Računovodstvo bi moglo završiti u bankrotu, u strahu su od uvođenja licence koje bi stajala 30.000 kn

Hrvatski računovođe strahuju od uvođenja licenciranja zbog kojeg bi, kako su rekli za DNEVNIK.hr, mnogi od njih mogli ostati bez posla i zatvoriti vrata svojih obrta od kojih neki rade desetljećima.

Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske pokrenula je ovih dana peticiju protiv licenciranja koju je do sada potpisalo više od 2500 računovođa iz cijele Hrvatske jer strahuju za svoja radna mjesta i egzistenciju.

Naime, Zakonom o računovodstvu predviđeno je uvođenje licenci za računovođe od 01. siječnja 2019. godine, no zakon nije predvidio na koji će se način i pod kojim uvjetima licenciranje provesti već se to treba urediti novim zakonom. Kada je Zakon o računovodstvu donesen sredinom 2016., odredba o licenciranju prošla je dijelu struke “ispod radara”. No, nedavno su stvari otišle za računovođe u potpuno neprihvatljivom smjeru.

Kako je kazala Ana Dujmović iz Inicijative profesionalnih računovođa, Hrvatska revizorska komora formirala je, samoinicijativno, radnu skupinu za izradu polaznih teza i zakonsko uređenje licenciranja računovođa u koju nisu uključili one na koje bi se licenciranje odnosilo, odnosno same računovođe.

No, ono što ih je još više uznemirilo su neke od polaznih teza radne skupine; primjerice, da bi licencu mogli dobiti samo oni koji imaju 300 ECTS bodova, odnosno VSS dok je za one koji nemaju te uvjete predloženo prijelazno razdoblje od 3 do 7 godina kako bi magistrirali.

“Nerealno je očekivati da bi računovođa koji ima 40 do 60 godina, koji svaki dan naporno radi, mogao magistrirati u tom roku. I koliko bi taj studij koštao? Mnogo je računovodstvenih poduzetnika sa srednjom školom, koji rade godinama, neformalno se obrazuju i apsolutno su stručni u području računovodstva. Velika većina tih malih računovodstvenih tvrtki bila bi zatvorena u tom slučaju”, ističe Dujmović.

Osim toga, neslužbeno se govori i da bi cijena licence mogla biti čak 30 tisuća kuna što je cifra o kojoj se za sada nitko ne usudi niti razmišljati. Kakvi god bili, troškovi licenciranja računovođa povećali bi cijene njihovih usluga, što bi se prevalilo na poduzetnike, a sve bi to imalo negativan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo, posebno na male poduzetnike.

Irena Đuranović koja 14 godina ima obrt za knjigovodstvo u Novom Vinodolskom ističe kako im nitko nije objasnio svrhu licenciranja.

“Šutimo, radimo, postali smo servis porezne uprave, a plaćaju nas poduzetnici. Mi se obrazujemo stalno. Svaki dan imate neku novu situaciju, pogotovo otkad smo ušli u EU. Porezni zakoni mijenjaju se stalno, a kako imamo različite klijente, moramo biti upućeni u brojna područja. Tu su i troškovi: primjerice, na snagu je stupio Ovršni zakon i svi moramo kupiti nove programe za obračun plaća. Osim toga, idemo na četiri seminara godišnje, kupujemo stručne časopise, zar to nije stalna edukacija?”, ispričala je gospođa Đuranović koju je posebno razljutio prijedlog sa licencijama samo za VSS.

“Pa imamo kolege knjigovođe, s radnim stažom od 30-40 godina u struci, sa srednjom školom koji su ‘tata-mata’ u svojem području. To je iskustvo neprocjenjivo. Netko tko dođe s faksa nema to znanje”, kaže ”

Licenciranju računovođa usprotivili su se i Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca te Hrvatska gospodarska komora. Svi su oni od Ministarstva financija zatražili ukidanje odredbe o licenciranju računovođa, odnosno članak 7. stavak 4. Zakona o računovodstvu te su odbili dati podršku radnoj grupi Hrvatske revizorske komore.

Licenciranjem će netko dobro zaraditi

“Ne želi se uvesti licenciranje struke već samo nametnuti obvezu za pravne i fizičke osobe koje rade vanjske usluge za poduzetnike. Za naše članove uvođenje licenciranja predstavlja dodatno materijalno i vremensko opterećenje, koje utječe na povećanje cijena usluga velikom broju ostalih poduzetnika. S obzirom da postoji gotovo osam tisuća obrta koji se bave djelatnošću računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga, HOK smatra da se pri izradi posebnog propisa o licenciranju za računovodstvene poslove ne bi smjelo izostaviti predstavnike obrtnika”, navode u Obrtničkoj komori u kojoj ističu da licenciranje nije potrebno uvoditi, jer je upravo sloboda tržišta i tržišnog natjecanja ono što omogućava profiliranje struke, a koja bi novom regulacijom bila ograničena.

Osim 8000 računovodstvenih i knjigovodstvenih obrta, u Hrvatskoj posluje i oko 5800 pravnih osoba registriranih za reviziju i računovodstvo (DZS, 2015.) pa je jasno već na prvi pogled da bi licenciranjem netko jako dobro i zaradio. Ispite bi, kako je navedeno u tezama, provodila strukovna komora, koju računovođe nemaju pa bi se, navedeno je, mogla osnovati. No, u Hrvatskoj revizorskoj komori navode da bi za poslove revizije i računovodstva trebala postojati jedinstvena strukovna institucija. I upravo u tome računovođe vide “zavjeru” revizorske komore.

U Inicijativi, naime, smatraju kako je način na koji se pristupa licenciranju “pokušaj regulacije kojim bi uska interesna skupina postavila uvjete licenciranja prema kojima bi konstantno, kroz netržišne principe, ubirali parafiskalne namete za članarine, izobrazbu i certificiranje”.

HOK: Hrvatska revizorska komora u potencijalnom sukobu interesa

HOK ističe kako sudjelovanje Hrvatske revizorske komore u radnoj skupini može biti i potencijalni sukob interesa, koji bi mogao ugroziti neovisnost financijskog izvještavanja s obzirom da revizorska komora obavlja zadaće na području usluga revizije, a revizija podrazumijeva postupak provjere i ocjene financijskih izvješća, koje sastavljaju upravo računovođe. HOK predlaže da stavove računovođa kao struke predstavljaju upravo računovođe, tj. HOK u ime svojih članova obrtnika.

“Očekujemo da Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pokrene inicijativu za ukidanje članka o licenciranju”, poručuju iz HOK-a.

Iz Hrvatske gospodarske komore također su nam odgovorili da su tijekom procedure donošenja zakona uputili očitovanje da računovođe ne trebaju biti podvrgnuti licenciranju.

“Komora je predložila izmjenu stavka 4. u smislu izjednačavanja statusa stručnoga osoblja poduzetnika i drugih pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju računovodstvene poslove i funkciju računovodstva koje im je povjerio poduzetnik”, naglašavaju.

Hrvatski računovođe upozoravaju i da je licenciranje suprotno direktivi EU o pružanju usluga prema kojoj bi Hrvatska trebala smanjivati certificiranja i administrativne obaveze.

Udruga “Hrvatski računovođa”: Komora nas nije zvala na sastanke

Na stranicama RRiF-a objavljeno je da se ograđuju od postupaka radne skupine Hrvatske revizorske komore.

“Radna skupina okupljena oko Hrvatske revizorske komore nikoga iz Udruge “Hrvatski računovođa” nije pozvala na sastanke, a prema informacijama koje smo mogli pročitati, ništa se od dosadašnjeg napora u strukovnom licenciranju ne bi priznalo.

S obzirom na takav pristup Glavni odbor Udruge „”Hrvatski računovođa” usprotivio se donošenju novog Zakona kojim bi se uredila profesija iz više razloga. Te razloge naveli smo u pismu koje smo poslali ministru financija Zdravku Mariću”, navode iz udruge “Hrvatski računovođa”.

Do zaključenja teksta iz Ministarstva financija nisu odgovorili na upit dnevnika.hr.

Revizorska komora: Pozvali smo na suradnju računovodstvene stručnjake

Nakon što je objavljen tekst, stigao je i odgovor na upit Hrvatske revizorske komore pa ga prenosimo u cijelosti:

“Prije svega, želimo istaknuti da je Hrvatska revizorska komora strukovna organizacija ovlaštenih revizora koja temeljem važećeg Zakona o reviziji ima konkretne javne ovlasti u području revizije i revizijske profesije. Komora je institucija koja djeluje više od 10 godina u Hrvatskoj sukladno Zakonu, a sukladno utvrđenim nadležnostima, pored ostalih zadaća, ima i zadaću praćenja provedbe propisa, predlaganja izmjene propisa i sudjelovanja u postupku donošenja ili izmjene propisa na području usluge revizije i drugih područja u vezi s revizijom. Radi razumijevanja, računovodstvo je primjerice jedno od tih drugih područja u vezi s revizijom.

Navedeno daje odgovor na pitanje zašto je Komora pokrenula aktivnosti u svezi uređivanja računovodstvene profesije i kao jedan od subjekta koji je izravno involviran u području financijskog izvještavanja je zainteresirana za iznalaženje prihvatljivog i primjenjivog rješenja za pitanje licenciranja računovodstvenih servisa i s tim povezanih obveznih uvjeta koje stručne osobe zaposlene u tim servisima moraju ispunjavati. Dakle, pitanje uređivanja računovodstvene profesije kroz licenciranje nije (samo)inicijativa Komore već se radi o odredbi Zakona o računovodstvu koja na snagu stupa 1.1.2019. godine.

U traženju mogućih prijedloga za uređivanje računovodstvenih ureda i računovodstvene profesije, Komora je pozvala na suradnju računovodstvene stručnjake koji djeluju u različitim segmentima (od računovodstvenih servisa, velikih poduzetnika do akademske zajednice, Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika, stručnih konzultantskih kuća – RIF, RRIF, TEB, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva financija).

Radna skupina je započela je s radom 10. travnja 2017., s ciljem da se kroz argumentiranu stručnu raspravu izradi prijedlog modela za reguliranje računovodstvene profesije, iste prijedloge testirati na signifikantnom uzorku onih osoba kojih se to tiče (računovođe praktičari, akademska zajednica, poduzetnici i njihove asocijacije) te Ministarstvu financija, kao predlagaču posebnog zakona, uputiti iste prijedloge. Kakav će stav zauzeti Ministarstvo financija kao predlagač posebnog zakona, te koji model će predložiti ostaje otvoreno jer će zasigurno uslijediti stručne rasprave na svim razinama.

Još jednom naglašavamo, Komora je inicijator predmetnih aktivnosti ali bez namjere da bude jedini i isključivi kreator mogućeg rješenja. Za rješavanje kompleksnih pitanja, a reakcije računovođa potvrđuju da je uređenje računovodstvene profesije iz te kategorije pitanja, uvijek su dobro došli konstruktivna suradnja i prijedlozi.

U dosadašnjim aktivnostima, Radna skupina nije se bavila niti raspravljala o pitanjima koje navodi incijativa računovođa (npr. cijena stjecanja licence), s toga ista nećemo niti komentirati.

U cilju zaštite diginiteta osoba koje su angažirane u Radnoj skupini pri Komori, te potvrde transparentnosti i otvorenosti Komore na suradnju, detaljnije o aktivnostima Komore i njezine Radne skupine na temu uređenja računovodstvene profesije, molimo potražite na internetskoj stranici Komore www.revizorska-komora.hr.”

Facebook Komentari