganja, upoznaju okruženje i projekte koje nudimo (o čemu će više riječi biti u nastavku ovoga Foruma).

I treće, potencijali hrvatsko-ruske gospodarske suradnje nadilaze okvire bilateralnih odnosa. Mi čelnici država, bile one velike ili male, posvećeni smo postizanju istih ciljeva: održivom razvoju, smanjivanju razvojnog jaza između država u razvoju i razvijenih, kao i osiguranju stabilnosti, mira i sigurnosti u svijetu. Svrha našeg djelovanja jest postizanje dugoročnog stabilnog razvoja ljudskog društva, u čemu je naš rad na unaprjeđivanju gospodarstva s predvidivim dobrobitima za svaku osobu i svaki narod jedan od bitnih preduvjeta za izgradnju kapaciteta radi sprječavanja nasilja i borbe protiv globalnog terorizma i kriminala, koji su danas najveća prijetnja miru i stabilnosti u svijetu.

Hrvatska, koliko god bila teritorijalno i brojem stanovnika mala država u globalnim okvirima, velika je u svojim potencijalima, ambicijama i ciljevima te snažno poduzima korake za svoju afirmaciju, prije svega u Europskoj uniji, a posebice u sklopu svojih srednjoeuropskih i sredozemnih odrednica, odnosno na području kojemu pripada, geografski, povijesno, kulturno i civilizacijski. Radi pune konsolidacije i kohezije tog područja pokrenuli smo Inicijativu triju mora koja otvara nove investicijske prilike, posebice u području energetike i transporta, razvoja novih industrija i novih tržišta, omogućujući time održiv i dugoročan ekonomski rast te smanjenje razvojnog jaza između tzv. stare i nove Europe.

Ovdje želim jasno kazati kako su u Inicijativi tri mora, odnosno u njezinim projektima (150 projekata vrijednih 45 milijardi eura) dobrodošli sudjelovati partneri iz drugih država. Već vidimo interes Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine pa ako ruski partneri pronađu svoj interes – dobrodošli su sudjelovati.

Ovi aspekti hrvatsko-ruske gospodarske suradnje bili su i na dnevnome redu jučerašnjih sastanaka. Predsjednik Putin i ja održali smo prijateljske razgovore i postigli širok dogovor o tome u kojem smjeru razvijati bilateralne odnose. Naša izaslanstva potpisala su Memorandum o suglasnosti u oblasti gospodarske suradnje na tržištima trećih država, koji jasno postavlja smjer i okvir za međusobno korisnu gospodarsku suradnju u novim okolnostima.

S tim u vezi mogu zaključiti sljedeće:

Unaprjeđenje gospodarske suradnje između Hrvatske i Rusije, poglavito u dijelu povećavanja hrvatskoga izvoza i privlačenja investicija i turista, ostaje prioritet u razvoju ukupne bilateralne suradnje.

Opredijeljenost obiju država za dubljom i višesektorskom gospodarskom i trgovinskom suradnjom, uključujući suradnju u trećim državama, pridonijet će povećanju bilateralne trgovine i ulaganja, razvoju konkurentnosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja i ekonomskom razvitku obiju država, uz dobrobiti za razvoj naših ukupnih odnosa.

Promicanje trajnog i stabilnog rasta obostrano korisnih poslovnih veza, što je želja i hrvatske i ruske poslovne zajednice, zajednička je i trajna odgovornost naših dviju vlada.

Na kraju ovog obraćanja pozivam vas da se udružite i zajedno radite na promicanju naših dugoročnih, stabilnih i plodonosnih gospodarskih odnosa. Zajedno možemo stvoriti bolju budućnost za naše države i narode”, kazala je predsjednica Grabar Kitarović.

Facebook Komentari