Za slobodu mišljenja: Peticija 24 intelektualca, među kojima su Banac, Geiger, Hasanbegović, Jareb, Prosperov Novak, za prekid duhovne, političke i intelektualne represije u hrvatskome društvu

Skupina povjesničara i povjesničara književnosti i umjetnosti uputila je apel kojim od “političkih, pravosudnih i drugih vlasti” zahtijevaju jamčenje “slobode mišljenja, govora i povijesnog istraživanja te prekid s pokušajima nametanja i propisivanja takozvanih povijesnih istina”.

Njih 24 zabrinuti su zbog “stvaranja ozračja duhovne, političke i intelektualne represije u hrvatskome društvu”. Među originalnim potpisnicima ovog apela, koji će moći potpisivati i svi ostali zainteresirani građani, su Ivo Banac, Nikica Barić, Vladimir Geiger, Zlatko Hasanbegović, Tomislav Jonjić, Mario Jareb, Ana Lederer, Jure Krišto, Anđelko Mijatović, Slobodan Prosperov Novak i Amir Obhođaš.

HRVATSKI INTELEKTUALCI ZA SLOBODU MIŠLJENJA

Hrvatska javnost dulji niz godina svjedoči nastojanjima političara i političkih stranaka, da se pretvore u vrhovne tumače nacionalne i svjetske povijesti, poglavito povijesti 20. stoljeća i napose Drugoga svjetskog rata.

To nastojanje se ne očituje samo u pokušajima manipulacije javnošću, nego i u težnjama da se takozvana povijesna istina propiše rezolucijama i deklaracijama političkih ustanova i njihovih parapolitičkih izdanaka, a ponekad i u pokušajima da se znanstvena istraživanja i interpretacije faktično ograniče odlukama pravosudnih tijela koje su donesene za pojedinačne, konkretne slučajeve.

Historiografija je znanstvena disciplina, a ne ideološka batina. Njezina je zadaća istraživati i tumačiti prošlost, ne podređujući se današnjim ideološkim predodžbama i ne služeći sadašnjim političkim potrebama.

Odvijajući se u kontekstu europskih i svjetskih političkih, svjetonazorskih, kulturnih, gospodarskih, vjerskih i drugih prijepora, povijest je hrvatskoga naroda u posljednje stoljeće i pol obilježena snažnim sukobima, koji su pridonijeli dubokim podjelama u hrvatskom društvu. One nisu otklonjene ni u Domovinskome ratu, koji je označio pobjedu borbe hrvatskoga naroda za neovisnošću i u kojem je stvorena i obranjena neovisna i demokratska hrvatska država.

Te podjele su se odrazile i na historiografske prijepore i nedoumice koje traju desetljećima, i koje iz dana u dan rađaju novim spoznajama i novim interpretacijama. Te spoznaje i interpretacije se ne obaziru na političke i ideološke dogme, jer to nužno proizlazi iz karaktera historiografije kao znanstvene discipline. One su plod novih istraživanja, novootkrivenih dokumenata i svjedočenja. Svaki pokušaj da ih se ograniči i propiše političkim deklaracijama, zakonodavnim rješenjima ili pravosudnim odlukama, nasrtaj je na znanost, demokraciju i slobodu.

Samo nedemokratski, totalitarni režimi propisuju istine, a samo oni koji o povijesti ne znaju ništa, ne znaju da je to propisivanje istine jedan od glavnih razloga njihove propasti. Potpuno iluzorno je misliti da se društveni prijepori, kao sastavnica svakoga demokratskog društva, mogu ukloniti represijom i zabranama. Svaka zabrana ili „istina“ koju izravno ili neizravno propiše država, može ne samo produbiti postojeće društvene podjele i pridonijeti novima, nego i ozbiljno ugroziti slobodu izražavanja i istraživanja.

Zbog svega toga pozivamo hrvatsku javnost i sve odgovorne čimbenike, da se suzdrže od političkoga, zakonodavnog i pravosudnog ograničavanja znanosti, i od svakog pokušaja da propišu poželjne, ideološki pravovjerne istine. Upozoravamo da se u protivnome kreće na put bez povratka – put u cenzuru i kontrolu mišljenja. Demokratskom je poretku lakše otrpjeti negativne posljedice zloporabe totalitarnih simbola i apologije totalitarnih režima, kolikogod one nerazumne i štetne bile, negoli ugroziti slobodu misli i govora, slobodu izražavanja i istraživanja, zaključuju autori poziva za “slobodu misli i govora i za slobodu povijesnog istraživanja” koji se može potpisati na internetskoj stranici slobodamisljenja.com. Do zaključenja ovoga teksta peticija je imala 499 potpisa.

POTPISNICI (abecednim redom):
1. dr. sc. Mato Artuković
2. prof. dr. sc. Ivo Banac
3. dr. sc. Nikica Barić
4. doc. dr. sc. Zlatko Begonja
5. dr. sc. Ante Delić
6. izv. prof. dr. sc. Andrea Feldman
7. dr. sc. Mislav Gabelica
8. dr. sc. Vladimir Geiger
9. dr. sc. Zlatko Hasanbegović
10. dr. sc. Mario Jareb
11. dr. sc. Tomislav Jonjić
12. dr. sc. Stipe Kljajić
13. prof. dr. sc. Mijo Korade
14. dr. sc. Jure Krišto
15. dr. sc. Ana Lederer
16. dr. sc. Zlatko Matijević
17. dr. sc. Stjepan Matković
18. dr. sc. Anđelko Mijatović
19. doc. dr. sc. Ana Munk
20. prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
21. dr. sc. Amir Obhođaš
22. prof. dr. sc. Ante Uglešić
23. izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato
24. izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato

Facebook Komentari