HDZ za prodaju HEP-a treba SDP-ov zakon koji je 2010. ukinuo – HDZ

Privatizacija Hrvatske elektroprivrede kroz javnu ponudu (IPO) dionica kompanije građanima i fondovima ne može se provesti bez donošenja posebnog zakona o privatizaciji HEP-a koji će HDZ i HNS teško progurati u Saboru. O tom “detalju” malo se vodi računa otkako je neslužbena informacija da su HDZ i HNS dogovorili IPO 25 posto kapitala HEP-a procurila u medije.

Dio nezavisnih zastupnika na koje bi HDZ i HNS mogao računati u akciji osiguravanja saborske većine za privatizaciju HEP-a, jer su oni podržali, primjerice, ostanak ministra financija Zdravka Marića na toj funkciji, nije nam htio iznijeti svoje namjere za slučaj da u Sabor dođe zakonski prijedlog o prodaji HEP-a. Kažu kako nemaju nikakvih informacija o tome što bi se prodavalo, na koji način i s kojim ciljem.

Kažimir Varda iz Stranke međugeneracijske solidarnosti koji je u Saboru dao glas za neke ključne odluke u korist HDZ-a i HNS-a također nije otkrio svoju poziciju ako bi se glasalo o privatizaciji HEP-a, ali je tu ideju povezao s daljnjom sudbinom Ine.

– Ja sam za svaku opciju koja vodi ka povratku Ine u hrvatsko vlasništvo – poručio nam je Varda. No, koliko se može doznati, HDZ i HNS suglasni su da kupovina MOL-ova udjela u Ini novcem koji bi se prikupio prodajom HEP-a ne dolazi u obzir, već bi se novac utrošio na razvoj HEP-a.

– HNS je čvrsto na stajalištu da je zadnji trenutak da se HEP-u osigura kapital za nove investicije kako bi se smanjila ovisnost o uvozu električne energije i izašlo na inozemna tržišta – kažu naši izvori bliski vrhu narodnjaka, stranke koja je, za razliku od HDZ-a, dosljedno za privatizaciju javnih poduzeća.

Da stvar za HDZ bude gora, upravo je ta stranka 2010. ukinula Zakon o privatizaciji HEP-a koji je donijela Vlada pokojnog Ivice Račana, s obrazloženjem da se zakon ionako ne provodi te da nije prikladan za očekivano članstvo u Europskoj uniji. U opozvanom zakonu bilo je predviđeno da se najmanje 15 posto dionica HEP-a ponudi građanima i fondovima kroz javnu ponudu, sedam posto besplatno ustupi braniteljima i članovima njihovih obitelji, a isto toliko proda zaposlenicima HEP-a pod povoljnim uvjetima.

Čak je 2002., nakon donošenja zakona, bila angažirana konzultantska tvrtka iz Londona za razradu privatizacije HEP. Konzultanti su uredno isporučili studiju, naplatili svoje usluge milijun i 600 tisuća dolara, a studija je onda praktički bačena u koš.

Što se to promijenilo od 2010. do danas pa je prodaja HEP-a odjednom postala prihvatljivom? Točno je da se u međuvremenu poboljšalo poslovanje HEP-a, da je provedeno unutarnje restrukturiranje kompanije i da je koliko-toliko uređeno tržište trgovine i opskrbe električnom energijom.

Sve to nisu ‘tektonske’ promjene koje bi navodile na zaključak da je prodaja HEP-a danas više razložna nego prije sedam godina.

Uz to, usvajanja posebnog zakona o privatizaciji HEP-a nije jedini propis koji treba donijeti kako bi se dionice kompanije našle na tržištu. Primjerice, HEP je sada holding niza trgovačkih društava kojima je ‘matica’ stopostotni vlasnik, dok su Ina i Hrvatski Telekom, čije su dionice ranije stavljane u javnu ponudu, klasična dionička društva.

Stoga se postavlja pitanje čega bi vlasnik dionice HEP Grupe zapravo bio vlasnik. Isto pitanje sada se postavlja u slučaju moguće prodaje “Agrokora” koji ima sličan korporacijski model kao HEP i čije je vlasničko i dužničko raspetljavanje gotovo nerješiva enigma.

Ako se ustraje na prodaji HEP-a, ključno će pitanje biti vrijednost tvrtke, trenutačno se barata s 20 milijardi kuna, što znači da bi se pokušalo uprihoditi oko pet milijardi kuna za dionice HEP-a koje bi se kretale između 1500 i 1700 kuna za komad. Tu bi Vlada imala slobodnije ruke u odnosu na Sabor, ali ni tu ne treba brzati sa zaključcima.
Za vrijeme javne ponude dionica Ine Sabor je, primjerice 2004., zadržao pravo davanja i uskrate suglasnosti na neke odluke Vlade o prodaji naše najveće kompanije. Tada je ona uzrečica Šime Đodana s početaka demokratskog parlamenta “iznad Sabora samo je Bog” još imala neku snagu, piše Slobodna Dalmacija.

Facebook Komentari