UŽIVO Plenković podnio Godišnje izvješće, po njemu Vlada radi fenomenalno, oporba kritizirala, a onda dobila odgovor sa zeljerijadom

U srijedu premijer Andrej Plenković, dan prije prve godišnjice rada svoje Vlade, Hrvatskom saboru podnosi prvo Godišnje izvješće.

”Želim dati pregled rada Vlade, objasniti odluke koje smo donosili i kada nisu bile jednostavne i predstaviti smjer kojim Hrvatska ulazi u 2018. Ova je bila jedna od najzahtjevnijih godina od Domovinskog rata. Prirodne nepogode, kriza u Arokoru, arbitražni postupci u slučaju INA-e, zahtjevno međunarodno okruženje… U takvoj godini Vlada je ispunila značajni dio programa, a s tim poslom nastavljamo i dalje”, kazao je premijer na početku.

”Danas, nakon ostvarenja strateških nacionalnih interesa naš cilj moraju biti ljudi. Hrvatski čovjek sa svojim nadama i očekivanjima. Sa svojim neotuđivim dostojanstvom, pravima i odgovornosti. Naš osnovni cilj je osigurati kvalitetan život i životni standard i sve više mogućnosti za boljitak.

Gospodarski rast – najbolja demografska politika

Pronalaženje rješenja za demografske izazove je ključan zadatak. To pitanje čini temelj ukupnog razvoja Hrvatske. Danas smo jedna od najstarijih europskih nacija. U samo jednom desetljeću Hrvatska je izgubila 3,4 posto svojeg stanovništva, gotovo jedan Split. A takav trend se nastavlja”, rekao je.

”Za nas nema dileme da je gospodarski rast najbolja demografska politika. Dobre, osmišljene mjere mogu činiti razliku.

U prvoj godini mandata značajno smo povećali financijsku potporu roditeljima. Nezaposlenim rodiljama povećali smo naknadu, povećali smo naknadu i zaposlenim roditeljima. Odlučili smo subvencionirati pola rate stambenog kredita mladima.

Paket demografskih mjera

U reformi poreznog sustava, uz opće smanjenje poreznog rasterećanj, povećali smo osobni odbitak za djecu. Također smo omogućili program subvencije sagradnje novih vrtića i unapređenja postojećih. Pripremamo i paket novih demografskih mjera koje ćemo uvesti iduće godine.

Prva je zadaća zaustavljanje procesa odlazaka mladih. To je zahtjevan posao s kojim se suočavaju brojne zemlje, ali na njemu ćemo ustrajati kako bi mladi ovdje živjeli dostojno od svojega rada. Ljudi su oduvijek bili najdragocjeniji i u njih treba ulagati.

Nastavili smo s obrazovnom reformom. Cilj Vlade je da se nakon dovršetka javne rasprave iduće školske godine krene s pilot projektima. Nastojimo pomiriti različita stajališta, što nije uvijek jednostavno. Novi program treba spojiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada”, govori premijer.

Dostojanstven život starijima

”Politiku u čijem je središtu čovjek pokazujemo i načelom kršćanske solidarnosti. Starijim građanima nastojimo osigurati dostojanstven život. Učinili smo najveće usklađenje mirovina od 2008. Mirovinski sustav je potrebno prilagođavati demografskim i gospodarskim kretanjima.

Donijeli smo pravedniji Ovršni zakon koji sprječava ovrhu na jedinoj nekretnini. Povećan je iznos izuzet od ovrhe”.

Briga o radnicima

”U potpunosti smo predani ostvarivanju ravnopravnosti žena i muškaraca te suzbijanju nasilja nad ženama.

Brinemo se o položaju radnika. Svatko mora svojim radom omogućiti dostojanstven život sebi i svojoj obitelji. Minimalnu plaću povećali smo za pet posto”.

Kriza u Agrokoru

”Vrijedi podsjetiti na situaciju od prije samo pola godine. Nekoliko snižavanja rejtinga kompanija, pad cijene dionica, pokretanje prvih ovrha, blokirani računi, prekid isporuke robe, pražnjenje polica, nelikvidnost… Revidirana izvješća pokazala su stanje u kompaniji proteklih godina. Nekontrolirani stečaj i propast Agrokora imao bi nesagledive posljedice na našu industriju: poljoprivredu, turizam, proračun, ali prije svega desetke tisuće osoba vezane uz Agrokor. Danas je svima jasno da vlada takav scenarij nije dopustila.

Imali smo četiri opcije. Prva je ne činiti ništa, drugi scenarij je nacionalizacija kompanije, treće je da smo mogli pronaći sredstva koji bi kratkoročno omogućili likvidnost. Zato smo se odlučili za četvrtu opciju. Zakon je nadopunio pravnu prazninu koja je postojala.

Pokazali smo da država zna i može reagirati brzo i odgovorno. Postupili smo koherentno i zakonito u skladu s ovlastima. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami na cjelokupno gospodarstvo. Zna se što je zadaća vlade te policije i DORH-a. Podržali smo i razgovore o Agrokoru u Saboru. Ovo je prilika za transformaciju cjelokupnog društva.”

Koristi od uvođenja eura – ključni projekti LNG i Pelješki most

Plenković je rekao i kako su počele pripreme oko uvođenja eura te da će korist od toga imati građani i institucije. Dodao je kako se nakon toga otvara javna rasprava o uvođenju eura. Smatra da će uvođenje eura biti pozitivno za građane s kreditima s valutnom klauzulom.

Ključni energetski projekt je izgradnja LNG terminala na Krku za što su osigurana europska sredstva. Vlada nastavlja na prometnom povezivanju Hrvatske. Jedan od najvidljivijih projekata je izgradnja Pelješkog mosta . Tehnički gabariti su dogovoreni s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatska je tada izašla u susret susjednoj zemlji. Pitanje gradnje mosta s razgraničanjem na moru nema veze, rekao je.

Europska unija i odnosi sa susjedima

Istaknuo je kako se Hrvatska zalaže za proširenje Europske unije, naročito na jugoistok Europe. Hrvatska veliku pozornost posvećuje odnosu s Bosnom i Hercegovinom s kojom nas kako kaže vežu posebne veze. ‘Budućnost BIH je za nas politički prioritet’, rekao je i dodao kako je izuzetno važno osigurati jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.

Hrvatska u odnosu sa Srbijom ima brojnih otvorenih pitanja, među njima su i pitanje nestalih, kulturnih dobara, ali i regionalne juriosdikcije srbijanskog zakona o ratnim zločinima. ‘Ne prihvaćamo krivotvorenje povijesne istine, ‘Hrvatske ne da na Domovinski rat, jednako kao što branitelji nisu dali na Hrvatsku’, rekao je.

Neriješna je i granica sa Slovenijom. Ponovio je kako Hrvatska odlukuo arbitražnog suda neće primijeniti i kako se iz tog postupka povukla jer su otkrivena protupravni postupci s druge strane, ali i da Hrvatska sa Slovenijom želi dijalog i rješavanje otvorenih pitanja.

Cilj je ući u Schengen 2019.

‘Želimo doseći tehničku spremnost za ulazak u jedinstveni europski prostor 2018. kako bi u Schenen ušli u mandat sadašnje Europske komisije godinu kasnije’ rekao je i dodao kako smo od lipnja spojeni na schengenski informacijski susatav dok je u travnju sa slovenskim premijerom Cerarom dogovoren prelazak sa sustavnih na ciljane pretrage što je omogućilo veći protok vozila i time pridonijelo uspješnoj turističkoj sezoni.

Premijer Andrej Plenković odgovorio je na kraju na kritike i osvrte.

“Primijetio sam da neki zastupnici ne žele ni pozdraviti predstavnike Vlade, vodit ćemo o tome računa ubuduće”, primjetio je Plenković. Kazao je da je izvješće Vlade utemeljeno na činjenicama.

‘Moja vlada ili bilo tko drugi u vladi ne utječe na rad policije, DORH-a ili sudaca. I slušati komentare o nepravomoćnim presudama, mogu to usporediti s idejama koji je imao čelnik oporbene stranke kada je rekao da bi predsjednica trebala birati ministre. To su teme za kavanske revolucionare’, poručio je Plenković a onda se obratio šefu oporbe Bernardiću:

“Ja jako volim zelje, idem na zeljerijde, vi ste tada sve sveli na selfije dok smo se mi suočavali s najvećim problemom od agresije na Hrvatsku. Mi to nismo trebali. Ja nemam veze s Agrokorom.”

Bernardić kritizirao

“Predsjednik Vlade stoji u mjestu, dok Hrvatska klizi prema dolje. Nitko nije mogao vjerovati da će neodgovornost hrvatskih političara dovesti do toga da gledamo ovakvu spregu politike i organiziranog kriminala”, rekao je Davor Bernardić u ime Kluba SDP-a.

“Plenkovićeva vlada uspjela je pomoći bankama umjesto ljudima da dođu do svog stana. Plenkovićeva vlada uradila je ne turistički sektor dižući PDV u turizmu. Tri puta su duže liste čekanja a dug u zdravstvu iznosi 9 milijardi kuna. Plenkovićeva vlada odbila je naš prijedlog o povećanju minimalne plaće. Vlada je udarila na najsiromašnije građane kroz cijenu struje da bi pomogla one koji struju proizvode. U proceduru je poslana ratifikacija Istanbulske konvencije i ne trebate s njom čekati šest mjeseci. U javnu raspravu poslan je nacrt Obiteljskog zakona koji nas je htio vratiti u srednji vijek”, rekao je Bernardić.

I on je podsjetio na plan otkup dionica Ine od MOL-a koji nije otišao dalje od najave te poreznu reformu koja je, naglasio je, produbila jaz između bogatih i siromašnih.

“Hrvatsku je napustilo 100.000 ljudi. Briga vas za njih i za one koji idu prati tanjure u Irsku s diplomama u džepu, a kojima HDZ-ovi dužnosni poručuju; samo idite, široko vam polje”, istaknuo je.

Pozvao je premijer Plenkovića da prvi dođe pred istražno povjerenstvo za Agrokor i upitao: “Zašto se Todoriću dalo šest mjeseci vrmena da spakira kofere? Zašto je kasnila revizija u Agrokoru? Kao što ste ’90-tih napravili pretvorbu i provatizaciju za 200 odabranih obitelji, tako i danas dogovarate s fondovima

– Naši odnosi sa susjedima nikada nisu bili gori od kada ih vodi Plenkovićeva vlada – optužuje Bernardić. Govoreći o Agrokoru upitao je zašto se Todoriću ‘dalo šest mjeseci da sprema kofere’. Rekao je kako Hrvatska ne treba suočavanje s prošlošću, njoj treba suočavanje sa sadašnjošću. – Ja ne znam o čemu ste vi govorili osim da niste govorili o stvarnosti. Vrijeme je da se spustite na zemlju i priznate da je ovo vlada sukoba interesa – rekao je Bernardić.

Branimir Bunjac upitao je Plenkovića kakva je bila sigurnosna procjena Zdravka Marića prije nego je postao ministar. – Premijer ne spominje podatak da smo predzadnji po standardu u EU, a i Bugarska nam se polagano približava – rekao je Bunjac. Kazao je kako broj blokiranih građana i njihovi dugovi rastu.

– Niste ušli ni u kakve ozbiljne reforme, bilo je nekog grebanja po površini – rekao je Ivan Vilibor Sinčić nabrajajući institucije koje je Vlada treba reformirati. Počeo je pričati i o kupnji Ine prodajom 25% HEP-a. Pita se zašto se više ne govori o kupovini Ine, a govori se o prodaji HEP-a? – Očito je da je negdje vani odlučeno da se HEP proda – kazao je Sinčić i prokomentirao kako su to probali progurati pričom o kupnji Ine, no nije im prošlo. Kazao je kako Vlada nije uspjela uspostaviti učinkoviti pravosudni sustav te je rekao kako Glavaševićev slučaj ulazi u 14. godinu, a Sanaderov u 10. – Vi ste stvorili klimu i održavate ju da se kriminal u Hrvatskoj isplati – optužio je Sinčić. – Tko vjeruje u ovu državu kada se nije u stanju obračunati s kriminalom – izjavio je.

– Kada slušate izvješće imate osjećaj da živimo u različitoj državi. Premijer je održao pravi predizborni govor – rekla je Anka Mrak Taritaš. – Postoji nešto što je izraziti uspjeh ove vlade. Uspjeh je da uopće postoji, jednom interesantnom političkom trgovinom – kazala je Mrak Taritaš. – Uspjeh je i da je ‘nitko’ u Hrvatskoj postao najpopularniji političar. Ova Vlada funkcionira na način da imamo predstave za javnost – rekla je Mrak Taritaš i dodala kako se ta predstava odvija posljednjih dana. Dotakla se i o obećanja koje su dali prošle godine, među njima su i kvalitetnija radna mjesta. Kazala je kako su ‘stvorili 10 tisuća radnih mjesta’ no problem je što ta radna mjesta nisu u Hrvatskoj. – Nikada nije bilo većih razloga između poželjnih i nepoželjnih. Opet se broje krvna zrnca… – izjavila je Mrak Taritaš. Govorila je i o istražnom povjerenstvu za Agrokor. Pozvala je zastupnike HDZ-a i drugih koalicijskih stranaka da uredno kažu da ne žele povjerenstvo i izglasaju to ‘kako bi maknuli tu sapunicu iz Sabora’. Komentirala je i presudu Tomislavu Horvatinčiću. – Uveli smo u pravosuđe jednu novu riječ – sinkopa. Pa će ta sinkopa ostati obilježena u našem pravosuđu. Kad gledam tu presudu onda razumijem jedino da imamo užasno puno ljudi u zatvorima pa je onda dogovor u pravosuđu da ne šaljemo ljude u zatvor – kazala je Mrak Taritaš. Rekla je i kako nemamo čemu biti optimistični u iduće tri godine.

– Nakon nastupa premijera, oporba je krenula ”rešetati” premijera Plenkovića. Zasad je najoštriji Krešo Beljak iz HSS-a: – Malo smo zaspali. Slušao sam premijera više od sat vremena. Postoji poslovica “tko radi, taj griješi”. Nisam čuo ni jednu samokritiku, to me vodi na zaključak da ovo nije bilo izvješće o radu, nego o neradu. Stotine tisuća ljudi iselilo se u zadnje vrijeme iz Hrvatske. Danas smo miljama daleko od države blagostanja o kojoj smo prije 27 godina maštali, a najgore nas tek čeka. U vanjskoj politici gura nas se u neke međunarodne integracije koje nisu na spisku, ne trebaju nam novi vojni savezi. Naši ne iseljavaju u Poljsku ili Mađarsku, nego u Irsku ili Njemačku. Ne postoji nijedna država s kojom graničimo, a da možemo reći kako nismo u lošim odnosima. Unutar Europske unije nemamo saveznika, a ni šire. A oduvijek smo ovisili o saveznicima. Danas ga nemamo ni na jednoj strani. Vaša pravosudna politika dobro je znana svima u državi, presude zadnjih dana presude su kojima se smije cijela država. Smiješne su svima, osim vama u Vladi. Došla mi je ovih dana jedna bakica koja je prekršajno prijavljena zbog branja gljiva, to je vaše pravosuđe. Uvalili ste u probleme sve čelnike lokalnih jedinica koje su već napravile pripremu posla za porez na nekretnine. A još od Linića lokalne jedinice ne dobivaju smjernice za izradu proračuna, a pogriješiti ne smijemo. Naši liječnici odlaze, a država ništa ne čini da ih zadrži. Za Agrokor vam mogu samo reći: “Sram vas bilo!” Slavonci vide danas sjeverno more iz Irske, a ne slavonsku ravnicu. Govorili ste o rastu, a ja vidim da raste samo broj uhljeba – napadao je Beljak.

Nakon premijerova govora, krenula je rasprava u Saboru, a prvi se javio Ivan Lovrinović i odmah je kritizirao vladajuće i njihove prijedloge zakona te stanje oko Agrokora: – Građani stenju pod pritiskom banaka. Novi zakon o ovrhama je loš zakon. Moram upozoriti i na anomaliju, radi li Vlada oko Agrokora predstavu? Zašto uz privedene nitko na ispitivanje nije pozvao i današnjeg ministra financija? Kako ministri Dalić i Marić mogu sjediti u Vladi, a opterećeni su aferom Agrokor. Nitko u ovoj zemlji nije pravomoćno osuđen za kriminal u ovoj zemlji. Tražim od Vlade povećanje kapaciteta DORH-a. Slučaj Agrokor je skup svih tih anomalija – poručio je Lovrinović, prenosi Večernji list.

Podsjetimo, Sabor je 19. listopada prošle godine iskazao povjerenje Plenkovićevoj Vladi u kojoj su bili HDZ i Most, a istu večer Tihomir Orešković predao je Plenkoviću ključeve Banskih dvora.

Obvezu premijeru da jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, Saboru usmeno predstavi Vladino izvješće, uveo je saborski Poslovnik iz 2013. Te je jeseni svoje prvo izvješće o stanju nacije Saboru podnio tadašnji SDP-ov premijer Zoran Milanović. Učinio je to i sljedeće godine, ne i izborne 2015.

Premijerovo izvješće o stanju nacije, Sabor nije čuo ni godinu kasnije, 2016., koja je također bila izborna, a tehnički premijer Tihomir Orešković.

Poslovnik je detaljno propisao način podnošenja i rasprave o Godišnjem izvješću.

Premijer može govoriti najduže sat vremena, replike nisu dopuštene, a o izvješću mogu raspravljati samo predstavnici klubova, ne i zastupnici pojedinačno.

Predstavnici klubova, a Saboru ih je 14, mogu govoriti najduže po 20 minuta. Nakon što završe klubovi, premijer ima pravo na 20-minutno završno izlaganje.

Izvješće i rasprava mogu Saboru biti podloga za donošenje akata kojima će obvezati Vladu na poduzimanje određenih radnji, prenosi N1.

Facebook Komentari