Istraživanje: Jesu li Hrvati tabletomani?

U sklopu multimedijskog projekta HRT-a ovaj tjedan donosimo istraživanje o korištenju lijekova. U Studiju 4 gostovala je autorica priloga Ruža Ištuk.

Ako je suditi prema izvješću hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, moglo bi se reći da smo nacija koja previše pije lijekove, ustvrdila je Ištuk.

Naime, izvješće otkriva da smo u 2016. godini na lijekove potrošili gotovo šest milijardi kuna. Raste potrošnja lijekova na recept i bez njega, i u bolnicama i izvan njih. Pritom je u odnosu na prijašnje razdoblje vidljivo da potrošnja lijekova iz godine u godinu raste. U odnosu na 2015. godinu popilo se pet posto više lijekova – financijski izraženo – potrošnja porasla za 10 posto.

Razlog tomu je sve više teško oboljelih od zloćudnih bolesti i sukladno tomu raste potrošnja tzv. pametnih bioloških, jako skupih onkoloških i drugih lijekova. Na onkološke lijekove potrošeno je 1,2 milijarde kuna. U Hrvatskoj od raka svake godine oboli oko 25 tisuća ljudi, a umre ih 14 tisuća.

Na antidepresive smo potrošili 848 milijuna kuna. Važno je, napominju liječnici, istaknuti da se produljenjem životnog vijeka i starenjem stanovništva produljuje i liječenje.

Više od jedne tablete dnevno popije svaki stanovnik Hrvatske

Tablete se najviše troše u Primorsko-goranskoj županiji, a financijski gledano, jasno je što je veći grad, veća je i potrošnja. Na prvome mjestu po korištenju lijekova su oni za kardiovaskularni sustav, najčešće za visoki tlak, potom lijekovi za živčani sustav. Trošimo mnogo lijekova za smirenje, antitrombotika odnosno lijekova za sprečavanje ugrušaka u krvi, lijekova za liječenje masnoća u krvi, za liječenje šećerne bolesti.

Što se tiče lijekova koje su građani sami kupovali u ljekarnama, najčešće su to aspirin, andol, paracetamol za snižavanje tjelesne temperature, ibuprofen ili kapi za nos.

Na pitanje jesmo li nacija sklona samoinicijativnom korištenju lijekova, kolegica Ruža Ištuk je rekla da se usudi reći da jesmo. Najveći problem vidi u tome što o svim lijekovima kojima se koristimo, bilo da smo ih sami izabrali ili ih je liječnik propisao, ne obavijestimo liječnika ili ljekarnika pa lako dolazimo u situaciju da imamo više štete nego koristi. Bolest se produljuje, nastaju komplikacije koje opet treba liječiti, zdravstvena financijska slika je lošija.

Kod starijih osoba koju imaju više dijagnoza i piju i do desetak lijekova na dan oprez je nužan da ne dođe do neželjenih situacija ili da jedan lijek poništava djelovanje drugoga.

Vitamini uvijek dobro dođu, nisu na odmet ni prirodni antibiotici poput češnjaka, ali sve treba biti s mjerom. Malo tko nema tzv. kućnu ljekarnu – svoje metode što i kako mu najbolje koristi. No, s ničim ne treba pretjerivati. Kao primjer navela je kapi za nos – one nisu prikladne za osobe s visokim tlakom, a njihova dugotrajna primjena može uništiti sluznicu nosa.

Dio priče možete vidjeti u Regionalnom dnevniku, prilogu kolege Hrvoja Matejčića koji će pokazati kako se snalaze Ličani koji do prve ljekarne imaju i do tridesetak kilometara.

Opširnije o ovom istraživanju možete doznati u sutrašnjem Potrošačkom kodu na Prvom programu u 16.10 sati.

Facebook Komentari