Vlada: Iz Turske stiže prvih 100 izbjeglica iz Sirije, ukupno će se naseliti 550 osoba

Vlada je u Sabor uputila Konačni prijedlog zakona o sustavu domovinske sigurnosti radi osiguranja uvjeta za usklađeno koordinirano upravljanje sigurnosnim rizicima, te donijela odluku kojom se omogućava preseljenje dodatnih 100 državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva, koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite.

Konačnim prijedlogom zakona definira se sustav domovinske sigurnosti kojega čine resursi unutarnjih poslova, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, zdravstva, civilne zaštite, službe vanjskih poslova, gospodarstva, te drugih tijela koji organizirano i koordinirano obavljaju poslove prepoznavanja, procjene, smanjenja i/ili uklanjanja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost Hrvatske.

Uspostava sustava domovinske sigurnosti strateški je cilj definiran u Strategiji nacionalne sigurnosti, koja je napravljena i usvojena nakon 15 godina, istaknuo je ministar obrane Damir Krstičević naglasivši da je strateški cilj dostizanje najvišeg stupnja sigurnosti, zaštita stanovništva, kritičke infrastrukture te razvoj snažne obrane i javne sigurnosti. Radi toga, dodaje, treba osigurati uvjete za usklađeno koordinirano upravljanje sigurnosnim rizicima.

Središnje tijelo za sustav domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost. Uspostavlja se Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti, kao međuresorno tijelo koje ima nadležnost koordiniranja i usklađivanja razvoja sposobnosti sustava domovinske sigurnosti. Premijer Andrej Plenković ističe važnost uspostave Koordinacije kako bi sve ono što rade različita tijela bilo još tješnije povezano. “I da reagiramo i anticipiramo krizu, što bi, naravno, bilo najbolje. A kad se kriza dogodi, da budemo dobro koordinirani i učinkoviti”, dodao je.

Vlada je donijela odluku kojom se omogućava preseljenje dodatnih 100 državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite. Hrvatska se, naime, sudjelovanjem u Programu EU-a za preseljenje državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite, obvezala prihvatiti do 550 osoba – 150 po osnovi preseljenja iz trećih država i 400 osoba po osnovi premještanja iz drugih država članica EU, a sada je taj broj povećan za još 100 osoba. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da će krajem studenoga i početkom prosinca iz Turske u Hrvatsku biti preseljena prva takva skupina, a riječ je o državljanima Sirije.

Prihvaćeni su i Nacrt protokola o suradnji na realizaciji projekta opskrbe prirodnim plinom Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Na početku sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo na aktualna zbivanja.

Vlada potvrdila ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Kosovom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ministar financija Zdravko Marić izjavio je kako su ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja važni zbog hrvatskih izvoznika, ali i da se s nekim zemljama dugo čeka potpisivanje takvih ugovora, među kojima i SAD-om. “Koliko će to trajati dok se ne potpiše i kada se može očekivati teško je reći, jer s nekim zemljama sam čin potpisivanja traje dugo, u nekima i deset godina i duže, kao i sa SAD-om, a tamo imaju i novu administraciju i nadam se da ćemo naći neki dobar pristup za to”, rekao je Marić, napominjući da je teško govoriti o iznosima i teško procijeniti koja je težina jednog takvog ugovora.

Vlada je i dala suglasnost društvu HŽ Infrastruktura za kreditno zaduživanje kod Zagrebačke banke, Privredne banke, Erste&Steiermärkische banke, Splitske banke, Hrvatske poštanske banke te Hrvatske banke za obnovu i razvitak, za financiranje investicija namijenjenih osuvremenjivanju i izgradnji željezničke infrastrukture, kao i o davanju državnog jamstva u korist spomenutih banaka. Rok i način otplate kredita je 10 godina, uz 3 godine počeka i 7 godina otplate, u jednakim polugodišnjim anuitetima; kamatna stopa iznosi 2,92% godišnje; kamate se obračunavaju šestomjesečno, uz aranžersku naknadu od 0,20% i efektivnu godišnju kamatnu stopu od 3,04%. Riječ je o sredstvima od oko 35 milijuna kuna godišnje, prenosi HRT.

Facebook Komentari