Gostujući u Studiju 4 ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra dr. Ante Nazor govorio je o zločinima koji su se 1991. dogodili u Širokoj Kuli.
Žitelji mjesta udaljenog desetak kilometara od Gospića tijekom povijesti su u više navrata doživljavali progon i ubojstva. Kako su su to činili žandari u prvoj Jugoslaviji 1918. pa partizani 1945. isto su ponvovili pobunjeni Srbi i četnici koji su u tom selu 1991. ubili 33 civila – uglavnom žene, djecu i starce. Sve one koji nisu izbjegli u Zagreb ili Gospić.
Prema mišljenju povjesničara Ante Nazora, na tim prostorima postojao je kontinuitet velikosrpske politike koja je u raznim razdobljima i pod raznim znamenjima provodila ono što je devedesetih bilo jasno da žele – etnički čist prostor u granicama koje su oni zamislili kao granice velike Srbije.
Istaknuo je kako postoje pisma pukovnika JNA Dušana Smiljanića u kojima on svjedoči o naoružanju srpskog naroda nakon Krvavog Uskrsa. Na području Like i Korduna u rujnu su se vodile strašne borbe o kojima mi nismo imali puno informacija, naglasio je. Postavio je i pitanje kako uz dokumente koji su u rukama Republike Hrvatske, a koji govore o počiniteljima zločina u Širokoj Kuli i ostalim mjestima, ti zločini još nisu procesuirani.
Nazor je rekao kako je predsjedničnin dolazak samo simboličan čin da država nije zaboravila ove žrtve. No, smatra da se ovakvi događaji ne smiju zaboraviti i zato se moraju kroz povijest unijeti u sustav obrazovanja. Jugoslavija je bila samo okvir za jednu malo veću veliku Srbiju. Moramo biti svjesni kao građani Hrvatske da je Hrvatska izvojevana u jednoj teškoj i krvavoj borbi uz velike žrtve. I da je napokon devedesetih godina ostvaren san neovisne Hrvatske što je bio san generacija, naglasio je Nazor. Podsjetio je i da je Široka Kula zastupljena u tužbi Hrvatske protiv Srbije. Svijet ako želi znati što se događalo može vidjeti u tim dokumentima.
Govoreći o zločinima u Širokoj Kuli koji su se dogodili u rujnu i listopadu 1991. rekao je kako ne smijemo zaboraviti imena ubijene trinaestogodišnje Verice Nikšić i sedamnaestogodišnjeg dječaka Ivice Nikšića. Ta imena moraju se čuti.
Govorio je i o slučaju obitelj Rakić koja je ubijena jer su je sumnjičili za suradnju s hrvatskim MUP-om. 1992. predsjednik okružnog suda u Kninu provodio je istragu koju je zatražila rodbina obitelji Rakić. Pretpostavljali su da su zakopani u jami zvanoj Golubnjača. Međutim, sudac je saznao da su u toj jami i hrvatske žrtve. On je pisao ministru unutarnjih poslova SAO Krajine Milanu Martiću kako imaju politički problem – “kako ćemo ekshumirati naše žrtve, a da UNPROFOR ne sazna za leševe Hrvata”. Taj sudac je kasnije aboliran, ispričao je Nazor. Rekao je kako do tih saznanja dolazi na temelju dokumenata srpske provijencije u kojima se navode imena počinitelja ovih zločina.
Predsjednica u Širokoj Kuli
Hrvati u selu Široka Kula, desetak kilometara od Gospića, tijekom povijesti su u više navrata doživljavali progon i ubojstva. To su učinili žandari u prvoj Jugoslaviji 1918., pa partizani 1945. a isto su ponovili pobunjeni Srbi i četnici koji su u tom selu 1991. ubili 33 civila – uglavnom žene, djecu i starce. Sve one koji nisu izbjegli u Zagreb ili Gospić.
Na spomen na sve žrtve predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović položila je vijence za hrvatske žrtve u Kuli 90-ih godina, javlja HRT.
