Analiza HGK: Članice EU10 u ovoj godini u prosjeku rastu osjetno brže od Hrvatske

Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine iznosio je 2,8%, što je u skladu s procjenom HGK za to razdoblje. Uslijed takvog kretanja rast BDP-a u prvih šest mjeseci ove godine je lagano ubrzan u odnosu na prvi kvartal, s 2,5% na 2,7%, ali je to i dalje nešto niži rast od prošlogodišnjeg.

Ostvareni rast BDP-a u šest mjeseci najviše je potaknut rastom izvoza roba i usluga za 6,1%, odnosno inozemnom potražnjom, pri čemu je znatno veći utjecaj imao robni izvoz koji je realno povećan 9,6%. Znatan utjecaj na kretanje BDP-a imala je i domaća potražnja, posebno osobna potrošnja koja je realno povećana za 3,7%, ali i bruto investicije u fiksni kapital koje su povećane za 4,3%. Daljnji rast osobne potrošnje najviše je potaknut izmjenama poreza na dohodak s početka ove godine zbog kojih je iznos prosječne mjesečne neto plaće na godišnjoj razini povećan za približno 5% nominalno, a zabilježeni su i blago pozitivni trendovi u kretanju zaposlenosti te daljnji oporavak sklonosti potrošnji. Investicije se istodobno oporavljaju pod utjecajem rasta ukupne potražnje koji povećava sklonost investiranju, boljih financijskih rezultata poslovanja u posljednje dvije godine, ali i korištenja EU fondova. S obzirom na to da je realno povećana i državna potrošnja, može se zaključiti da su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci rasle sve kategorije potražnje.

Rast ukupne potražnje doveo je do rasta vrijednosti proizvodnje roba i usluga, pri čemu su najveći utjecaj na rast BDP-a imale skupina djelatnosti koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i ugostiteljstvo te prerađivačka industrija, ali i do snažnog rasta vrijednosti uvoza. Rast vrijednosti uvoza bio je čak nešto izraženiji nego kod izvoza. To je dovelo do negativnog utjecaja salda razmjene roba i usluga s inozemstvom na rast BDP-a, odnosno može se zaključiti da snažna povezanost potražnje i uvoza usporava rast BDP-a u odnosu na kretanje ukupne potražnje.

Navedena kretanja BDP-a odvijala su se u uvjetima ukupnog kreditnog razduživanja svih sektora, odnosno približne stagnacije kreditnih plasmana prema stanovništvu (uz manji utjecaj kretanja tečaja), a prema zadnjim raspoloživim podacima za travanj nastavljeno je i smanjivanje razine bruto inozemnog duga. Tako se za razliku od nekih prethodnih razdoblja obilježenih rastom BDP-a, aktualni rast ostvaruje na zdravijim temeljima.

Pored toga treba naglasiti da ovu godinu obilježavaju i povoljni uvjeti u globalnom okruženju. Rast BDP-a, pa tako i potražnje, u EU je bio nešto dinamičniji nego u prvih šest mjeseci prošle godine, pri čemu je dinamiziranje rasta zabilježeno kod svih članica najvećih izvoznih tržišta za robe i usluge iz Hrvatske.

Negativna strana ostvarenog rasta ipak je relativno niska stopa u odnosu na potrebne u cilju približavanja realnoj razini BDP-a iz pretkrizne 2008. te u cilju bržeg dostizanja prosječne razine razvijenosti EU. Pri tome su članice usporedivih značajki, odnosno članice EU10, nešto uspješnije jer je njihov prosječan rast ubrzan s 2,6% u šest mjeseci prošle godine na 4,2% u istom razdoblju ove godine, odnosno u ovoj godini u prosjeku rastu osjetno brže od Hrvatske, analizira HGK.

Facebook Komentari