Analiza: Što su fondovi za gospodarsku suradnju i kako je novac za male završio u Agrokoru

Fondovi za gospodarsku suradnju osnovani su prije šest godina, u početku je ideja bila vrlo ambiciozna jer se trebalo olakšati ulaganje u male i srednje tvrtke stradale u krizi, i to kombinacijom ulaganja privatnog i državnog novca. Bolje upućeni odmah su pretpostavili da će ta kombinacija biti i dobra podloga za manipulacije, analizira Večernji list.

Informacija koja se pojavila neki dan, o novcu preusmjerenom prema Agrokoru, ima najmanje razmjere tih manipulacija. No kako se spominje ime aktualnog Agrokora, odmah je stvorena slika o prijevari.

Martina Dalić o drugom kreditu HBOR-a: Pozivam institucije da istraže kako je i na koji način Agrokor poslovao

Nakon Nexusa javio se HBOR: Odbili su nam dati informacije. Nije bilo predviđeno pozamljivanje trećim stranama

Veće su tegobe tih fondova bile što su u početku dobivali milijunske naknade, što su ulagali u promašene projekte poput Centar banke i najvažnije – što se osnivanjem takvih fondova privatnom ulagaču učinilo poželjnim da uloži u taj fond, jer za jednu kunu uloženog novca može u neki od svojih projekata dobiti dvije kune, s obzirom na to da u istom omjeru ulažu privatni ulagači i država.

Oplođivanje novca

Lani je novac iz Nexusa, jednog od društava koja upravljaju FGS-om, umjesto u Zagreb Montažu i hotele Plat završio u Agrokoru. Za ta dva ulaganja dobiveno je odobrenje Povjereničkog odbora u kojem sjede predstavnici privatnih ulagača i države, a za svako ulaganje Nexus je osnovao posebno društvo preko kojeg će se ulaganje realizirati. Osnivanje posebnih tvrtki za pojedini projekt u koji se ulaže i svjetska je praksa kada je riječ o fondovima rizičnog kapitala, jer tako se smanjuje potencijalni rizik na ostatak fonda. Kako objašnjava Marko Lesić iz Nexusa, u oba slučaja na trgovačkim društvima u (su)vlasništvu fondova pojavio se višak novca jer u jednom trenutku Zagreb Montaža nije trebala sav novac prethodno odobren od Povjereničkog odbora, kao ni hoteli Plat koji tada još nisu dobili sve dozvole pa ni gradnja nije mogla početi.

– Zato smo taj višak, da ne stoji na računu, kratkoročno plasirali u Agrokor, koji je izrazio interes za kratkoročnom pozajmicom, a za koji su sve tadašnje analize pokazivale da je poslovanje dobro. Novac smo plasirali uz kamatu od šest posto i osigurali se kolateralom – kaže Lesić dodajući da to nije jedini slučaj u kojem su ‘oplodili’ višak novca na čekanju.

Pa su tako prije tri godine preko druge tvrtke u vlasništvu fonda, koja je čekala početak ulaganja u Dalekovod, novac kratkoročno uložili u novčani fond. Za takva ulaganja ne treba odobrenje Povjereničkog odbora. Tako nam, naime, tvrdi većina sudionika na tržištu, no izgleda da će se na točno tumačenje zakona morati pričekati. Na tržištu se pak više govori o tome kako je priča o Nexusu namjerno plasirana jer je njihov portfelj dosadašnjih ulaganja značajan te je netko možda već “bacio oko” i razmišlja o preuzimanju.

I mirovinski fondovi ulažu U početku je bilo pet FGS-ova, no Nexus je prije nekoliko godina preuzeo Alternative pa su sada četiri.

Borislav Škegro, koji je i idejni začetnik FGS-ova, drži Quaestus koji je, primjerice, uložio u Spačvu, Fragariju…, a rade još Prosperus koji je orijentiran na turizam i Honestas.

Prvotni šok zbog njihova rada dogodio se već u prvoj godini kada su samo na temelju naknada zaradili milijunske iznose, koje im je poslije drastično smanjio tadašnji ministar Gordan Maras. Tada se i najviše saznalo o njihovu radu. Primjerice, da su u dvije godine uložili u sedam tvrtki koje su trebale pomoć, ali da su istodobno nagrađeni naknadom od čak 34 milijuna kuna, analizira Večernji list.

Agrokor dobio i novac namijenjen gradnji hotela Plat, u suvlasništvu Nexusa, HBOR nije znao?

Facebook Komentari