Što su istražitelji našli u Akciji Agrokor: Komplicirano, a jednostavno – Lažirate bilancu, uvećate dobit, isplatite dividendu koja vam objektivno ne pripada, i još neke financijske akrobacije

Kako je funkcionirao Agrokor, tko je što potpisivao, a tko izdavao naredbe za potpisivanje, kako tvrde istražitelji, lažnih financijskih izvješća, i to od 2006. do 10. travnja 2017., pitanja su kojim su se tijekom izvida bavili i istražitelji i revizori.

Ono do čega su došli i jedni i drugi, sada će vjerojatno biti pretočeno u istražni zahtjev kojim će, uz Ivicu Todorića, njegove sinove Antu i Ivana te zeta Hrvoja Balenta, biti obuhvaćeno još osam osoba. A svaka od tih osam osoba, po stavu istražitelja, svatko na svojoj funkciji, godinama je radio nešto što je u konačnici za cilj imalo prikazati financijsku situaciju u Agrokoru boljom no što je stvarno bila.

Za lažno prikazivanje financijskih izvješća koncerna uz veće spomenute Todoriće i Balenta sumnjiče se i Tomislav Lučić, Ljerka Puljić, Damir Kuštrak, Piruška Canjuga, Ivan Crnjac, Mislav Galić, Alojzije Pandžić, Olivio Discordia, Sanja Hrstić i Marijan Alagušić. Istražitelji sumnjaju da su svi oni odgovorni za lažiranje financijskih izvješća, koje su lažirali tako da su depozite, koji su u stvari bili zajmovi, klasificirali kao novac i novčani ekvivalenti, piše Večernji list.

Tako su, sumnja se, s 31. prosincom 2015. u financijskim izvješćima lažno prikazali da Agrokor raspolaže sa 1,6 milijardi kuna depozita. Nadalje, Todorić i ostali sumnjiče se i da su u financijskim izvješćima lažno prikazivali i priču oko mjenica. Obveze za izdane mjenice prikazivali su kao obveze prema dobavljačima, a stvarno je bila riječ o sredstvima kojima se financirao Agrokor. Koncem 2015. u poslovnim knjigama tako je lažno prikazano, tvrde istražitelji, 554 milijuna kuna, a 2016. 396 milijuna kuna.

Todorić se sumnjiči i da je od 2011. kao većinski vlasnik dionica Agrokora s upravom Agrokora u kojoj su tada bili Tomislav Lučić i Piruška Canjuga za svaku godinu sklapao sporazume koji su se odnosili na zaključivanje poslovnih knjiga, a prema kojima su se materijalno značajni troškovi Agrokora trebali knjižiti i knjigovodstveno prenijeti na Todorićev osobni konto potraživanja. Naloge knjigovodstvu za takve transakcije, po Todorićevu nalogu, davali su, kako se sumnja, Marijan Alagušić i Alojzije Pandžić, a Lučić i Pandžić se sumnjiče i da su potpisivali potvrde o osobnim mjenicama.

Tako su 31. prosinca svake godine lažno prikazni troškovi društva, potraživanja prema Todoriću i obveze Agrokora. Za 2010. radilo se o iznosu od 57,5 milijuna kuna, za 2011., o iznosu od 429,1 milijun kuna, dok je godinu poslije taj iznos bio 472,5 milijuna kuna. Prema podacima do kojih su istražitelji došli tijekom izvida, u 2013. lažno je prikazan iznos od 469,5 milijuna kuna, godinu poslije iznos od 494,1 milijun kuna, a 2015. iznos od 342,9 milijuna kuna.

Todorić i ostali sumnjiče se i da su od 2006. do 31. prosinca 2015. krivo iskazivali vrijednost imovine koncerna te gubitke i dobitke. Sumnja se da su u tom periodu precijenili prihode za 3,5 milijardi kuna te da su precijenili zadržanu dobit za 2,8 milijardi kuna. Sve navedeno ne bi se, smatraju istražitelji, moglo raditi bez revizora, a u ovom slučaju to su bili Olivio Discordia i Sanja Hrstić iz revizorskog društva Baker Tilly.

Sumnja se da je spomenuti revizorski dvojac još od 2010. znao da su načinjena revizorska izvješća lažirana, a sumnja se da su ih lažirali na traženje Ivice Todorića.

O tome kako su se lažirali financijski izvještaji, kako se neslužbeno doznaje, iskazivali su neki od svjedoka saslušanih tijekom provođenja izvida. Da su revizori bili svjesni da rade nešto što nije zakonito, svjedoče i interne bilješke, koje su, kako se neslužbeno doznaje, izuzete tijekom izvida. Lažirana izvješća Todorić je prezentirao članovima uprave Agrokora, odnosno Lučiću, Kuštraku, Balentu, Crnjcu, Galiću te Piroški Canjugi i Ljerki Puljić.

Istražitelji smatraju da su svi oni znali da je riječ o lažiranim financijskim izvješćima, no da su ih usprkos tome usvajali te da su na temelju takvih lažiranih izvješća isplaćivane dividende za kojih nije bilo osnove. Odluke o isplati neosnovanih dividendi donosili su od 2006. na ovamo nadzorni odbori, na čijem je čelu prvo bio Ante, a zatim i Ivan Todorić, dok je njihov otac kao predsjednik Glavne skupštine Agrokora i najveći dioničar odlučivao da se lažirana financijska izvješća usvoje. Todorić se sumnjiči i da je određivao kako će se raspoređivati dobit i isplaćivati dividenda, pa se tako sumnja da je 2014. i 2015. naložio da Agrokor isplati dividendu Todorićevom nizozemskom društvu Adria Group Holding BV.

Todorić se sumnjiči da je naloge za isplatu dividendi davao od 2006., a tada je naložio isplatu 35,5 milijuna kuna. Sljedeće godine isplaćeno je 50 milijuna kuna dividendi, a od 2008. do 2012. ta se isplata vrtjela oko 50 milijuna kuna godišnje. No 2013. je isplaćeno 25 milijuna kuna dividendi, da bi za 2014. ta isplata iznosila 221,9 milijuna kuna, a za 2015. 112,9 milijuna kuna, što je znatan skok.

Todorić se sumnjiči i da je od ožujka 2013. do ožujka 2017. zatražio od Lučića da zaduži Agrokor prikrivenim kreditiranjem, a sve kako bi Todorić, koji je imao 207.375 redovnih dionica Agrokora, stekao i 12.811 povlaštenih dionica Agrokora, koje je u vlasništvu imala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Vrijednost tih dionica bila je 100 milijuna eura, odnosno 764,5 milijuna kuna, a Todorić je, kako se sumnja, od Lučića tražio da sredstva namakne prikrivenim kreditom. Prikriveni kreditor trebao je biti Miho Glavić, dugogodišnji poslovni partner Agrokora te direktor AWT Internationala i Fairtradea.

Todorić se sumnjiči da je sve to od Lučića tražio unaprijed znajući da će novac potreban za kupnju dionica vraćati Agrokor i druga društva iz sastava koncerna, a ne on. Lučić je, kako se sumnja, poslušao Todorićev nalog pa je tako u ožujku s Glavićem dogovorio da on novac koji je Todoriću potreban za otkup Agrokorovih dionica od EBRD-a namakne tako da se zaduži u bankama te eskontira i otkupi mjenice Konzuma.

Dva kredita u bankama iznosila su 25 milijuna eura, dok je cijena mjenica bila također 25 milijuna eura. Novac su trebali vratiti Agrokor i Konzum, a Todorić se sumnjiči da je 29. travnja 2013. s Glavićevom tvrtkom Fairtrade sklopio ugovor prema kojem Todorić Glaviću prodaje i prenosi 5925 redovnih dionica Agrokora za cijenu od 50 milijuna eura.

No taj novac nije trebao biti isplaćen direktno Todoriću, nego putem cesija Agrokoru. Takvih je ugovora o cesiji, tvrde istražitelji, bilo osam, a zaključili su ih Todorić, Kuštrak, Lučić i Balent. Svrha ovakvih ugovora, prema istražiteljima, bila je da se knjigovodstveno umanje obveze Todorića prema Agrokoru.

Prema podacima do kojih se došlo izvidima, od 30. travnja 2013. do 29. svibnja 2013. Agrokor je sa svog žiroračuna na račun Ivice Todorića doznačio 758,5 milijuna kuna, a do tog je novca Agrokor došao podizanjem kredita kod poslovnih banka i ostalih društava iz koncerna.

Todorić je taj novac konvertirao u eure te ga je u četiri navrata transferirao EBRD-u za kupnju 12.811 povlaštenih dionica Agrokora.

Drugim riječima, Agrokor je kupio dionice Agrokora.

No ta zamršena priča tu nije stala, jer se Todorić sumnjiči da je tijekom listopada 2014. od Fairtradea za 221,9 milijuna kuna otkupio 2960 redovnih dionica Agrokora, a taj je novac Fairtrade utrošio za otplatu kredita bankama.

Preostalih 25 milijuna eura duga factoring društvima podmirio je Konzum. Todorić je, sumnja se, sve pokušao prikriti, pa je od Pandžića tražio da 758,5 milijuna kuna koje je dugovao Agrokoru preknjiži na druge subjekte.

Pandžić ga je poslušao, pa ga se sumnjiči da je naložio knjigovodstvu da Todorićev dug Agrokoru u poslovnim knjigama prikaže kao 675,8 milijuna kuna obveze prema Agrokor AG Zugu, a 82,7 milijuna kuna kao obveza prema Amsterdam Trade Banku.

Istražitelji tvrde i da je Todorićev dug Agrokoru 2014. iznosio 1,3 milijarde kuna, što je on pokušao prikriti, kako se sumnja, sklapanjem ugovora sa samim sobom jer je Todorić u ime Agrokora bio zajmodavac Ivici Todoriću, koji je bio zajmoprimac 1,1 milijun kuna, piše Večernji list.

Facebook Komentari