Radna snaga s Jadrana seli u Alpe. Turistička je sezona pri kraju, a kuhare, konobare, spremačice… već traže Austrijanci da bi ih zaposlili na skijalištima. Trebaju ih, procjenjuje se, oko 30 tisuća.
– Potražnja za radnicima ovih profila jako je velika. Raspisani su natječaji za profesionalce – kvalificirane kuhare, fizioterapeute, masere, kozmetičarke, a što se tiče konobara i spremačica, tu dokazi o stručnoj spremi nemaju presudnu ulogu, ali svakako treba barem poznavati njemački jezik – kaže nam Aleksandara Bertelt iz tvrtke “Euro Career” iz Pule, preko koje će našijenci i ove godine trbuhom za kruhom u planine.
Osigurani hrana i smještaj
– Najviše je potražnje za radnom snagom u Salzburgu, Tirolu i Vorarlbergu, a manje u Koruškoj ili južnom dijelu Štajerske, gdje gosti dolaze zbog jezera, a ne radi skijanja pa se tamo glavna turistička sezona odvija ljeti. Interesantno je da se potreba za radnicima u turizmu u Austriji zimi i ljeti izjednačila, što je trend posljednjih godina. Radi se šest dana u tjednu, 54 sata, a slobodan dan poslodavci daju radnicima po dogovoru.
Visina plaća ovisi o mnogočemu: o iskustvu radnika i kategoriji objekta, jer nije isto je li u pitanju luksuzni hotel ili smještaj s tri zvjezdice, i na kraju – najvažnije je o kojoj se poziciji i razini odgovornosti radi – pomoćnom kuharu ili nekome tko je jedan od glavnih ili njegovih zamjenika u kuhinji. Ipak, neki je prosjek od 1600 eura do 2000 eura, s tim da su radnicima osigurani hrana i smještaj, a njihov angažman traje šest mjeseci od prvog prosinca do kraja travnja – kaže Bertelt.
Razgovor s psihologinjom
Poznavanje njemačkog jezika do razine B1 važno je za one koji više komuniciraju s gostima – primjerice, za konobare – drugi kandidati mogu govoriti jezik do mjere da im je to dovoljno da se snađu u komunikaciji.
– To bi bila razina znanja jezika A2. Uglavnom, sve kandidate testiramo u poznavanju jezika, a onda psihologinja iz Austrije s njima obavlja razgovor preko Skypea da bi utvrdila jesu li adekvatni za mjesto za koje su se kandidirali – objašnjava Bertelt.
Interesantno je da se dobro zaradi i dodatno.
– Konobari mogu jako dobro zaraditi i od manče. U principu, ljudi odu gore šest mjeseci, dobro zarade, a malo potroše jer su im hrana i smještaj osigurani, a kako rade šest dana u tjednu, zapravo nemaju ni vremena potrošiti ono što su dobili. Mnogi to iskoriste da nauče ili unaprijede znanje jezika i steknu dodatna znanja, vještine, što će im poslužiti u traženju nekog boljeg posla – kaže Bertelt.
Važno je napomenuti da kandidati koji dobiju posao preko agencija za zapošljavanje, poput “Euro careera” iz Pule, to ne plaćaju, nego to, sukladno zakonu, čine poslodavci koji imaju ugovore s agencijama.
Hrvatski radnici do 2020. godine nemaju slobodan pristup austrijskom tržištu rada te je potrebno za zapošljavanje ishoditi radnu dozvolu, na što se čeka neko vrijeme, no kad je u pitanju deficitarna radna snaga u ugostiteljstvu – to ide prilično brzo, zapravo čim poslodavac pokaže interes za zapošljavanje djelatnika iz inozemstva.
Od ulaska Hrvatske u EU više od 34 tisuće Hrvata zatražilo je radne dozvole u Austriji, što nije ni čudno kad se zna da su plaće radnicima za iste poslove koje obavljaju u Hrvatskoj tamo u prosjeku dva puta veće.
Radna dozvola dobiva se tako da poslodavac, uz osobnu iskaznicu ili putovnicu, diplomu i ovjereni prijevod diplome od strane sudskog tumača, predaje zahtjev za radnu dozvolu austrijskom zavodu za zapošljavanje. Tamo se provjerava postoji li u njihovoj bazi nezaposleni austrijski državljanin koji bi mogao popuniti to radno mjesto, a ako to nije slučaj – radna dozvola se odobrava, piše Slobodna Dalmacija.
