Zašto su kriminalci s Balkana cijenjeni i koliko primjerice košta naručeno ubojstvo u Sarajevu

Granice već odavno ne postoje kada su u pitanju dobro organizirane kriminalne skupine iz zemalja bivše Jugoslavije, upozoravaju čelnici policijskih agencija, piše Dnevni avaz. Poroznost granica, ratna prošlost te iznimno teška ekonomska situacija u regiji doveli su do ekspanzije kriminala te lagane suradnje među skupinama.

Ono što kriminalcima umnogome olakšava suradnju je činjenica da oni nisu opterećeni imenom, prezimenom, podrijetlom ili religijom. Marko Nicović, bivši šef beogradske policije i član Svjetske udruge šefova policija, kaže kako bande iz regije odavno surađuju, a uz to, njihove usluge koriste svjetski ozbiljne mafijaške organizacije, poput zloglasne ruske, talijanske, albanske mafije, pa čak i južnoamerički karteli.

– Ako netko drugi odlučuje o životi i smrti u nekoj državi, to znači da te države ne vladaju u tim svojim teritorijima, već da vlada mafija. Ono što će biti žestok problem za Europu je to što se odavde sve češće izvoze ubojice na Zapad – tvrdi Nicović. Navodi kako su kriminalci s Balkana u Europi već odavno vrlo poželjna “radna snaga”.

– Ovaj teritorij je vjetrometina između Europe i Azije. Mnogi putovi droga, krađe automobila, prostitucije, trgovine ljudima, oružjem, ljudskim organima… Sve to ovdje prolazi. To je, jednostavno, najkraća kopnena veza i to je problem koji će biti i ubuduće kod svih naših policija – objašnjava Nicović.

Bivši prvi policajac Beograda tvrdi da su policijske agencije iz zemalja bivše Jugoslavije neučinkovite kada je riječ o profesionalnim ubojstvima. Broj rasvijetljenih slučajeva takvih zločina, kako kaže Nicović, mjeri se u svega nekoliko postotaka. Kazao je i to kako je otkrio da cijene naručenog ubojstva variraju u ovisnosti o tome tko treba biti ubijen.

– Ako treba ukloniti neku anonimnu osobu, recimo iz Sarajeva, to ubojstvo košta maksimalno do 20.000 eura, a, ako je, recimo, u pitanju biznismen s velikim tvrtkama ili neki političar, onda se za njegovu glavu daje i više od 500.000 eura. Ustvari, sve je postalo tržište i to će biti problem s kojim će se suočavati ne samo naše policije nego i svjetske – kaže Nicović.

Osim profesionalnih ubojstava, preko granica se obavljaju i druge “djelatnosti”, prvenstveno krijumčarenje narkotika. Nicović je rekao kako su rute, manje-više, svima dobro poznate.

– Droga kreće s Bliskog i Srednjeg istoka, dakle, iz Afganistana i Pakistana, takozvani zlatni trokut. Zatim, ide preko Turske i Bugarske, prema zapadnoj Makedoniji i Kosovu, gdje se skladišti za daljnju distribuciju. Drugi dio droge ide preko Srbije za Mađarsku i takozvani lijevi krak, dakle, prema Zagrebu i Italiji. Jedan krak s Kosova ide preko Crne Gore za Bosnu i Hercegovinu. Treba reći kako u BiH imate još jednu rutu, a to je Istanbul – Sandžak – Bosna. Na toj ruti droga se prevozi raznim načinima, a ponajviše autobusima i automobilima. U suprotnom smjeru idu i sintetičke droge. Dakle, gore, sa sjevera, iz Poljske, Moldavije, Ukrajine i Nizozemske sintetičke droge idu preko Mađarske i Hrvatske u BiH, Srbiju i druge siromašne zemlje – ističe Nicović.

Facebook Komentari