Kardinal Bozanić: Molimo posebno za naše poljoprivrednike, za zaštitu proizvođača i potrošača, za hrabrost i ustrajnost odgovornih da zaštite malog hrvatskog čovjeka

Na svetkovinu Uznesenja BDM na Nebo, 15. kolovoza, na prostoru Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca u svetištu Majke Božje Bistričke pred mnoštvom hodočasnika euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Osvrćući se na početku homilije na Marijin hvalospjev „Veliča duša moja Gospodina”, naglasio je kako u njemu nalazimo onaj odgovor na koji Bog zove Crkvu. Stoga smo, „poput Marije, i mi pozvani pridonositi spašavanju svijeta slobodnim prihvaćanjem Božje volje. A to je moguće živjeti, ako prihvaćamo Mariju kao ‘putokaz nade i utjehe” na našem ovozemnom putovanju”.

Podsjetio je kako se bistričko svetište veže uz blaženoga Alojzija Stepinca, pastira i mučenika, koji je svjedok vjere, svjedok svetoga pouzdanja u Boga. „Zato je tako lako povezati Marijin hvalospjev i svjedočanstvo našega Blaženika”.

„Najprije treba istaknuti da sve što Bog čini ne može biti drukčije nego aktualno, suvremeno, ono što čovjeka unapređuje i otvara budućnosti u kojoj pobjeđuje dobro”. U tome je smisao trajne aktualnosti Marijina hvalospjeva kao i aktualnost svjedočanstva života i djela bl. Alojzija. „Spominjem to zbog toga što se u javnosti, posebno od promicatelja osporavanja svetosti blaženoga Alojzija, može čuti da nije potrebno vraćati se u prošle događaje i isticati Stepinčev lik, jer – govore nam – on više nije aktualan. Treba, prema njima, sadašnjosti pristupiti na suvremeniji način. No, nema ničega što bi bilo suvremenije od Boga i od njegove prisutnosti u životima onih koji su sebe stavili u službu Božje providnosti i ljubavi.”

U tom je kontekstu kardinal ukazao na činjenicu Stepinčeve aktualnosti i suvremenosti što potvrđuju „događaji ne samo u vrijeme njegova života na zemlji, nego tijekom svih godina nakon njegove smrti sve do danas. Zar nam to ne govori i nedavno završen rad Komisije Katoličke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve? Nije li dovoljno jak pokazatelj te aktualnosti to da dvije Crkve razgovaraju i raspravljaju o njemu na razini nositelja najodgovornijih služba? Još i više od toga! I naša suvremena pitanja, i ona društvena, pa odgojna, kulturna, nacionalna, od onih najdubljih i temeljnih državnih do svakidašnjih, u raznim područjima života mogu dobiti odgovore u aktualnosti blaženoga Alojzija koji ostaje smjerokazom i za našu budućnost”.

To je potkrijepio riječima, koje je na tom prostoru 1998. godine izrekao sv. Ivan Pavao II. U nastavku homilije posebno se osvrnuo na lik kardinala Stepinca, te upozorio, kako se „njegovo djelovanje i uloga ne mogu razumjeti bez ukorijenjenosti u Boga”, jer „on nije svodiv na političko značenje, nego se i političke posljedice njegove službe mogu rasvijetliti samo polazeći od njegove službe pastira, od njegove povezanosti s Bogom i od njegove potpune predanosti Crkvi”, te je ustvrdio: „Blaženi Alojzije bio je nadbiskup, a ne politički vođa”, jer „on polazi od Boga koji je u neizrecivome promislu iz ljubavi stvorio svijet i čovjeka; polazi od otajstva života koji je Božji dar i s kojim Bog ima svoj plan. Zato je današnja svetkovina, koja obuhvaća početak i završetak povijesti čovjeka, njegovo stvaranje i proslavu u nebu, prikladna za taj pristup, posebno ovdje u svetištu Majke Božje Bistričke s kojim je blaženi mučenik Alojzije srašten u svojoj pobožnosti i molitvi, u pastirskoj službi i pouzdanju”.

Istaknuo je da je Marijin pogled pročišćen Božjom ljubavlju, a ne oblikovan ljudskim kriterijima i obzirima. Tko usvaja taj Marijin pogled, otkriva da Bog voli čovjeka i poziva ga na življenje dara kao Božjeg stvorenja, stvorena na sliku Božju.

„Tu se vidi ključ svega što slijedi u zauzimanju blaženoga Alojzija za čovjeka bilo kojega podrijetla, vjere i nacije, u borbi protiv nepravde, u nastojanju da hrvatski narod ne prihvaća nikakva idolopoklonstva, ponude zla, nego da bude vjeran Bogu. Stepinčev duh nije u politici i u zemaljskim ciljevima, nego – u Bogu. Zbog toga je morao živjeti napetost sa svim totalitarističkim režimima i ideologijama, koje se uvijek bore ponajprije protiv Boga, koje su i bezbožne i protubožne”.

Osvrćući se na drugi dio Marijina hvalospjeva u kojem ona ističe velika djela koja su ponajprije u dobroti, u milosrđu prema onima koji Boga ljube, koji se pouzdaju u njega i njegovu riječ, odnosno – rečeno biblijskim jezikom – prema onima ‘koji se boje Boga’.

„Ta ljubav prema Bogu, nošena milosnim darom Božjega straha, postaje ljubav prema čovjeku. Božje milosrđe odražava se u milosrđu prema bližnjima; ne kao prolazni osjećaj, nego kao nutarnji stav kakav ima majka prema djetetu od prvoga trenutka u njezinu krilu”, rekao je kardinal. Upozorio je da nije slučajno „da Božji neprijatelj napada baš otajstvo prenošenja života, kao i blizine i združenosti ljudi između sebe; to su ponajprije: obiteljska, rodbinska, susjedska povezanost i narodno zajedništvo. Božji neprijatelj to čini unoseći zavodljive ponude koje u svojoj jezgri imaju tjeskobu i strah iz kojih proizlaze razne vrste nasilja, nesloga i nemira”.

Pouzdajući se u Boga, vidimo tolike primjere u kojima dobro prevladava nad zlim. Služenje nadbiskupa Stepinca prepuno je takvih obrata i obraćenja. Koliki su samo plodovi milosti od proglašenja kardinala Stepinca blaženim, rekao je kardinal, istaknuvši kako se dovoljno zaustaviti u zagrebačkoj katedrali pokraj Blaženikova groba i promatrati: neprestane procesije, molitve u sabranosti, posebno mladih vjernika, djevojaka i mladića, domaćih i stranaca, a zatim redovito ispovijedanje u našoj prvostolnici.

„Stoga vjerujemo da će Gospodin u konačnici još snažnije pokazati uzvišenost Blaženikove poniznosti. Nakon svega što se iščitava iz služenja blaženoga Alojzija, lako se vidi što je Bog po njemu činio. Te Božje zahvate potvrđuju ne samo tolika nama znana i neznana očitovanja zahvalnosti ljudi kojima je pomogao, nego i čudesni znakovi što ih je prepoznao i potvrdio proces beatifikacije i kanonizacije. Povijesna će istraživanja pred sobom imati ono što je dostupno znanstvenoj metodi povijesnih znanosti na temelju sačuvanih dokumenata. Njih se višestruko razmotrilo i svako će objektivno istraživanje između zapisanih redaka vidjeti dublji razlog i šire značenje Stepinčevih postupaka. No, novost s kojom se susrećemo su nadolazeći naraštaji koji nalaze ohrabrujuće nadahnuće za prepoznavanje Božje blizine po zagovoru našega Blaženika. On im posreduje novu snagu za prepoznavanje Božjega djela u njihovu životu, za darove ljubavi i velikodušnosti, za suočavanje sa zlom koje nastoji zatvoriti čovjeka u zemaljsku stvarnost sukoba, nezadovoljstva i straha. Služba blaženog Alojzija se nastavlja: bio je neumoran dok je aktivno obavljao pastirsku službu, postao je moćniji po trpljenju u zatvoru i zatočeništvu, a nakon smrti ostaje Alojzije Stepinac veliki naš zagovornik kod Boga”.

Na kraju homilije, kardinal je istaknuo: „Mi danas molimo za sve potrebe ljudi i naroda svijeta, za toliko narušeni mir u svijetu, za našu domovinu Hrvatsku, za plodnost zemlje koju nam je Bog dao. Molimo posebno za naše poljoprivrednike, za zaštitu proizvođača i potrošača, za hrabrost i ustrajnost odgovornih da zaštite malog hrvatskog čovjeka od nemilosrdnog nasilja diktature tržišta. Pridružujući se Mariji svojim hvalospjevima, danas molimo: ‘Veličamo te, dobri naš Oče, jer si nam učinio velika djela; jer si nam darovao svoga Sina Isusa Spasitelja i Otkupitelja; jer si nam dao Presvetu Bogorodicu Mariju za Majku; jer nas raduješ zagovorom blaženoga Alojzija, koji i nas uči da se uvijek pouzdajemo u tebe'”. Homiliju je kardinal zaključio riječima: „Kao zagrebački nadbiskup, s ovog povijesnog prostora beatifikacije, danas s ponosom ističem: blaženi Alojzije je veliki hvalospjev svetosti, ispjevan hrvatskom dušom, koji odzvanja cijelom Crkvom, a razumije ga i lako ga prepoznaje srce čovjeka”.

Nakon pričesti, riječ zahvale svima koji su se ugradili u pripremu slavlja izrekao je rektor svetišta vlč. Domagoj Matošević.
Prije blagoslova, kardinal Bozanić izrazio je radost zbog velikoga broja djece koja su hodočastila u bistričko svetište zajedno sa svojim roditeljima. „Oni će to pamtiti, to se upisuje u njihove živote. Stoga je naravno da svaka obitelj godišnje hodočasti Mariji. Danas smo zahvalili za tolike milosti, a isto tako smo preporučili sebe i svoje potrebe, a osobito one među nama koji su najpotrebniji zagovoru Presvete Bogorodice Marije. Bogu zahvaljujemo za ovaj dan, zahvaljujemo mu za ovo zajedništvo Crkve koje povezuje vjera u Boga i zajednička Majka Marija”. Vjernike je pozvao da tu povezanost, zajedništvo i blizinu po Bogu, Isusu i Mariji žive u svojim životima.

Pjevanje je predvodio zbor svetišta Majke Božje Bistričke pod ravnanjem s. Tihomile Sente.

Facebook Komentari