Analiza HGK: Što pokazuje indeks gospodarske snage po županijama i gdje treba što prije ulagati

Prošle godine Hrvatska gospodarska komora izradila je indeks gospodarske snage prema kojem su rangirane županije u Hrvatskoj.

HGK indeks gospodarske snage jest kompozitni pokazatelj koji se računa kao zbroj ponderiranih osnovnih gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima te demografske projekcije radi mjerenja stupnja gospodarske snage i gospodarskog potencijala županija u odstupanju od prosjeka RH (indeks gospodarske snage iznad 100 pokazuje da je pojedina županija iznad prosjeka RH, dok vrijednost niža od 100 znači da je pojedina županija ispod prosjeka RH).

Time se realnije definira međusobno pozicioniranje županija te se doprinosi aktiviranju razvojnih resursa pojedine županije. Konačno, ovim se sustavom ocjenjivanja i razvrstavanja dobiva analitička podloga za praćenje promjena u stupnju gospodarske
razvijenosti županija (indeks se može ažurirati s novim podacima).

Konkretno, HGK indeks gospodarske snage županija za 2016. i 2017. godinu izračunava se kao zbroj ponderiranih rangova šest gospodarskih pokazatelja te projekcije kretanja stanovništva: BDP po stanovniku, ukupni prihod poduzetnika po zaposlenom, prosječne neto plaće po zaposlenom, neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prihod na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopa nezaposlenosti te projekcija promjene broja stanovnika 2011.-2021. (za 2016. godinu projekcija 2013.- 2030)

Indeks je napravljen s namjerom pozicioniranja županija u odnosu jedne prema drugima, a izražen je kao odnos prema prosjeku RH. Njime se još jednom naglašava velika neusklađenost u razvijenosti koju je potrebno sagledati kroz potencijale i komparativne
prednosti oko kojih treba graditi razvoj pojedinih županija, a time i države u cjelini.

HGK indeks gospodarske snage u 2016. godini

Prvi indeks gospodarske snage pokazuje da se samo Grad Zagreb i dvije županije nalaze iznad prosjeka RH, dok je preostalih osamnaest županija ispod prosjeka. Takav položaj većine županija posljedica je upravo utjecaja Grada Zagreba na visinu prosjeka RH.

Najniže pozicionirane su Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija
čiji se indeks nalazi na razini oko 2/3 prosjeka RH.

Na zadnjih pet mjesta nalaze se četiri slavonske županije (samo je Osječko-baranjska bolje pozicionirana), što je vrlo slično kao i usporedba naših županija po razvijenosti u okviru NUTS 3 regija u EU prema pokazatelju BDP per capita po PPS-u.

Naime, prema zadnjim usporedivim podacima koje je objavio Europski statistički ured (Eurostat), gotovo sve hrvatske NUTS 3 regije 2014. godine smještene su po razvijenosti (gledajući BDP po stanovniku) u donjoj trećini regija EU (ukupno je 1.342 NUTS 3 regije u EU), izuzev Grada Zagreba koji je u gornjoj trećini rangiranih regija EU.

Tako su hrvatske NUTS 3 regije raspodijeljene na najbolje rangiranu (Grad Zagreb) koja se nalazi na 409. mjestu i na najlošije rangiranu (Brodsko-posavska županija) koja se nalazi na 1.312. mjestu.

Ukupno 16 hrvatskih županija nalaze se među 10% najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU. Dodatno, čak 6 županija nalazi se među 5% najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU. Četiri najlošije rangirane hrvatske regije jesu slavonske županije (izuzev Osječko-baranjske), a nalaze se među 2,5% najlošije rangiranih NUTS 3 regija EU, pri čemu se te četiri županije
nalaze na 33-34% prosjeka razvijenosti EU.

HGK indeks gospodarske snage u 2017. godini

Većina indeksa gospodarske snage iz ove godine ne razlikuje se značajnije u odnosu na izračun indeksa iz 2016. godine, odnosno još uvijek se samo Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija nalaze iznad prosjeka RH, dok je preostalih osamnaest županija ispod prosjeka.

Takav položaj većine županija posljedica je upravo utjecaja Grada Zagreba na visinu prosjeka RH. Najniže pozicionirane su Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija čiji se indeks nalazi na razini oko 2/3 prosjeka RH.

U odnosu na prošlogodišnji indeks, neke županije su promijenile svoju poziciju u ovogodišnjem izračunu, no
većina tih promjena nije značajnija.

Najveća promjena zabilježena je kod Osječko-baranjske županije koja je sa petnaestog mjesta iz prošlogodišnjeg izračuna skočila na dvanaesto mjesto u ovogodišnjem izračunu.

Tome je pridonijelo poboljšanje neto dobiti po zaposlenom, prihoda na inozemnom tržištu po zaposlenom, poboljšanje u trendovima demografskih kretanja, ali i pogoršanje indeksa gospodarske snage u nekim županijama koje su godinu prije bile iznad Osječkobaranjske.

Upravo u županijama s nižim indeksom gospodarske snage treba tražiti potencijal za gospodarski razvoj odnosno uočava se potreba ulaganja u njihov razvoj, s ciljem smanjivanja razvojnih razlika između županija, ali i poticanja ukupnog gospodarskog rasta RH.

Povećanjem regionalne konkurentnosti moguće je smanjiti vjerojatnost emigracije stanovništva koja će uz postojeće starenje stanovništva predstavljati problem u budućnosti.

Smanjivanje broja radno sposobnog stanovništva najviše će pogoditi mirovinski sustav u kojem, uz omjer osiguranika i umirovljenika od oko 1,22:1, situacija već danas nije zadovoljavajuća, stoji u analizi HGK.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Poznato je da postoje velike razlike u razini razvijenosti hrvatskih županija što se najlakše može prikazati njihovim odnosnom prema prosječnoj razini razvijenosti EU. Međutim, Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK prošle je godine izradio sveobuhvatniji indeks gospodarske snage županija koji detaljnije mjeri stupanj gospodarske snage i gospodarskog potencijala županija i njihovo odstupanja od prosjeka RH. Prednost ovog indeksa je što kroz ponderirane osnovne gospodarske pokazatelje u trogodišnjim prosjecima te demografske projekcije pokazuje kroz koje pokazatelje pojedina županija zaostaje ili kroz koje je u prednosti u odnosu na druge županije, čime je dobivena bolja analitička podloga za praćenje stanja i promjena u stupnju gospodarske razvijenosti županija. Indeks je ove godine izrađen drugi puta i njegovi su rezultati pokazali manje promjene u rangu županija u odnosu na prošlu godinu.“

Facebook Komentari