U šest godina dug udvostručen: Pola blokiranih OPG-ova je u Slavoniji, ljudi ostaju bez zemlje

Preniska cijena proizvoda i rada, s jedne, te skupa proizvodnja i sve skuplji repromaterijal, sve nedostižnije servisiranje kreditnih obveza, kao i obveza sklopljenih s ugovarateljima proizvodnje, s druge strane, ističu poljoprivrednici, razlozi su zbog kojih je gotovo 1000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, točnije njih 938, u dugotrajnoj blokadi.

Najnoviji su to podatci Financijske agencije prema kojoj je dug prezaduženih OPG-ova na kraju lipnja 414,6 milijuna kuna, a koji je od kraja lipnja 2011., u samo šest godina, doslovno udvostručen. Prije šest godina, naime, iznosio je 222,5 milijuna kuna, pa je do 2017. narastao za čak 86 posto, dok je, istina, broj blokiranih OPG-ova u tom vremenu narastao za samo 13 posto.
U Udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život” rast duga blokiranih OPG-ova u samo šest godina za čak 86 posto povezuju sa sve većim brojem poljoprivrednika koji više ne mogu pratiti svoje kreditne obveze.

– To je rastući problem; ima nekih poljoprivrednika koji u dogovoru s bankom, vraćaju samo kamatu, a glavnica stoji, a ima onih koji ne mogu servisirati ni glavnicu ni kamate – kaže predsjednik Udruge “Život” Antun Laslo. Skreće pažnju i na problem sve većeg ‘sjedanja’ nositelja, ugovaratelja proizvodnje na imovinu poljoprivrednika, a kako bi namirili svoja potraživanja, što, uostalom, proizlazi i iz sklopljenih ugovora s poljoprivrednicima.

– Neki ugovaratelji već su ‘sjeli’ na imovinu, a neki će tek ‘sjesti’ na nekretnine zaduženih poljoprivrednika. Znam primjer nositelja proizvodnje koji je ‘sjeo’ na poljoprivrednikovu zemlju koju je ovaj založio za jamstvo vraćanja duga za preuzetu robu. Kako bi ugovorili proizvodnju s ugovarateljem i došli do repromaterijala za sjetvu i drugo, poljoprivrednici, vlasnici nekretnina, potpisuju zadužnicu kod javnog bilježnika jer bez nje ne mogu napraviti ugovor s nositeljem proizvodnje. To je jamstvo onome tko kreditira proizvodnju. Teško je u ovakvim mučnim slučajevima biti pametan pri traženju odgovora na pitanje tko je tu u pravu, a tko u krivu. U pravu su i jedni i drugi – i ugovaratelj mora podmiriti dobavljače; neće Petrokemija i slični davati gnojivo i drugo besplatno. Kriva je država koja je dopustila ovakav nemar da su cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj preniske, a cijene repromaterijala iz godine u godinu sve veće, pa je situacija došla do neizdrživosti, a ljudi imaju nadu da će nagodinu biti bolje, pa idu glavom kroz zid, ulazeći time samo u još veće probleme i dubioze. Neslavna završnica toga je blokada, prezaduženost, ovrha… – kaže Laslo o pozadini blokiranosti OPG-ova i zašto im dug značajno raste u kratkom vremenu.

NAJVIŠE BLOKIRANIH U SLAVONIJI

Najviše blokiranih OPG-ova je u tri slavonske županije – u Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj. Na OBŽ se odnosi čak četvrtina ukupnog broja blokiranih poljoprivrednika, a na sve te tri županije gotovo polovina ukupnog broja prezaduženih poljoprivrednih gospodarstava.

414 milijuna kuna trenutačno iznosi dug blokiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

938 OPG-ova u Hrvatskoj je u dugotrajnoj blokadi

Dugovi Agrokora prvo će biti plaćeni OPG-ovima

Malo olakšanje u poslovanje dijelu OPG-ova bit će i isplata dugova od strane Agrokora. Naime, od nedavno odobrenog kredita Agrokoru od 480 milijuna eura, sa 150 milijuna isplatit će se stari dugovi dobavljačima, od čega 30 milijuna mikropoduzetnicima, a 110 milijuna malim, srednjim i velikim. Iznos od 10 milijuna bit će rezerva. Mikropoduzetnici, koji će biti u cijelosti plaćeni, pretežito su OPG-ovi, odnosno prema kvalifikaciji oni koji imaju do desetero zaposlenih i godišnji prihod do 5,2 milijuna kuna, a mali nešto veći – do 50 radnika i prihod do 60 milijuna kuna.
problem

MNOGI OPG-ovi NE MOGU NAPLATITI POTRAŽIVANJA

Cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj su preniske, a cijene repromaterijala iz godine u godinu sve veće, piše Glas Slavonije.

Facebook Komentari