Razlog iseljavanja je nezadovoljstvo, nesigurnost, nemogućnost razvoja i nerješavanje stambenog pitanja. Liječnici su ambiciozne osobe

U Dvoboju emisije Točka na tjedan sudjelovali su predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža i saborska zastupnica Mosta i predsjednica Saborskog odbora za zdravstvo Ines Strenja Linić.

Odlazak liječnika iz Hrvatske. Kako komentirate nedavnu izjavu ministra Milana Kujundžića da nema potrebe za uvozom liječnika?

Strenja Linić: Ako pratite sve njegove izjave, one su umirujuće, njegove prve izjave su da on neće biti revolucionar, da nisu potrebne drastične promjene, a baš nasuprot tome, ja smatram da su u trenutku njegova dolaska drastične promjene bile bitne, da je nepovratno izgubio ovu godinu i da nije napravio nikakav snažan zaokret. Dva najveća problema u zdravstvu su ljudski potencijali i financijska održivost sustava. Nije ponudio mjeru kojom bi pokazao da brine o ljudskim potencijalima, napravljen je ozbiljan propust s pravilnikom o specijalizantima koji je odlukom ustavnog suda postao ništetan, a liječnici su prepušteni lokalnim moćnicima koji će i dalje prema njima ići represivno umjesto afirmativno. Ako neće biti zdravstvenih djelatnika nikakva povećanja plaća neće biti moguća bez uvoza radne snage. Bila je zanimljiva anketa zašto liječnici odlaze i zemlje, novac nije bio najvažniji razlog.

Goluža: Da biste mogli davati objektivne ocjene mora vam biti jasno što se događa. Ako vam umirovljeni liječnici rade po ambulantama onda je jasno da ih nedostaje, ako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti po timu imate više od 1500 pacijenata onda je jasno da ih ni tamo nema dovoljno, ako u bolničkom sustavu liječnici dežuraju dvostruko ili čak trostruko više od dopuštenog onda je to isto dokaz.. Hrvatska liječnička komora je to prepoznala i sada smo pred izdavanjem važnog dokumenta demografskog atlasa hrvatskog liječništva gdje će se dati objektivan prikaz trenutne situacije.

Koji su razlozi odlaska mladih liječnika?

Goluža: Anketa među liječnicima ispod 40 godina života je pokazala da bi njih 60 posto napustilo zemlju kada bi dobilo adekvatnu ponudu, 40 posto bi ih razmislilo o tome, a tek 10 posto liječnika sigurno ne bi napustilo zemlju, ne bi o tome uopće razmišljali. Razlog je nezadovoljstvo, nesigurnost, nemogućnost razvoja i nerješavanje stambenog pitanja. Liječnici su ambiciozne osobe i kada vide da neće uspjeti u Hrvatskoj napuštaju je.

Što je s neadekvatnim ugovorima o specijalizaciji? Pravilnik je ukinut, situacija nije rješena…

Goluža: To je dokaz nerazumijevanja prostora i vremena u kojem živimo, ljudi koji donose odluke i obnašaju vlast ne razumiju da više nismo u 1980. godini kada se penalizacijom spriječavalo ljude da odlaze i kada se na taj način stabilizirao sustav. Prošla su ta vremena, trebamo promijeniti politiku i stimulirati mlade da ostanu u sustavu.

Što mogu konkretno napraviti kada im se ponude takvi neadekvatni uvjeti? Smije li se mladom liječniku uskratiti specijalizacija ako ne pristane na takve uvjete?

Goluža: Rijetki to prihvate, pa prekinu i odu u inozemstvo. Ne smije se uskratiti, postoji program kojeg se treba pridržavati, tu nije ništa sporno ali se zakoni primjenjuju selektivno, a oni koji nemaju hrabrosti da inzistiraju da se na njima zakon provede jer svi znamo da je to dugotrajan proces.. to vas etiketira kao nekog tko stvara probleme, a ne kao nekog tko uvodi red.

Strenja Linić: Traži se da se vrati novac za ono što je netko odradio i za što je primao plaću. Mladi liječnik koji je radio 80 do 150 sati više od mjesečne satnice i tako odradio svoju specijalizaciju, koja može trajati i do sedam godina, sada sve mora vratiti. Znači da je sve te godine radio besplatno. Jedino rješenje je centralizirano dodjeljivanje specijalizacija što je Komora i predložila, cijeli novi pristup jer bolnica nema pravo tražiti povrat novca od specijalizanata. Sadašnji ministar obećaje da će to ugraditi u novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, a prvo čitanje novog zakona će čekati do Nove Godine, drugo možda do proljeća, a specijalizanti ne mogu toliko čekati jer su prepušteni na milost i nemilost lokalnim ravnateljima ustanova koje ne razmišljaju kako zadržati liječnike. Mi smo kao saborski odbor neke druge zakonske inicijative započeli, a ovo očekujem od ministra. 1. prosinca započinju pregovori o kolektivnom ugovoru. Ponovno za stolom neće sjediti liječnici koji su nosioci zdravstvenog sustava već će sjediti medicinske sestre i nezdravstveno osoblje jer je tako izglasan i predložen zakon od jednog našeg kolege u vruće ljeto 2005. godine, kolege koji je kao ministar rada i mirovinskog sustava predložio da nas mora biti minumum 20 posto a nas nikad neće biti toliko jer nas nema dovoljno. Predložit ćemo izmjenu Zakona o reprezentativnosti ali to treba ići od ministra. Svjesni ste koliko je napada na liječnike, oni su potpuno nezaštićeni. Dogovarali smo da se ide s izmjenom i da je to napad na službenu osobu ali se to nije našlo u kaznenom zakonu. Mi bismo na taj način zdravstveno osoblje zauvijek zaštitili. Ovo društvo u ovom trenutku ne misle da treba zaštiti zdravstvenog radnika.

Pale su neke zanimljive presude vezane uz plaće liječnika i koliko bi to moglo koštati državu?

Strenja Linić: Teško je izračunati, ali da, pale su presude zbog neisplaženih dodataka na uvjete rada i to kontinuirano nije isplaćivano kroz više godina. To je do 70.000 po liječniku. Svi koji budu tužili će proći jer liječnik ima dodatak na odgovornost i uvjete rada.

Kako se dogodilo da liječnici dopunsko traže od Croatia osiguranja, a ne od HZZO-a?

Goluža: Dogodilo se tako da liječnici imaju sreće da imaju organizaciju kakva je Komora koja je osmislila programe koji će liječnicima život učinio boljim. Smatramo da je polica dopunskog osiguranja dobro rješenje i osigurali smo naše članove koji to žele. Liječnicima se ne plaća polica iz proračuna, dok se djelatnicima Ministarstva obrane plaća. Komora je napravila natječaj na koju su se javile sve kuće i Croatia osiguranje je ponudila najbolju ponudu. Kao čovjek odgovoran za rad Komore i odgovoran sam za racionalno korištenje sredstava. Zanimljivo, Ministarstvo obrane ima istu policu kod iste kuće i to nije nikome problem, a problem je što je Komora iz svojih sredstava ugovorila ponudu koja je jeftinija.

Na listama čekanja je 77 tisuća više imena iako se na početku mandata obećavalo smanjenje istih. Zašto je došlo do povećanje listi?

Strenja Linić: U rješavanju lista čekanja treba biti i potpore pacijenata, oni moraju shvatiti da prioritet moraju imati maligna oboljenja i oboljenja kod kojih će se stanje pogoršati ako ne bude dijagnostičke pretrage na vrijeme. Bilo je čudno što se to odradilo površno, išao je poziv na stručna društva koja su to preporučila na široko, nisu opisivali stanja u kojima pacijent treba biti. Dobili smo jako lošu situaciju koja se naknadno korigirala. Liječnik mora imati mogućnost da bez smjernica procijeni i preuzme pacijenta, liječnik zna koji je hitan i koji treba hitno u bolnicu.

Je li jedan od krivaca tih velikih lista čekanja korupcija u zdravstu?

Strenja Linić: Problem korupcije se preuveličava.

Goluža: Svugdje postoji problem korupcije ali broj ne ukazuje na korupciju već na neorganizaciju sustava, treba imati sredstava, pratiti i ciljano reagirati. Toga kod nas nema. Dijagnostičko terapijske smjernice su osnova za osiguravanje liječnika pri postupcima i za racionalizaciju dijagnostike i terapije. Komora se ponudila da sudjeluje u tome ali nismo imali podršku onih koji su prepisali tuđe smjernice i zaradili. Ministar Kujundžić nije kriv za to, liste su naslijeđene jer se nije reagiralo na vrijeme, a posljedicu ove politike nečinjenja ćemo vidjeti za dvije godine.

Dug u zdravstvu je veći od 8 milijardi kuna. Je li nemoguće smanjiti ga?

Goluža: Ministar je na početku tvrdio da je dug 4,3 milijarde kuna i očito nije dobro procjenjeno. Morate se boriti da svaka kuna koja je namijenjena zdravstvenom sustavu njemu i dođe. Imamo situaciju da 1,7 do 2,2 milijarde kuna ne dođu u sustav već ostanu na proračunskim razinama kojima se krpaju rupe. Dok god ga neće voditi ministra koji će se boriti za svaku tu kunu neće biti progresa.

Kakav je struktura troškova? Navodno 70 posto odlazi na hladni pogon, a što je aparatima i opremom?

Strenja Linić: Najbolja stvar koja se mogla desiti je izlazak iz državne riznice, ali me strah najava da ćemo se vratiti i da nećemo znati s čime raspolažemo. Ako se svake godine 2,6 milijardi kuna ne vrati u sustav iz zdravstvenog i dopunskog osiguranja za sve kategorije stanovništva… kada to sve zbrojite mi i nismo u nekom velikom dugu jer imate 2,6 milijarde svake godine.. Došli bi i do 14 milijarde kuna koje nisu došle u sustav.

Treba li zdravstveni sustav puniti porezima na alkohol, cigarete, kocku.. kako je najavio ministar?

Strenja Linić: To je već novac od tih poreza, već smo oporezivali jednom i nismo stavili u zdravstveni sustav. Ja sam apsolutno za drastičnu zabranu jer spriječavamo bolesti, ali mi ih trebamo oporezivati kako bi bili nedostupni radi spriječavanja posljedica uzimanja. Država je trebala već preustrojiti zdravstveni sustav. Zašto KBC Rijeka super funkcionira, nema odlazaka liječnika, a druge loše upravljaju troškovima ustanove. Mora se znati upravljati i moraju njima prestati upravljati političko podobni.

Goluža: Ja sam za uvođenje reda u sustav ali država nema pravo posezati u džep pojedinca dok ne izvršava svoje obaveze koje su zakonom definirane, ne podržavam dodatne troškove građana već smatram da bi država trebala uplaćivati ono što je bitno za zdravstvo. Krenemo u projekte a ne znamo rezultate funkcionalnog spajanja bolnica. Dok ne krenemo kontrolirati sustav ne možemo očekivati rezultate. Nemoguće je voditi zdravstvenu ustanovu ako nemate političku podršku i novac koji niste zaradili.

Ocjena ministra?

Strenja Linić: Po meni nedovoljan. Sudeći po članovima radne skupine za izradu novog zakona za koje ne znamo po kojem ključu je odabrana ne očekujem puno jer on mora definirati sve, način na koji ćemo raditi idućih 5 godina. Mislim da očekujem zakon, ali ne očekujem od njega previše.

Goluža: Nisam pedagog da bi ocjenjivao, on ima podršku Komore kao i svaki drugi ministar zdravstva. Spremni smo pomoći i otvoreni smo za suradnju, treba krenuti s riječi na djela.

Radi li se na izmjenama zakona o pobačaju?

Goluža: Poznavajući hrvatsku državu vjerujem da se radi. Nisam u radnoj skupini, radne skupine puno pričaju a ne izlaze rješenja, mene to ne zanima, odlučio sam vratiti dignitet liječničkoj struci i to je misija koju želim odraditi do kraja svog mandata, da liječnici u Hrvatskoj budu priznati u društvu kao u drugim zemljama Europe i da članovi budu svjesni dobrobiti članstva koje im ono donosi.

Strenja Linić: Nemam nikakva saznanja ali se nadam da će zakon biti u skladu s vremenom u kojem živimo, u kojem je pravo žene da odlučuje o svom tijelu i za to ću se boriti, da takav zakon bude izglasan kada bude u saborskim klupama.

Facebook Komentari