Poljska je pred nekom vrstom sankcija EU, koliko su sankcije prema drugim zemljama učinkovite

Komisija EU je odlučila kazniti Poljsku zbog pokušaja ukidanja podjele vlasti. Koje sankcije je EU uvela drugim zemljama i koliko su one efektivne?

Sankcije, ili restriktivne mjere, kako ih službenici rado nazivaju, kako ne bi zvučalo oštro, glavni su alat kojim EU provodi svoje ciljeve u vanjskoj i sigurnosnoj politici. Sankcije trebaju pomoći u širenju mira, demokracije i poštovanja vladavine prava i ljudskih prava, piše Deutsche Welle.

Cilj sankcija je da se zemlje, kojim su uvedene, privole na političke promjene. To znači da se vrši pritisak ili izoliraju vlade i druge grupe koje ugrožavaju interese EU ili krše međunarodne standarde sve dok ne promijene svoje stavove.

„Sveobuhvatnim embargom se za samo nekoliko mjeseci može postići veliki učinak. Međutim, to može imati i velike humanitarne posljedice i protiv toga usmjeriti međunarodnu javnost“, kaže Clara Portela stručnjakinja za sigurnosnu politiku i gostujući profesor na College of Europe u Bruggeu. Ona kaže da su očekivanja od sankcija često nerealna.

„Sankcijama se ne mogu preko noći postići promjene. EU obično ciljano primjenjuje sankcije na određene aspekte. One još uvijek mogu napraviti veliki učinak. Međutim, potrebno im je vrijeme kako bi djelovale“, objašnjava Portela. U nastavku vam prenosimo popis zemalja kojima je EU uvela sankcije kao i njihovo djelovanje.

Iran

Kada je riječ o Iranu, fokus je na ljudskim pravima. EU je blokirala bankovne račune i zabranila putovanje 82 osobe i jednoj grupi. Iranu je također zabranjen uvoz uređaja koji se mogu koristiti za ugnjetavanje stanovništva ili nadzor telekomunikacije.

Kada je riječ o atomskom programu Irana, međunarodne sankcije su natjerale vladu u Teheranu za pregovarački stol. Sankcije su usmjerene na naftni sektor. One npr. ograničavaju mogućnost Iranu da osigura svoje tankere. Posebno važno je bilo isključenje Irana iz međunarodnog tržišta.

Mjere spadaju u sveobuhvatne sankcije koje su uvedene Iranu. Sankcije su bile djelotvorne jer u njima nisu sudjelovale samo SAD i EU, nego i važni trgovinski partneri Irana: Kina i Rusija.

Portela smatra da iranska vlada bez sankcija možda ne bi sjela za pregovarački stol i diskutirala s međunarodnim partnerima o njenom atomskom programu. „Ovo je primjer gdje sankcije funkcioniraju”, kaže Portela.

Rusija

Kao reakciju na rusku aneksiju Krima i destabilizaciju Ukrajine je EU zamrzla bankovne račune 150 osoba i 37 grupa. Tim osobama i članovima grupa je također zabranjen ulazak u EU. Razlog: Rusija je odgovorna za „djelovanja koja podrivaju integritet, samostalnost i nezavisnost Ukrajine”.

Osim toga, EU je zabranila trgovinu oružja s Rusijom i izvoz robe koja se može koristiti u vojne svrhe. Rusiji je također zabranjen pristup osjetljivim tehnologijama. Kako bi sankcije bile djelotvornije, EU je na izradi mjera surađivala sa SAD-om iako sada izgleda da američki predsjednik Trump želi ići svojim putem.

Portela kaže da je interesantno da se sankcije protiv Rusije generalno smatraju neuspjelim. Istina će biti vidljiva kada se pogleda cjelokupna slika.

„Kada je EU razmišljala o vrsti sankcija, cilj nije bio dovođenje do pada cjelokupne ruske privrede. To bi Europu dovelo do mnogih problema. Ideja je bila da se nanese šteta samo pojedinim područjima. Okupacija Krima i destabilizacija Ukrajine su trebali biti skuplji“, kaže Portela i dodaje da pri tome važnu ulogu igra vrijeme. „Očekivanje je da ruskom stanovništvu bude dosta elita i lošeg životnog standarda dok se druge zemlje razvijaju“.

Sirija

Među sankcijama uvedenim Siriji je embargo na izvoz nafte, ograničenje kada je riječ o određenim investicijama, zamrzavanje računa u centralnim bankama unutar EU i ograničavanje uvoza uređaja i tehnologija koji se mogu upotrijebiti za ugnjetavanje vlastitog naroda.

“EU je od samog početka išla daleko. Za manje od godinu dana je praktično uvela kompletnu paletu sankcija. EU obično uvodi sankcije korak po korak“, kaže Portela.

“Međutim, nakon nekoliko godina je konstatirala da se mora vratiti nekoliko koraka nazad. EU je u ovom slučaju prošla kroz proces učenja: bilo je jasno da se u jednom konfliktu ne mora odmah hvatati za embargo na oružje. U slučaju Sirije je to bilo prebrzo“.

Libija

EU je Libiji zabranila uvoz određene robe koja se može koristiti za krijumčarenje ili trgovinu ljudi. Portela ukazuje na to da zabrana izvoza kemikalija Libiji za vrijeme 80-ih godina nije bila uvedena kako bi se Gadafijev režim privolio na promjenu njegove politike. „Iza toga se krila misao da će na taj način Libiji biti otežano da proizvede kemijsko oružje.”

Mjere unutar EU

Mađarska je trenutno u teškom stanju i teoretski bi mogla biti kažnjena za „ozbiljan pad vladavine prava, poštivanja demokracije i temeljnih prava”. Sankcije nisu vjerojatne, ali bi mogle biti upozorenje za druge zemlje u srcu Europe, kao što je Poljska.

Facebook Komentari