Bauk vraća Milanovićevu “Ili mi ili oni”: Jedino na taj način možemo biti vjerodstojni i uvjerljivi biračima. Trebamo se kloniti kurtoaznih priča

Predsjednik Kluba SDP-a, Arsen Bauk, gostovao je u Novom danu i komentirao stanje u stranci, kao i politiku Vlade.

Mediji su prenijeli vašu izjavu “ili mi ili oni”. Koja je to druga politika, a koju je SDP promašio?

Što se tiče izjave ili mi ili oni, koja je ustvari bio odgovor Zorana Milanovića na drugom krugu predsjedničkih izbora, ona je jasno opisivala kakav treba biti naš stav prema temeljnim vrijednostima, pokušaju revizije povijesti, ljudskih prava, prava manjina, prava žena na izbor, nekih stvari na kojima ne smije biti kompromisa, a sve ono što je izvan toga i upućuje na kompromise, kohabitacije ili bilo kakav pokušaj dodvoravanja desnici i time dovodeći u pitanje u sumnju naša opredjeljenja, to je ono što nas u očima velikog broja naših glasača diskreditira i trebamo prestati pokazivati određene znakove i želje za suradnjom i bilo kojeg kompromisa. Ne treba zaboraviti da je vrsta jednostavnog izričaja bila napadana od strane salonskih ljevičara, koji su govorili da antagoniziramo društvo, da se vraćamo u povijest, ali dvije i pol godine od te izjave pokazalo se da jedino na taj način možemo biti vjerodstojni i uvjerljivi biračima. Trebamo se kloniti kurtoaznih priča.

Koliko je SDP vjerodostojan? Vidimo da se predsjednika SDP-a kritizira i unutar stranke.

I Zorana Milanovića su napadali ljudi unutar stranke, i Ivicu Račana isto. Uvijek je bilo kritičkog preispitivanja rada vodstva stranke u SDP-u, što je u jednom trenutku kvaliteta, jer se vodstvo ne smije opustiti, što je bolje nego HDZ, koji predsjetniku stranke kliču dok je predsjednik, a kad to prestane biti, izbace ga iz stranke ili ga marginaliziraju.

I SDP je izbacivao ljude iz stranke za vrijeme Zorana Milanovića.

Je, i sada isto ponekad. Statut predviđa opciju izbacivanja.

Zašto je SDP na niskom rejtingu i zašto taj rejting s izborom novog predsjednika stranke nije porastao?

Što se tiče rejtinga SDP-a, on je 23 posto prema zadnjim istraživanjima. To je niže nego na izborima 2016. godine i ukupno gledano negdje 3 posto niži. Prema tome, moramo raditi na tome da se rejting stranke popravi. Neke druge političke opcije, koje naši glasači prepoznaju kao nekoga tko je nama sličan, ali im je u ovom trenutku njihova retorika bolja, izjašnjavaju se u anketama da su oni bliži ili se ne izjašnjavaju u anketama. Bez obzira što je autor rečenice s početka ovog razgovora kritiziran i zbog sastanka sa skupinom iz šatora i što je taj sastanak prenesen na način na koji je to učinjeno, bio je to drugi put da se dovodimo u vezu s onima s kojima ne bismo trebali i mislim da je to razlog ovakvoga rejtinga.

Zašto se vi za vrijeme svoga mandata u Ministarstvu uprave niste odredili prema pozdravu Za dom spremni?

Tada nije bilo te ploče, kad sam ja bio ministar, a nije bilo ni odluke Ustavnog suda iz 2016, koja je temelj za sankcioniranje onih koji, kako kaže Ustavni sud, promiču rasističku ideologiju. Prvi javno poznati slučaj kažnjavanja upotrebe pozdrava Za dom spremni je slučaj Joea Šimunića. Završetak tog procesa došao je nakon što sam ja prestao biti ministar i to je postalo osnova za postupanje svih državnih tijela. Sad imamo slučaj da se taj pozdrav koristi, a tijela progona ne postupaju prema onima koji ga koriste. Još se ne postupa automatizmamom protiv počinitelja.

Zašto vi to u svom mandatu niste propitivali?

Tijela koja u ovoj zemlji koja nešto brane su sudovi, a ne Vlada. Odluka Ustavnog suda prva je odluka koja je jasno navela što taj pozdrav predstavlja. To je bilo 2016. godine. Mi smo za vrijeme našeg mandata ulazili u velike sukobe zbog manjinskih prava, zbog ćirilice, da smo se itekako bavili pravima manjina, donijeli smo Zakon o životnom partnerstvu, prema tome u tom trenutku pozdrav Za dom spremni nije bio u tolikom fokusu javnosti i nije bio dok nije postavljena ploča s tim znakom, pa je netko upozorio na to. Kad su u Splitu na spomeniku pripadnicima 9. bojne HOS-a zamijenili dio spomenika i stavili taj natpis, policija je odmah reagirala i uklonila taj dio spomenika. Prema tome, nije točno da se po tom pitanju nije radilo.

Mnogi smatraju da je SDP propustio napraviti puno za vrijeme svoje vladavine.

Ja bih podsjetio da već više od godinu i pol dana SDP nije na vlasti niti čini dio vlasti. Nešto se napravilo, nešto nije.

Zašto?

Zato što se nije moglo sve napraviti. Mi smo na izborima 2015. godine dobili 35 posto glasova, bili smo u razgovorima s Mostom da formiramo parlamentarnu većinu i nastavimo raditi, a Most se odlučio za HDZ i Tomislava Karamarka, a sad vjerojatno sebi kliču zbog te i takve odluke, i od onda SDP više nije odgovoran za vođenje države, jer su to dobili HDZ i Most. Analizirati sad SDP-ov mandat, nakon dvojih parlamentarnih izbora, ne vidim svrhu toga. S jedne strane da se prigovara da nešto nismo napravili, a kad se gleda što je pozitivno ostalo u Hrvatskoj, to je ostavština SDP-ove Vlade, odnosno Vlade Zorana Milanovića. Primjerice, nikad nije donesena politička odluka da se krene u promjenu teritorijalnoga preustroja.

Zašto?

Zato što SDP nije htio donijeti takvu odluku. To je bila takva politika stranke. Ja kao ministar nisam mogao provoditi drugu politiku nego tu, a politika stranke je bila da se ne promijeni teritorijalni preustroj. Meni je to žao, ali to je to.

A Most je kasnije predložio nešto slično.

Most se pojavio kasnije. U svibnju 2015. godine donijeli smo strategiju razvoja javne uprave, koja je prošla Sabor, u kojoj piše da će se izvršiti analiza i provesti javna rasprava na tu temu.

Može li se onda reći da su HDZ i SDP suglasni da ne treba mijenjati teritorijalni ustroj Hrvatske?

Nisu suglasni, HDZ je čvrsto na stajalištu da je ovaj sustav dobar i da ga ne treba mijenjati, a što se tiče SDP-a, mi jesmo za preispitivanje ovoga sustava.

Kako to da nemate stav oko poreza na nekretnine?

Ovo što je predloženo od strane HDZ-a, glasali smo protiv. To je stav što se tiče ovoga što je predloženo. Što se tiče samog uvođenja poreza na nekretnine, dio naših kolega ima o tome pozitivan stav, ali pitanje je u kojem obliku, u kojem dijelu i kako. Kad smo bili na vlasti, zalagali smo se da se to uvede, ali tada je HNS bio protiv i nismo vršili dodatne analize. Međutim, ne na ovaj način kako je to uveo HDZ i rekli smo da ćemo u suradnji napraviti stručno savjetovanje oko toga, ali ne na način da se građanima poveća komunalna naknada.

Hoće li SDP ustrajati na povjerenstvu o Agrokoru i da će time uvjetovati glasanje o ustavnim sucima?

To ćete vidjeti kad počne sjednica Sabora, jer su za izbor ustavnih sudaca provedene sve predradnje. Glasanje se uvijek može napraviti. U ovom trenutku ne iznosim drugi stav od onoga što je iznešeno.

Ali vaš kolega Peđa Grbin tvrdi da ste odustali od toga.

To ćete vidjeti kad počne sjednica Sabora. Zašto bismo otkrivali sve adute na početku?

Najavljeno je da će Vijeće za suočavanje s prošlošću predložiti zakon kako bi se regulirala situacija oko ploče HOS-a i pozdrava Za dom spremni. Kako to komentirate?

Osobno ne vjerujem da će se to dogoditi, jer se neće usuglasiti. A ako se usuglasi Vijeće, neće se usuglasiti ovi na vlasti. Postoji samo jedno vijeće koje je ocijenilo i čije je mišljenje relevantno, a to je Ustavni sud. Takav zakon se donosi najobičnijom većinom, ali ne znam što će se u njemu napisati, a što već nemamo u drugim zakonima.

Što očekujete od koalicije HDZ-a i HNS-a i priprema li se SDP na moguće prijevremene parlamentarne izbore?

Živimo i radimo kao da će tisuću godna biti mir, a spremamo se kao da će sutra biti rat. Svaka stranka mora biti spremna na izbore. Od Vlade ne očekujem puno, ne znam što je Andrej Plenković kao premijer napravio, a što nije mogao napraviti nitko od 151 zastupnika u Saboru. Odustao je od većine stvari koje je najavljivao.

Hoćete li inzistirati na povjerenstvu za Agrokor?

Da. U ovom trenutku ne razmatramo opciju izglasavanja nepovjerenja Vladi ili nekom od ministara, međutim, imamo u proceduri interpelaciju o korištenju pozdrava Za dom spremni, na koji Vlada još nije odgovorila, iako je rok 15 dana. Oni to nisu napravili, jer ne postoji stav koji bi na sjednici Vlade dobio jednoglasnu podršku, a ne vjerujem da bi ministri HNS-a, kad bi se počelo raspravljati o ovom pitanju, otišli na WC ili na cigaretu, pa bi se moglo dogoditi da na glasanju o pozdravu Za dom spremni predsjednik Vlade opet mora tražiti tajnicu da piše rješenje o razrješenju. Ali ovo ignoriranje mora dovesti do određene reakcije.

Kako komentirate izjavu Milorada Pupovca da je osnivanje Vijeća za suočavanje s prošlošću nepotrebno?

Što se tiče Vijeća i što se tiče svega ostaloga, znam da je njegov stav da je to nepotrebno. To Vijeće je potrebno samo Plenkoviću da neke stvari odgodi, to je jasno svima koji se bave politikom. Bilo bi bolje da se i on odredi kao mi ili oni po pitanju fašizma i drugih stvari.

Ako se pozivate na odluku Ustavnog suda, što bi ministarstvo trebalo napraviti?

Ono što smo predložili u interpelaciji, pozivajući se na odluku Ustavnog suda, jest provesti analizu u udrugama i vidjeti njihov stav o svemu tome. Ako bi se udruge žalile, onda je stvar jasna i na jasan bi ih se način isključilo. Ovo što govori premijer o takozvanoj kontekstualizaciji, to je uljepšano da nam kaže da je taj pozdrav dobar, osim ponegdje. Nije dobar. I mislim da s tom pričom u Hrvatskoj u 2017. treba završiti, ali mislim da će trajati neko vrijeme, jer HDZ računa na podršku i onih glasača koji smatraju da to nije sporno.

Najavili ste da ćete tražiti sjednice Odbora za informatizaciju i medije i Odbora za vanjsku politiku. Zašto?

Sastanak Odbora za informatizaciju i medije tražimo jer ocjenjujemo da je micanje emisije Hrvatska uživo, a posebno se to vidi nakon reakcije HZD-ovca Škorića, pokazuje da u ovom trenutku možemo govoriti o upitnoj slobodi medija u Hrvatskoj, i voljeli bismo da parlamentarni odbor to razloži. Što se tiče Odbora za vanjsku politiku, vidimo da smo u odnosima sa susjedima došli do novog zapleta, a posebno mi je zanimljiva izjava predsjednice Orban Kitarvović u jučerašnjem obraćanju, da ovo u Mađarskoj nije ucjena, nego zaštita interesa. Kad smo imali određene sporove sa susjedima, onda su predsjednica i tadašnji predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko, prigovarali da smo zbog arogantnog stava tadašnjeg premijera zaratili sa susjedima i da će oni to riješiti. Sad vidimo da ne da nisu riješili, nego su dodatno zakomplicirali. Očito je da ova politika u koju nas vode ide do toga da moramo ponovno raspravljati o odnosima sa susjedima. Nismo u svemu u krivu, ali teoretski nije moguće ni da smo o svemu u pravu. Države na različite načine nastoje sačuvati svoje interese.

Kad je u pitanju tema Agrokora, bili ste protiv donošenja posebnoga zakona. Kako vidite rasplet te situacije? U izvanrednoj upravi sudjeluje i Zvonko Mršić, inače član SDP-a.

O tome zašto sudjeluje, ja bih više volio da je Mršić nastavio sudjelovati u Podravci, gdje je imao odlične rezultate, a ova ga je Vlada otamo smijenila čistom političkom odlukom.

Je li u SDP-u to raspravljeno?

Ne. Mislim da nije ni potrebno o tome raspravljati na stranačkim tijelima. Nije on napravio ništa protiv statuta i programa stranke. Gospodin Mršić u političkom smislu mislim da nema formalnu ulogu u stranci, on je član i pomaže.

Ne vidite ništa sporno u tome?

Veliki broj članova SDP-a radi u državnim tvrtkama.

Koliko je takav stav “ili mi ili oni”?

Kompatibilan je, govorio sam o vrijednosnim stavovima, tu nisu ugrožena niti ljudska prava niti temeljne vrijednosti pitanja revizije povijesti ili slobode medija, radi se o poslu koji čovjek radi za plaću.

Nije vam sporno da tražite raspravu oko stanja u Agrokoru, a istovremeno sudjelujete u radu kompanije?

Ne postoji niti jedna odluka tijela SDP-a, da smo mi njega poslali tamo. On je u tom trenutku donio odluku da on svoju karijeru nastavi tamo. Ako bi se otkrilo da on radi nešto protivno SDP-u, bilo bi teže i sad nema saznanja da on griješi u tome što radi, odgovara Ramljaku, a Ramljak Vladi.

Hoće li SDP raspravljati o kandidatu za premijera, ukoliko dođe do izbora?

Da, to nam je i obaveza. U sklopu predizborne kampanje sasvim sigurno ćemo morati javnosti kazati tko će biti premijer ako SDP pobijedi ili bude u prilici formirati vlast. Teoretski postoji mogućnost da to bude netko poput Tihomira Oreškovića, ako se tako poslože stvari.

Je li moguće da to bude netko drugi osim Davora Bernardića?

Teoretski je moguće da to bude netko drugi. Hoće li biti, mislim teško, ali teoretski je moguće. Mi smo, kad je bila nešto veća izvjesnost da će biti ponovno parlamentarni izbori, onda je, čini mi se kolega Hajdaš Dončić izašao s idejom da istaknemo baš Mršića kao nekoga tko bi bio premijer. Službeni stav stranke nije bio takav, jer nisu bili raspisani izbori.

Što mislite o povratku Zorana Milanovića u politiku i njegovim eventualnim željama da ponovno bude predsjednik SDP-a ili da se kandidira za predsjednika države?

Jučer je bila godina dana od njegove najave da se više neće kandidirati za predsjednika SDP-a. Valjda se to poklopilo s time da sam došao situaciju da citiram njegovu izjavu. Ne znam da postoje njegove želje i planovi da se vrati u politiku na ovaj način kako smo imali prilike čitati preko ljeta, kao kandidat za predsjednika Republike Hrvatske. A ne znam ni za njegovu želju ili mogućnost da bi se vratio na mjesto predsjednika SDP-a.

Je li to teoretski moguće?

Teoretski je sve moguće. Nisam vidio nikoga tko ga otvoreno poziva, ali su se refereirali na napise da bi mogao biti kandidat SDP-a za predsjednika države. Nesumnjivo je da u jednom dijelu političkog spektra i u jednom dijelu političke scene nedostaje osoba njegovog profila, a hoće li se to reflektirati njegovim povratkom ili ne, to su pitanja za hipotetsku budućnost.

Facebook Komentari