Miletić: Titov park u Puli ostaje, šaljemo zakon u Sabor po kojem će Za dom spremni ići u zatvor

U Točki na tjedan gostovao je Boris Miletić, predsjednik IDS-a i gradonačelnik Pule.

Sjećate se onog filma “Kako je počeo rat na mom otoku”? Bojite li se secenarija “kako je počeo rat na mom poluotoku”? Naravno, referiram se na krizu sa Slovenijom i na ekstreme i s jedne i s druge strane.

Da, sjećamo se tog filma, tu je bilo puno više humora, a ovo je ozbiljnija situacija. Ekstremi uvijek postoje, ali ipak imam sjećaj da prevladava više razuma nego ekstrema. Uvijek se na dvije strane mogu naći pojedinci koji žele neku trenutnu situaciju zloupotrijebiti, ali čni mi se da je jedini način rješavanja ovog problema dijalog, a vidim da su na to spremene i hrvatska i slovenska strana.

Plenković ima i potporu IDS-a da ide u bilateralne razgovore s Cerarom. Vjerujete li u uspjeh tog razgovora s obzirom da su u Sloveniji najprije predsjednički izbori, pa potom i parlamentarni izbori?

Često odluke ovise o političkoj situaciji u nekoj zemlji, a Slovenija je u predizbornom vremenu i sigurno to otežava taj proces. No, s druge strane, ne vidim alternative dijalogu. Vjerujem da dobar dio ljudi nije očekivao ovakvu presudu kada govorimo o zahtjevima Slovenije i zahtjevima Hrvatske. No, s druge strane, moramo si postaviti pitanje kakva bi ta odluka bila da se nije uočio jedan kompromitirajući pokušaj slovenske strane da utječe na suce, da li bi presuda bila u ovom obliku. No, danas imamo vjerojatno najveći spor granice na moru, pitanje rješavanja potreba ribara s obje strane i mislim da će se tu u principu voditi najveći razgovori.

Spomenuli ste presudu Arbitražnog suda koja jest kompromitirana i samim time za Hrvatsku neprihvatljiva, ali kada govorimo o samom sadržaju te oluke odnosno o razgaraničenju koju predlaže arbitraža, je li to zaista nepovoljno za RH?

Ako gledamo samo Savudrijsku valu tada ćemo primijetiti da je omjer nepravedan, međutim, sva druga rješenja koja se tiču kopna i koja se tiču spoja Hrvatske s vanjskim granicama mora, mislim da to niti naša strana nije očekivala na taj način. Stoga nam ostaje za vidjeti na koji način zadovoljiti obje strane, za dogovor je potrebno dvoje. To je definitivno bilateralni problem RH i Slovenije. Mi smo bili zakočeni na putu prema EU, arbitražom smo htjeli taj problem otkloniti, imamo rješenje Suda, Sabor je jednoglasno odlučio da izlazi iz tog procesa upravo zbog ovih razloga, no držim da to rješenje nije u tolikoj mjeri nepovoljno za RH. Treba vidjeti na koj način se mogu zadovoljiti potrebe hrvatskih i slovenskih ribara da se područje Savudrijske vale može kvalitetno koristiti i da nitko ne bude zakinut.

Koliko sam shvatila, mislite da je ta odluka Arbitražnog vijeća dobra podloga za kompromis.

Podloga za razgovor jeste. Podsjetit ću da je IDS još devedesetih godina predlagao upravo kondominij u tom području da ga mogu koristiti i hrvatski i slovenski ribari. Vidim da se neki smjerovi vraćaju na to razmišljanje iz ranih devedesetih.

Osjeti li se u Istri, posebno u tom pograničnom području nekakva napetost nakon odluke Arbitražnog vijeća?

U pograničnom području mislim da nas puno toga više spaja nego razdvaja. Postoji određena napetost između hrvatskih i slovenskih ribara, međutim, mislim da imamo puno više dodirnih točaka. Hrvatska i Slovenija su prijateljske zemlje, a naš narod nikada previše nije volio granice. Bili smo toliko sretni ulaskom u Europsku uniju da je konačno Istra s mekim granicama, da ćemo to malo ublažiti, međutim, vidimo da ovdje postoji spor – ali vjerujem da će se naći rješenje i dogovor.

Šef ste IDS-a, više od dva desetljeća vladajuće stranke u Istri. Je li Vas premijer Plenković konzultirao oko toga kako bi to trebalo riješiti taj problem?

Plenković je posjetio Istru, a , s druge strane, pozvao nas je i kao i sve druge parlamentarne stranke. Neki poseban interes u smislu prijedloga rješenja nije iskazao.

Kakav je vaš odnos s Plenkovićevom Vladom?

IDS je u opoziciji, nama desne stranke za koaliciju nisu prihvatljive. To je naš vrlo jasan stav. Ja volim istaknuti da je IDS danas jedan od vrlo rijetkih stranaka koja se drži svoje dosljednosti i vjerodostojnosti. Prihvatljiv nam je lijevo-liberalni spektar stranaka s kojima možemo koalirati, s desnicom nismo koalirali i nećemo.

Dugo smo takve priče slušali i od Ivana Vrdoljaka, pa je HNS završio u koaliciji s HDZ-om. Dakle, to za Vas nije opcija?

Nije opcija. Svaka stranka donosi svoje odluke, a u konačnici će građani potvrditi je li odluka ispravna ili nije.

Slušali smo kako ste se još u proljeće sastajali Vi, Davor Bernardić i Ivan Vrdoljak. Je li Vas Vrdoljak prevario?

Nije Vrdoljak nikoga prevario. Njegova stranka i članovi su tako odlučili, to je odluka druge stranke i mi se s tim ne bavimo.

Opozicija je danas jako, jako slaba. Je li Plenković zapravo jako bezbrižan s jako slabim SDP-om i opozicijom koja je u potpunosti rascjepkana i podijeljena?

To prije svega nije dobro za državu jer uvijek treba postojati jedan balans. Postoji parlamentarana većina koja vlada, a zadnje dvije godine smo imali nestabilnu političku scenu, nikad nestabilniju Vladu kao što je bila ona prethodna. Ako gledam kroz neki naš diskurs u Istri, dobro je imati kvalitetnu opoziciju – upravo kako bi te tjerala da radiš više i bolje. Premijer može biti zadovoljan, no, s druge strane, gledajući njegov nastup, držim da je to loše jer mi djeluje previše opušteno, a vremena su teška i većina građana smatra da zemlja ide u krivom smjeru.

Plenković može biti opušten kad nema koalciju koja bi mu mogla naškoditi, koja bi ga mogla rušiti.

Hajdemo gledati da se nadmećemo, da ne rušimo, da nudimo programe i rješenja, a odgovornost je upravo i na nama unutar opozicije da se konsolidiramo. Držim da će to trebati najprije napraviti unutar SDP-a jer su oni najveća opozicijska stranka. Po meni, unutar njih ima previše podjela i dok se oni unutar svojih redova ne poslože i srede, mislim da će biti vrlo teško zajednički nastupati opoziciji.

Kakav je sad odnos IDS-a i SDP-a? Bilo je preioda s više i manje ljubavi.

Odnosi su korektni, koliko oni mogu biti korektni. Njihova odluka je bila na prethodnim regionalnim i lokalnim zborima da idu protiv IDS-a, to je bila njihova odluka a građani su im vrlo jasno dali odgovor na takvu odluku. Da li će se oni unutar sebe konsolidirati, ja bih volio da da jer je to Hrvatskoj potrebno, a nakon toga ćemo vidjeti dali ćemo moći čvršće surađivati ili će to biti na današnjoj razini.

U ovom trenutku ne postoji neki oporbeni lijevo-centristički savez stranaka, zar ne?

Takav savez formalno ne postoji, ali neformalno da.

Kako gledate na novu oporbenu stranku Most koja se oporbi pridružila početkom ljeta?

Naš stav prema Mostu je od početka jasan. Držim da je to desni dio populističkih stranaka, ne prihvaćam da tadašnji predsjednik Sabora kaže da on nije političar nego nešto iznad toga. Za nas Most kao politička opcija apsolutno nije prihvatljiva.

Kako gledate ne rješenje koje je Vlada donijela u dogovoru s HOS-ovcima vezano za spornu poloču prvo postavljenu u Jasenovcu, a sada preseljenu u Novsku?

Gledam kao na nešto jako loše i štetno za Hrvatsku. Sve države u Europi se ograđuju od takvih stvari, upravo je i talijanski parlament a što treba potvrditi njihov Senat, dionio odluku o zabrni fašističkog znakovlja, a koji je čak predvidio kaznu za takva nedjela. Mislim da to Hrvatskoj šteti, tu fali odlučnosti, prije svega Vlade da raskrsti s time, da se ne pokušava ublažiti nešto što je bilo loše, da se ne može izjednačavati antifašizam i ustaški pokret. Držim da to jako šteti Hrvatskoj i vrijeđa naše građane, posbice nas u Istri jer sjetimo se što je činio ustaški pokret – odrekao se dijelova Hrvatske – Dalmacije, sjetimo se da su upravo antifašisti donijeli povijesne odluke o priopjenju Istre matici Hrvatskoj. Stoga ne znam tko danas u Hrvatskoj može biti protiv antifašizma s jedne strane, a s druge relativizirati taj pozdrav kad svi skupa znamo što on znači. Premještaj ploče je po meni još gori potez. To je jednostavno trebalo maknuti i jasno definirati da to nije dozvoljeno. Stoga će IDS upravo u proceduru uputiti takav zakon koji će jednom zauvjek definirati koje stvari u ovoj zemlji ne možemo tolerirati. Ne da ćemo ih zabraniti – nego one koji se s time pokušavaju igrati – njih naprosto treba kazniti.

Kada ćete uputiti takav zakon i što će biti rješenje, hoće li biti na tragu ovog talijanskog kojeg ste spomenuli?

Upravo s početkom rada Sabora. Mi smo pripremili zakonsko rješenje s obrazloženjem, idemo s time u proceduru i vrlo jasno ćemo definirati koje znakovlje nije prihvatljivo. Posebno ovaj sporni poklič “Za dom spremni!”.

Predviđate li zakonske kazne za one koji ga rabe?

Sve razvijene demokratske zemlje, a tako je i u Italiji i u Njemačkoj, takve ljude kažnjavaju zatvorom.

Kada se govori o tom zakonu Vlada je spomenula i onaj koji bi definirao sve simbole totalitarnih režima, pa se u jednom dijelu javnosti razmišlja da bi u tom slučaju trebalo zabraniti i simbole poput srpa i čekića ili zvijezde petokrake. Jeste li za to rješenje? Činjenica je da je i u komunističkom režimu bilo zločina koji na ovim prostorima nisu adekvatno kažnjeni.

Jedno je znakovlje koje se odnosi na razdoblje komunizma, a drugo je razdoblje antifašizma i narodnooslobodilačke borbe. Dakle, ta zvijezda petokraka je oslobodila naše gradove, oslobodila našu Istru i pripojila je matici domovini. Ne znam kako netko može biti protiv toga. Znate da imamo brojne trgove i ulice s tim nazivljem, i škole i mi se na to ponosimo.

A što je s Golim otokom?

Goli otok je nešto strašno što se dogodilo i kad čujemo ljude čiji su roditelji stradali, po meni na jednom civilizacijski neprihvatljivom otoku i što se tamo događalo, to treba jasno osuditi. Tu nema dileme.

Ali po tome petokraka po Vama nije kompromitirana?

Petokraka je bila na čelima partizana koji su našu Istru oslobodili.

Ali i na čelima drugova koji su ljude slali na Goli otok?

To je strašno, to se ne smije ponoviti. To smo osudili.

U Zagrebu je ukinut Trg Maršala Tita, a, koliko sam shvatila, Titov park u Puli ostaje.

Titov park ostaje. To je omiljeno okupljalište mladih, drago mi je da smo istaknuli istaknute istarske antifašiste na jednom mjestu i da se time ponosimo.

Riječ je o režimu koji je prije svega bio nedomokratski, u njemu su zatvarani politički protivnici, u njemu je bila nesloboda, nisu li to vrijednosti koji mladi koji se okupljaju u Titovom parku ne trebaju nasljedovati?

Treba vrlo jasno razlikovati komunizam kako jedno totalitarno uređenje od antifašizma i narodnosolobodilačke borbe. Za mene je antifašizam donio pozitivne stvari, prihvaćen je u Europi, a komunizam, sami ste spomenuli Goli otok, to je nešto što treba osuditi, to nije prihvatljivo.

Tko profitira od nametanja ideoloških tema u javnom diskursu?

To je najlakši način kao bi se one životne teme stavile po strani. Mislim da naše građane puno više muče teme gospodarstva, mladih ljudi, zaposlenja, malih mirovina, socijalnih napravdi…To su prave životne teme i zato tri četvrtine građana misle da RH ide u krivom smjeru. Na ovaj način kad vi dolijevate ulje na vatru skreće se pozornost s pravih tema – a to je gospodarstvo i ekonomija.

Imate li Vi u Istri problem s iseljevanjm mladih?

I iz Istre mladi odlaze u Europu, ali ne u mjeri kao u drugim dijelovima Hrvatske. Žele iskusuti nešto novo, ulaskom u EU to je sada lakše nego prije. Ono s čim se mi u Istri danas suočavamo je nedostatak radne snage u pojedinim industrijama – u turizmu, brodogradnji i građevini. Počinjemo imati drugi problem – kako osigurati konkurentnost našeg gospodarstva.

Što je rješenje – uvoz radnika ili prisiliti poslodavce da povećaju plaće?

Mislim da nije rješenje ili – ili već jedna kombinacija. Mi nudimo i rješenje – decentralizaciju RH kako bi mi na lokalnoj razini imali više alata i kao bi porezima rasteretili gospodarstvo, a rad u Hrvatskoj je jako opterećen porezima i a zato je jako teško konkurirati drugima zemljama. Ako ne stvorimo jedan zakonodavni okvir koji će našim poslodavcima omogućiti konkurentnost sa susjedima, tada će biti jako teško povećati nadnice zaposlenima.

Bili ste protiv poreza na nekretnine, zašto ako vam to lokalnoj samoupravi znači više novca?

Bili smo decidirano protiv tog poreza. Nije tema da samo lokalna samouprava ima više novca na teret građana, već da jedan porez koji je uobičajen treba sagledati i sa specifičnostima RH koja je na trećem mjestu u Europi gdje su građani vlasnici nekretnina. Švicarska je, ako se ne varam, na zadnjem mjestu. Ne možemo s istim mjerilom gledati građane Švicarske i Hrvatske. S tim se porezom zadire u preko 90 posto građana i držim da je postojeći model komunalne naknade ispravan, a da bi se uvođenem poreza na nekretnine kakav je predložen otvorila mogućnost da jedan dio građana koji je ulagao u nekretnine jednostavno ih prepustili bogatim Europljanima. U obliku u kakvom je predložen porez na nekretnine nije prihvatljiv.

Vidjeli smo Zakon o koncesijama, Zakon o šumama i Zakon o strateškim investicijama, čini li Vam se da sve zadnje Vlade daju još veće ovlasti centralnoj državi iako govore suprotno?

Da, u pravu ste država se dodatno centralizira. Mislim da smo danas odmah iza Grčke koja je od Hrvatske jedina centraliziranija. Naša je ideja da se ugledamo na razvijene zemlje- Dansku, Njemačku i Švicarsku, da ne moramo izmišljati toplu vodu. Držim da u posljednja dva desetljeća nismo polučili dobre rezultate i da ovaj sustav treba mijenjati ali na bolje, a to znači decentralizaciju. Neki novi zakonski prijedlozi vode upravo suprotnom.

Facebook Komentari