Danci smanjuju poreze, kao i opterećenje na rad, hoće li se Hrvatska ugledati na njih

Danska će do 2025. smanjiti porezno opterećenje svojih građana za najmanje četiri postotna boda kako bi porezni teret danskim građanima pao na oko 42 posto.

Naime, Danska je među zemljama OECD-a zemlja s najvećim porezima, a na jako smanjenje poreza odlučila se da bi potaknula građane da rade dulje i omogućila im da štede za svoje mirovine.

Danska je bila primjer Hrvatskoj kada se govorilo o reformi lokalnih jedinica jer ima sličan broj stanovnika i površinu, a uspjela je organizirati državu s ukupno 98 jedinica. Države smo koje svojim građanima garantiraju jednak pristup obrazovanju, zdravstvenom sustavu, skrbi za djecu i starije građane.

Te se usluge podmiruju javnim novcem bez znatnije participacije građana pa je očekivano da dijelimo još jednu karakteristiku – da smo zemlje visokog poreznog opterećenja.

Niži porezi i za bogate

Danska je percipirana kao zemlja s najvišim stopama poreza na dohodak koje sežu i do 51,5 posto, ali porezni klin na plaće u Danskoj iznosi 36,6 posto. To je, naime, razlika između ukupnog troška poslodavca i neto plaće zaposlenika koji ima prosječna primanja. U Hrvatskoj je čak i viši nego u Danskoj unatoč osjetno nižim stopama poreza na dohodak i iznosi oko 39 posto.

Danska namjerava reformom smanjiti ukupne porezne prihode za 3,7 milijardi eura godišnje, a da bi to postigla, predlaže niz mjera među kojima je najviše onih koje su koncentrirane na tržište rada.

Danska se poput mnogih europskih zemalja suočava s nedostatkom radne snage na jednoj strani te rastućim brojem umirovljenika s druge strane tržišta. Nezaposlenost je u državi pala na svega 3,5 posto, a kako su birači izrazito antimigracijski nastrojeni, Danci moraju potaknuti starije radnike da rade dulje.

Zato planiraju smanjiti porez na dohodak najmanje i najviše plaćenim radnicima što bi značilo i ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 51,5 posto. Hrvatska je već napravila korak prema rasterećenju rada kroz podizanje neoporezivog dijela dohotka i “rastezanje” poreznih razreda, ali porez na dohodak tek je jedno od opterećenja rada. Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje predstavljaju puno veći trošak od samog poreza i čine našeg radnika skupim.

Doprinosi su pak visoki i u okolnim zemljama koje imaju tradiciju državnih osiguranja. Tako su u Srbiji doprinosi za mirovinsko osiguranje na razini od 26 posto, dok za neto plaću od 1000 eura poslodavac mora izdvojiti više od 1750 eura, pri čemu je svega 180 eura porez na dohodak, a ostatak se odnosi na brojne oblike doprinosa.

Danci su najavili i da će se usmjeriti na jeftinije poslovanje pa će smanjiti porez na dobit. U toj zemlji poslodavci plaćaju 22 posto poreza na ostvarenu dobit, dok porez na dividendu varira između 27 i 42 posto, ovisno o visini iznosa dividende.

Hrvatski poduzetnici kroz poreznu reformu oslobođeni su dijela poreza pa plaćaju porez na dobit po stopama od 18, odnosno 12 posto, ovisno je li riječ o velikoj ili maloj tvrtki, ali imaju i porez na isplatu udjela u dobiti te brojne parafiskalne namete koji dodatno opterećuju poslovanje.

Danska vlada mogla bi spustiti porez na dobit na 20 posto, a ne bi joj bio prvi puta da rasterećuje poduzetnike jer je od 2012. godine već četiri puta smanjila taj porez.

Visoka opća stopa PDV-a

Danska i Hrvatska dijele i zajedničku opću stopu PDV-a od 25 posto i po tome su među prvacima u Europskoj uniji. Prema najavama danske vlade, još nije došlo vrijeme za smanjenje PDV-a jer će se koncentrirati na rasterećenje rada, ali nisu ni naznačili da su protiv smanjenja opće stope najizdašnijeg poreza. Vlada Andreja Plenkovića obećavala je snižavanje PDV-a prije izbora, ali odustala je od te namjere tijekom porezne reforme. Efektivna stopa PDV-a, odnosno stvarno opterećenje iznosi oko 20 posto kad se uključi ukupna potrošačka košarica pa smo u tom dijelu manje oporezovani nego Danci. Oni imaju samo jednu stopu, ali ne oporezuju neke grane, primjerice izdavanje novina, piše Večernji list.

Facebook Komentari