Predsjednica RH o gospodarstvu: Mi smo tek prohodali dok većina konkurenata već trči, svjedočimo egzodusu ljudi…..

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, kao i šef HNB-a Boris Vujčić sudjeluju na konferenciji „Dan velikih planova“ čiji je cilj “poduzetnicima, menadžerima i svima koji rade poslovne planove za 2018. godinu dati praktične inpute za usvajanje optimalnih projekcija te korisne i upotrebljive informacije za izradu i doradu planova poslovanja”.

Na konferenciji su i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, te Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor, javlja dnevnik.hr.

Vujčić: “Kriza je uzela danak…”

Umjesto uobičajene najave smjernica monetarne politike, guverner HNB-a je na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova govorio o proizvodnosti i izvozu, pri čemu je upozorio na nisku produktivnost domaće ekonomije i apelirao na izvršnu vlast da – barem u nekim od 15-ak društvenih sfera zrelih za strukturne reforme – poduzme nešto i približi nas usporedivim zemljama u Europi.

– Po GCI i Doing Business utvrđeno je jedno 15 ozbiljnih područja za strukturne reforme ako se želimo približiti zemljama srednje i istočne Europe. Udio izravnih stranih ulaganja u izvozu je niži od ostalih i opada u posljednje vrijeme. A recimo Slovačka prognozira 1,4 posto viši rast samo zato jer su otvorili novu tvornicu automobila. Takvih ulaganja kod nas fali. Komparativno ne stojimo dobro u odnosu na EU i Središnju i Istočnu Europu. To je problem, ali je i prilika. Ako smo nisko, što god dobro napravimo omogućava nam da se relativno brzo podignemo. I trebalo bi bar neke od ovih pokazatelja dovesti bar na prosjek i to nam može dignut rast BDP-a za 1 postotni poen godišnje, a to je jako puno. U području smo gdje samo imitacijom drugih već možemo poboljšati potencijalnu stopu rasta BDP-a – kazao je Vujčić.

Dajući pregled raznih parametara koji utječu na proizvodnost i izvoz, Vujčić je naglasio da je Hrvatska ranije pratila zemlje srednje i istočne Europe u pokazatelju produktivnosti, ali da se u posljednje vrijeme zaustavila, te je prestala biti tzv. ‘catching-up’ država. Pritom je upozorio da eurozona ima najsporiji rast proizvodnosti u usporedbi s Japanom i SAD-om, a pritom je Hrvatska među lošijima u Europi.

– Stopa rasta proizvodnosti je važna jer je povezana sa standardom, u dugom roku standard ovisi u potpunosti o stopi rasta proizvodnosti i svi smo za to zainteresirani i ako nešto ne poduzmemo nastavit ćemo padati na tom važnom pokazatelju. Iako često mislimo drugačije, investicije nisu problem, problem je u ljudskom kapitalu. Investicija smo imali slično kao i drugi, ali išle su u trgovinu, građevinu, dakle sektore koji su nisko proizvodni – objasnio je guverner HNB-a.

Izvoz je glavni generator oporavka

U posljednje tri godine izvoz je bio glavni generator oporavka, ali Vujčić je napomenuo da nije rastao zbog strukturnih promjena, nego zato jer je Hrvatska ušla u EU. Pritom je Hrvatska po izvozu roba i dalje na začelju Europe, jer joj je struktura izvoza takva da kroz turizam najviše izvozi usluge koje, uz to, nisu niti usluge intenzivnog znanja. Estonija, ilustrirao je guverner, ima sličnu strukturu izvoza, ali izvozi usluge intenzivnog znanja, iz područja ICT-a i telekomunikacija.

– Troškovi rada rastu sporije od produktivnosti i to je dobra vijest, ali trend nije potpomognut smanjenjem troškova države, što bi daljnje poboljšalo konkurentnost. Sama cjenovna konkurentnost nema previše veze u usporedbi sa zemljama EU. Veze tečaja i izvoza nema, deprecijacija tečaja ne dovodi do povećanja tržišnih udjela, važniji su necjenovni faktori izvoza, što je ustanovljeno i ulaskom u EU, kad je robni izvoz rastao po stopama od 10 posto – kazao je Vujčić.

Govoreći o područjima gdje bi se nešto moglo relativno jednostavno napraviti da se podigne produktivnost ekonomije, Vujčić je istaknuo obrazovanje, zaposlenost, sustav financiranja ekonomije, državnu potrošnju i progresivnost poreznog opterećenja.

– Po izdacima za obrazovanje, Hrvatska je blizu prosjeka, ali što se tiče rezultata PISA testova, zaostajemo. Dakle, imamo lošije obrazovanje i moramo ga poboljšati. Ako gledamo znanja za istraživanje i razvoj, Hrvatska je na začelju EU i usporedivih zemalja srednje i istočne Europe i Hrvatska mora poticati veća ulaganja u to područje. Ako uspoređujemo EU i SAD, vidimo da je ekonomija uspješnija, ako je više vođena dioničkim tržištem od bankarskog. A i tu zaostajemo za EU. Što se tiče regulacije tržišta proizvoda, najlošiji smo u EU. Kontrola, regulacija, birokratske zapreke, prepreke za investicije i izravna ulaganja – svugdje loše stojimo u odnosu na ostatak Europe i tu se moraju ukloniti prepreke. Problem je i progresivnost poreznog sustava, koja je prilično jaka u odnosu na Europu i bolje bi bilo u ovom trenutku da je porezni klin manje progresivan – kazao je Vujčić.

Guverner HNB-a još je dodao da u Hrvatskoj radi tek nešto više od polovice radno sposobnih građana, te je prokomentirao taj podatak podsjetivši da sustav socijalnog osiguranja i mirovinski sustav godinama nisu reformirani.

– Ako, pak, pogledamo državnu potrošnju, tu smo na vrhu, ali po učinkovitosti države nismo dobro plasirani. Izdvajanja za državu dakle ne opravdavaju učinkovitost – podsjetio je još jednom guverner HNB-a na ono što svi građani jako dobro znaju.

Plenković: “Iduća godina, godina rasta i reformi”

– Bila je ovo godina očuvanja stabilnosti, jedna od najizazovnijih godina od sredine ’90-ih, a iduća će biti puno više usmjerena na gospodarski rast i reforme, rekao je premijer Andrej Plenković na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova, referirarajući se na svoje prošlogodišnje izlaganje kada je na ovome mjestu izložio program rada buduće Vlade i plan postavljanja gospodarstva na zdrave temelje.

Vladina ekonomska politika ali i vanjski pozitivni čimbenici koji imaju utjecaja na gospodarstvo, rekao je, utjecali su na rast BDP-a, industrijske proizvodnje, izvoza i investicija, a od Vladinih zasluga izdvojio je poreznu reformu, ubrzanje apsorpcije sredstava iz EU fondova, kretanje na put administrativnog rasterećenja i sprječavanje negativnog efekta kraha Agrokora.

– Vlada je svjesna da su uredne javne financije temelj makroekonomske stabilnosti i rasta. Stoga smo posvetili posebnu pozornost smanjenju javnog duga, smanjen je udio javnog duga u BDP-u, ove godine su bolji u fiskalni rezultati, zabilježen je suficit proračuna opće države, a tri vodeće svjetske agencije poboljšale su izglede za kreditni rejting Hrvatske – pohvalio se premijer pokazateljima i obećao da će nastaviti sa strukturnim reformama, gospodarskim opravkom i konsolidacijom javnih financija što bi trebalo dovesti do povećanja kreditnog rejtinga.

Rekao je premijer i da značajan doprinos gospodarstvu u 2018. očekuje od povlačenja sredstava iz EU fondova i spomenuo pritom Pelješki most, ključni infrastrukturni projekt njegove Vlade.

Najavio je kako će do kraja godine Ministarstvo gospodarstva poduzetnicima dodijeliti više od 700 milijuna eura subvencija, te da je u završnoj fazi objedinjavanje inspekcijskih službi te izmjene zakona o poticanju ulaganja i to u smjeru osnaživanja investicija u IT industriju. Rekao je i da žele napraviti iskorak u upravljanju državnom imovinom te da je Vladi u fokusu demografska revitalizacija, podsjetivši na mjere povećanja roditeljskih naknada i subvencioniranja stambenih rata kredita. Govorio je Plenković i o mjerama zapošljavanja u koje je do sada uloženo oko dvije milijarde kuna.

>>>Dan velikih planova

– Cilj nam je povezati obrazovanje i tržište rada, moramo na tome više poraditi, na uvođenju dualnog obrazovanja i osnaživanju strukovnog obrazovanja. Pripremili smo 20 milijuna kuna za stipendiranje učenika za deficitarna zanimanja – naglasio je Plenković.

U svom polusatnom govoru dotaknuo se i teme Agrokora, ključne teme kojom se bavila njegova Vlada.

– Mi smo u proteklih godinu dana pokazali da na krizne situacije u gospodarstvu možemo reagirati brzo, učinkovito i odgovorno. Uzimajući u obzir utjecaj koji je Agrokor imao na kompletno gospodarstvo Vlada je imala odgovornost iznaći rješenje. Spriječili smo negativan domino efekt, mogući gospodarski krah, a iz ove krize moramo svi zajedno izaći mudriji, s naučenim lekcijama. Ono što smo mi naučili je da imamo priliku za prekretnicu na novi način poslovanja, da ova kriza poluči transformacijski učinak – istaknuo je Plenković i zaključio da nakon lex Agrokora sada predlažu promjene stečajnog zakona čime će tvrtkama u teškoćama olakšati izvlačenje iz nepovoljnih okolnosti u kojima se nalaze.

Od velikih planova Plenković je spomenuo još i plan razvoja bolnica, stimulacijske mjere za ostanak mladih liječnika u Hrvatskoj te strateški cilj ulaska u šengenski prostor, a sutra i u eurozonu.

Predsjednica: “Svjedočimo egzodosu”

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović na Liderovoj je konferenciji pohvalila napore Vlade na započetim ekonomskim reformama, ali je pritom i upozorila da su reforme potrebne jer napreduju i druge zemlje s kojima se Hrvatska bori na globalnom tržištu.

– Pokazuje se da su reforme moguće, započeta je porezna reforma, veća fiskalna odgovornost, počelo je i s uklanjanjem dijela administrativnih zapreka. Učinak se vidi i na posljednjim makroekonomskim pokazateljima i te su reforme dovele i do smanjenja javnog duga. Hrvatska premija rizika pokazuje snažan pad i nakon dugo vremena možemo očekivati rast kreditnog rejtinga. Zaslužuju pohvalu ovi napori, ali i uz pozitivne pokazatelje ne smijemo se opustiti. Desetljeća razvoja bez vizije i strategije, manjak usmjerenja na strateške aktivnosti dovele su nas u stanje kronične krize koja se ne može riješiti preko noći.Rast nije dovoljan našim potrebama, naši konkurenti razvijaju se brže, u razvijanju poslovnog okruženja tek smo prohodali dok većina drugih već trči – kazala je Predsjednica Republike Hrvatske.

Istaknuvši paradokse, primjerice da županije s najvećoj zaposlenošću i udjelom izvoza i industrije imaju najniže prosječne plaće u državi, predsjednica Republike Hrvatske kao poseban problem istaknula je negativne demografske trendove i ‘egzodus kojem posebno svjedočimo od ulaska Hrvatske u EU’. Kao dobru sliku posljedica iseljavanja, podsjetila je na podatke MMF-a prema kojima je Hrvatsku, u periodu od 1993. do 2013. godine, koštalo 15 posto rasta BDP-a.

– Moramo se usmjeriti na politike s dugoročnim učincima koje će stvoriti pozitivno okruženje i perspektivu za mlade. Slušamo mlade i ako čujemo što nam poručuju, bit će nam lakše izabrati pravi smjer i potrebne mjere za zadržavanje mladih u Hrvatskoj. Najučinkovitija socijalna i demografska mjera je zapošljavanje, osiguranje stabilnog i globalno konkurentnog radnog mjesta. Gospodarstvo poput Hrvatskog to može postići samo razvojem izvozne ekonomije – kazala je Kolinda Grabar Kitarović.

Prema ocjeni Predsjednice Republike, potrebna je promjena strukture cijelog gospodarstva i pronalazak načina da se Hrvatska prestane oslanjati na jedan ekonomski sektor, koji je, k tome, kao turizam sezonalan i s niskim plaćama.

– To možemo promijeniti razvojem domaćih izvoznih kapaciteta i privlačenjem kvalitetnih i ciljanih izravnih stranih ulaganja.Potrebno je iskoristiti transfer znanja i ekonomije i omogućiti našim tvrtkama razvoj globalnog lanca vrijednosti.Prvi korak je inicijativa Tri mora, koja u fokusu ima razvoj energetskih i digitalnih infrastrukturnih projekata te povezivanje sjevera i juga EU. Zajednički razvoj omogućit će nam svima otvaranje radnih mjesta. Inicijativa dobiva sve veću pozornost i prepoznata je kao platforma za razvoj, koheziju, konkurentnost i brisanje razlika između raznih dijelova EU – objasnila je Predsjednica svrhu ove inicijative.

No, za usmjerenje gospodarstva prema izvozu više nije nužna jeftina radna snaga kao u proteklim stoljećima, već obrazovani ljudski kapital. Zato je istaknula reformu obrazovanja kao ključnu za postizanje ciljeva o kojima je govorila.

– Unaprjeđenje poslovne klime, poduzetničkog duha i odnosa prema poduzetništvo ključno je za sve koje žele poslovati u Hrvatskoj, da se na poduzetnike gleda kao na one koji generiraju razvoj, a ne na one koji eksploatiraju ljude. Naši planovi ne smiju biti mali i ograničeni. Moraju biti veliki i moramo iz godine u godinu pratiti kako ih provodimo. Izvoz će i dalje biti u popisu mog djelovanja, jamčim – rekla je Predsjednica Republike Hrvatske, prenosi Lider, koji je i organizator Dana velikih planova.

Facebook Komentari