Evo kako i od koga možete zatražiti uklanjanje podataka s interneta

Bilo da je riječ o tome da je netko na nekoj web stranici objavio vaš OIB ili bankovni račun, bilo da je posrijedi tek općenita briga o privatnosti, u pomoć službeno može uskočiti Google (ili neki treći servis). Dok ovaj IT div nema snagu da ukloni samu stranicu, ona će iz svih pretraga jednostavno – nestati. Jasno, ali da je razlog za to valjan.

Internauti mogu zatražiti od Googlea uklanjanje kojekakvih osjetljivih osobnih informacija, kao što su brojevi bankovnih računa, slika potpisa, eksplicitnih slika ili videa koji su se pojavili bez dopuštenja i sličan sadržaj na webu. Google pretragom imena i prezimena (čak i uz nadimak ili ime na nekom profilu) može dati dobar uvid u ono što je moguće naći o vama online.

U svibnju 2014. godine Sud pravde Europske unije utvrdio je kako osobe mogu zatražiti od internetskih tražilica uklanjanje određenih rezultata pretrage iz objava koje uključuju njihova imena kada pravo na privatnost tih ljudi nadmašuje interes rezultata pretrage u kojima se oni pojavljuju, piše Agencija za zaštitu osobnih podataka a prenosi tportal.

Posrijedi je tzv. Pravo na zaborav (Right to be forgotten), oko kojeg je posebno EU vodio žestoku bitku s Googleom. IT diva iz Mountain Viewa se prozivalo da ne vodi dovoljno računa o transparentnosti te da treba djelovati u sklopu pravnog okvira EU-a, a koji jamči privatnost i sigurnost svojih građana na internetu.

I dok je inicijalno bilo straha da će to pravo iskoristiti i ‘oni zločesti’, podaci koji su procurili sredinom 2015. godine otkrili su kako 95 posto svih zahtjeva Googleu za iskorištavanje Prava na zaborav dolazi od običnih građana – a ne političara, kriminalaca i javnih osoba.

Google ipak napominje i kako obično ne uklanja podatke koji se mogu pronaći na službenim web lokacijama tijela vlasti jer su oni javno dostupni.

Kako izvesti prijavu?
Izravna prijava Googleu

Što se tiče uklanjanja sadržaja iz rezultata pretraga, Google navodi kako može ukloniti podatke kao što su:

nacionalni identifikacijski brojevi, kao što je američki broj socijalnog osiguranja, argentinski jedinstveni porezni broj, korejski registracijski broj rezidenta, kineska osobna iskaznica itd.
brojevi bankovnih računa
brojevi kreditnih kartica
slike potpisa
slike koje sadrže golotinju ili seksualno eksplicitne slike koje su prenesene ili se dijele bez vašeg pristanka
povjerljiva, osobna zdravstvena dokumentacija privatnih osoba.

Ono što (obično) ne uklanjaju je sljedeće:

datum rođenja
adrese
telefonski brojevi.

Međutim bilo tko može podnijeti zahtjev za uklanjanje rezultata pretraživanja s Googlea na jednostavan način, iskoristivši svoje Pravo na zaborav. Otvaranjem ove Googleove stranice dostupan je službeni formular u kojem valja odabrati zemlju (Hrvatska), napisati puno ime i prezime, e-mail adresu i druga polja označena zvjezdicom (*).

Google u formularu naravno traži i dokaz identiteta (osobna iskaznica, putovnica, vozačka dozvola…), no navodi i kako se na službenim dokumentima mogu zamutiti brojevi i fotografija dok god je moguća identifikacija ostalim sadržajem.

Na koncu priče dostupna su polja (do njih 10) u kojima valja navesti URL-ove za koje se traži uklanjanje i objašnjenje razloga zbog kojeg se to traži. Valja označiti pravne kućice o izjavama te digitalno potpisati dokument prije klikanja na tipku submit.

Pomoć treće strane
Ako su kome ove stvari vezane uz Pravo na zaborav presložene ili konfuzne na određeni način, može uposliti treći servis za pojednostavljivanje priče. Jedan od njih je Forget.me, a funkcionira upravo onako kako se i reklamira.

Pored pojednostavljivanja procesa, on će optimizirati zahtjev za uklanjanjem informacija te obavijestiti korisnika kada je nešto učinjeno po tom pitanju.

Unutar online formulara za zahtjev bit će prikazana lista rezultata na Googleu s vašim imenom, no moguće je dodati i linkove koji nisu u listi. Kada je sve selektirano, moguće je napisati zašto se traži uklanjanje i dovršiti stvar. Zgodno je i to što Forget.me ne koristi tek Google, već će zahtjeve probati provući i kroz tražilicu Bing.

Što s drugim sadržajem?
Sve ranije bilo je izravno vezano uz privatnost, no što s drugim sadržajima? Ovdje su stvari također vezane uz primjenjive zakone, koji su nešto širi od svega vezanog uz privatnost. Međutim ako je u pitanju ime i prezime, stvari nisu nemoguće.

Na službenoj stranici o uklanjanju sadržaja s Googlea internauti mogu poslati zasebnu obavijest za svaku Googleovu uslugu na kojoj se prikazuje sadržaj. Što su informacije jasnije, to je veća vjerojatnost da će ih u Googleu i pročitati te reagirati na upit.

To se odnosi na sve Googleove servise, pa i više od toga:

Blogger/Blogspot
Google+
pretraživanje weba
Googleov oglas
Google My Business (recenzije, pitanja i odgovori te podaci o tvrtki)
Disk i Dokumenti
Google Play – glazba
Google Play – aplikacije
Google Shopping
pretraživanje slika
Picasa
YouTube.

Kada korisnik odabere bilo koji od ovih servisa, dobit će poveznicu na detalje vezane uz servis i načine na koje Google može pomoći u rješavanju problema.

U krajnjoj liniji, ako sve propadne, moguće se prijaviti na starije servise te promijeniti korisnička imena u profilima kako bi se zbunilo tražilicu. Na prvom sljedećem skeniranju stranice Google će (valjda!) izgubiti podatke o korisniku, ovisno o kontekstu, popularnosti odredišta i drugih parametara.

Sve ovo ima i lošu stranu
Izvan privatnih upita, Google je kao najpopularnija tražilica na meti brojnih korporacija, organizacija, pa i samih vlada koje traže uklanjanje web sadržaja iz ovog ili onog razloga. Još jednom vrijedi ponoviti kako se ne uklanja sama ciljana stranica – ona ostaje živjeti na webu – ali se tipičnom pretragom na Googleu neće moći naći.

Od tehnoloških divova poput Googlea danas se traži mnogo toga osim upita za uklanjanje vezanih za privatnost ili autorska prava. Vlade danas od njih traže uklanjanje sadržaja koji se ocijeni nepoćudnim iz kojeg god razloga, a nastavi li se stvar ovim tempom, omogućit će im se pristup internetu kao takvom.

Pravo na izričaj nažalost ovisi o geografiji, granicama i vladajućim strukturama. Dok je internet inicijalno omogućio uklanjanje tih granica, stvari se polako vraćaju na staro. Sve ovo može dovesti do više zla, a manje dobrobiti za internaute i građane općenito, piše tportal.

Facebook Komentari