Gjenero: ovim manevrom koji je odigran danas Hrvatska je preuzela inicijativu i preokrenula na neki način stanje kakvo je postajalo od izricanja arbitražnog pravorijeka

Dok se čeka hoće li Hrvatska i Slovenija jednom ipak uspjeti dogovoriti ‘kompromisno rješenje’ oko razgraničenja u Piranskom zaljevu, a prijedlog kojega navodno već postoji, obje države vuku nove poteze. Mogući razvoj događaja komentirao je u Studiju uživo N1 politički analitičar Davor Gjenero.

Podsjetimo, u Zagrebu se danas održavaju konzultacije hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s predstavnicima parlamentarnih stranaka oko nastavka političkih razgovora o modelu razgraničenja sa Slovenijom, dok bi se u Ljubljani istovremeno trebala održati sjednica parlamentarnog odbora o spremnosti vojske za provedbu arbitražne odluke.

Kako gledate na prijedlog mogućeg rješenja koji je danas izašao u javnost?

Prijedlog koji je danas izašao u javnost je prijedlog u kojem se prepoznaje onaj dobar stil rješavanja problema koji je postojao u MVEP-u, a na neki način naliči onome kako je riješeno, odnosno, zamrznuto, odnosno odložen problem razgraničenja RH s Crnom Gorom u moru kod Prevlake.

Hrvatska je može priznati arbitražnu odluku, a na to je obavezuje konsenzus Sabora, ali je ta odluka za nju povoljnija nego za Sloveniju. Hrvatska je u tom procesu ostvarila sve svoje interese osim u onom aspektu gdje je proces bio najviše kontaminiran, a to je pitanje razgraničenja u Piranskom zaljevu.

Slovenija je od početka vodila igru tako da svede odluku na provođenje u Piranskom zaljevu i za to je imala ishodište tako da je to jedina točka u kojoj se spominje arbitražni sporazum u pristupnom pregovoru s EU. Ovo što je danas na stolu je razgraničenje ribolovnih zona i Slovenija bi morala imati razloga pristati na takav kompromis jer će joj trebati na drugim dijelovima granice.

Što je sa SOPS-om?

SOPS nije bio izvan snage zbog hrvatske političke volje, upravo suprotno, Slovenija je tvrdila da je ribarstvo dio EU agende i da u tom smislu SOPS pristupanjem ne bi važio. Mislim da tu Hrvatska ima manevarski prostor za postizanje kompromisa, čini mi se da je Vlada spremna koncilijantno postupati prema Sloveniji i pitanje je sada može li predsjednik Vlade u ustavnoj većini steći potporu.

Prema porukama iz oporbe čini se da ima …

… Potvrđuje većinu hrvatskih stavova, a za Hrvatsku je važno u dvostrukom smislu da cijeli postupak ne propadne, prvo zbog stvari koje su dobre u njemu, a drugo jer bi nas se tada svrstalo u države koje ne drže do međunarodnog prava. RH na ovaj način pokazuje da je spremna provoditi međunarodne obaveze i da istovremeno štti elementarni interes pred kompromitacijom međunarodnih pravnih institucija što je u ovom slučaju učinila Slovenija.

Bi li prošao takav prijedog u Sloveniji?

To je veliko pitanje, ovim manevrom koji je odigran danas Hrvatska je preuzela inicijativu i preokrenula na neki način stanje kakvo je postajalo od izricanja arbitražnog pravorijeka i dok je Slovenija diktirala tempo. … Problem Cerara je da on u izbornoj godini može teško pokrenuti zakonske izmjene koje Slovenija mora pokrenuti poput promjene Pomorskog zakonika gdje bi morala javno priznati da nema teritorijalni kontakt s otvorenim vodama što je za nju izuzetno neugodno jer to znači da nije uspjela u svojem temeljnom cilju u arbitražnom procesu.

U slovenskom parlamentu će se održati sjednica odbora za obranu.

Čini mi se da je Hrvatska nepotrebno nervozno reagirala na to, trebala je reći – dobro je da raspravljate o poziciji slovenske vojske nakon arbitražnog procesa jer slovenska vojska je na nedvojbeno hrvatskom teritoriju i zauzima jednu istaknutu točku – kod Svete Gere. Naravno da to nije cilj, ali govorim o taktici … Izuzetno je štetno brojati oružje i uspoređivati kapacitete vojski, ovo je problem koji će se riješiti političkim putem.

Kako gledate na Deklaraciju o Pelješkom mostu?

U BiH je dio političke arene krivo razumio jedan aspekt arbitražne odluke u slučaju razgraničenja Hrvatske i Slovenije – tamo gdje se dvomiljni pojas hrvatskih teritorijalnih voda pretvara u pojas s posebnim režimom koji naliči na režim plovidbe kroz Gibraltar, gdje RH ima ograničen suverenitet i izričito ne smije graditi nikakve objekte, kao ni itko drugi, ali taj pojas ostaje pojasom hrvatskog teritorijalnog mora, Arbitražno sudište je dobilo zadatak da utvrdi taj junction i oni su našli način da definiraju koridor neometanog prolaza što je RH cijelo vrijeme nudila Sloveniji, a potreba je bila jer je ranije postojala Luka Kopar i sada se samo regulira nešto što je postojalo i prije. … Prijateljskoj BiH treba poslati poruku da je njihov nesmetan pristup otvrenom moru kroz luku Ploče, a nikako ne u Malostonskom zaljevu ili izgradnjom luke na polutoku Kleku, tu se radi o osjetljivom ekološkom zaljevu i to jednostavno ne dolazi u obzir.

Je li to onda refleksija unutarnjih sukoba s HDZ-om u BiH?

Tu se radi o unutarnjim sukobima u BiH što vidite i iz različitog pozicioniranja Dodika i SDS-a … činilo se da će proces krenuti u dobrom smjeru, ne čini mi se da bi se Hrvatska trebala uzrujavati oko procesa, BiH se obvezala EU i ovo je djetinjasta čarka.

Kako gledate na razlike u vanjskoj politici predsjednice i Vlade?

Ipak su to nijanse, jasno je da je Vlada ta koja donosi ključne političke odluke i tu se radi o pozicioniranju političkih aktera, ne o nekim dubokim političkim razlikama, mislim da je politika Hrvatske prema Ukrajini i Rusiji nešto oko čega generalno postoji politički konsenzus i kontinuitet politika, a predsjednica svoju pozciju u međunarodnoj areni zasniva na svom projektu vertikalne integracije EU – “tri mora”, mislim da to nije u koliziji s temeljnim interesima iako ljudi koje cijenim kritiziraju taj projekt ne čini mi se da je hrvatski interes bilo kakvo distanciranje od srednje Europe, dapače distanciranje prema Poljskoj bilo bi promašeno, ona trenutno ima ovakvu vladu, donedavno je imala vrlo stabilnu vladu desnog centra i za koju godinu će vjerojatno voditi drugačiju politiku i naši nas interesi upućuju na suradnju.

Facebook Komentari