Analiza: Pogledajte koliko zapravo turisti troše i na što te gdje ih ima najviše u odnosu na stanovništvo

HGK je napravio analizu, izračune i simulacije potencijala potrošnje u segmentu hrane i pića na temelju porasta broja stanovnika na nekom prostoru (županiji) uslijed dolaska i noćenja stranih turista u kolovozu,a ti izračuni mogli bi pomoći i, primjerice, maloprodajnim lancima za pripremu za turističku sezonu, odnosno dodatno usmjeravanje potrošnje na određene segmente maloprodaje.

Sezonalnost turizma

Turizam je djelatnost koja ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu i njegova važnost sve više raste. Utjecaj turizma vidljiv je putem niza gospodarskih varijabli, što se posebno ističe za vrijeme turističke sezone kada se povećava zaposlenost, jača vrijednost kune, a promet u trgovini na malo upravo je u tim ljetnim mjesecima najveći u godini.

U Hrvatskoj je 2016. godina zabilježena kao rekordna prema broju međunarodnih turističkih dolazaka (15,6 milijuna stranih turista) te prema broju ukupnih turističkih noćenja (78,0 milijuna).

Deset najznačajnijih emitivnih tržišta u strukturi noćenja stranih turista posljednjih nekoliko godina čine turisti iz istih zemalja: Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Italija, Poljska, Slovačka, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Mađarska.

Turisti iz spomenutih deset zemalja ostvare oko 78% noćenja stranih turista, s time da samo turisti iz Njemačke,
Slovenije i Austrije zajedno ostvare gotovo 43% noćenja stranih turista, što govori u prilog homogenosti emitivnih tržišta i negativnim aspektima te ovisnosti.

Kalendarski gledajući, najviše noćenja tijekom godine ostvari se u kolovozu – više od 32%. Naime, u kolovozu se u 2016. godini ostvarilo oko 23,98 milijuna noćenja stranih turista, a čak 94,7% od toga broja ostvareno je u šest priobalnih županija, i to ovim redom: Istarska županija 7,40 milijuna noćenja stranih turista, Splitsko-dalmatinska 4,77 milijuna noćenja stranih turista, Primorsko-goranska 4,40 milijuna, Zadarska županija 2,78 milijuna,
Šibensko-kninska 1,65 milijuna te Dubrovačko-neretvanska 1,75 milijuna.

Potencijal turističke potrošnje – segment hrane i pića

Naglašena prostorno-vremenska koncentracija turističke sezone bitna je za procjenu potencijala potrošnje u maloprodaji (ali i u ugostiteljstvu), odnosno simulaciju rasta potencijala potrošnje temeljem porasta broja stanovnika na nekom prostoru (županiji/gradu/općini) uslijed dolaska i noćenja domaćih i stranih turista.

Prema podacima nekih od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, zamjetno je da je na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, prosječan mjesečni promet u segmentu hrane i pića u trima najvažnijim turističkim županijama (Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorskogoranskoj), veći za 70-130% u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet u tim
županijama.

Segment hrane i pića uzima se iz razloga što za njega postoji i procjena prosječnoga dnevnog izdatka po turistu. Naime, prema podacima Instituta za turizam, prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci jest oko 66 eura. Od 66 eura, 55% odvaja se za smještaj, 18% (oko 12 eura, odnosno oko 91 kn) na hranu i piće izvan objekta te
27% za sve ostalo 18 eura (kupnja, sport, zabava, kultura, izleti…).

S obzirom na to da je okvirna procjena dnevne potrošnje domaćega kupca u segmentu hrane i pića malo ispod 40 kn, kupovna moć, odnosno potrošnja stranog turista u odnosu na domaćeg kupca (domicilnog stanovnika i domaćeg turista), u segmentu hrane i pića, jest oko 2,4 puta veća.

Navedeni podaci o razlici u potrošnji mogu poslužiti, primjerice, maloprodajnim lancima, i to za procjenu da li i koliko im povećani sezonski promet u segmentu hrane i pića prati povećanu kupovnu moć u turističkoj sezoni.

Simulacija povećanja broja stanovnika u priobalnim županijama

Kako bi se mogla napraviti simulacija povećanja ukupnog potencijala potrošnje u segmentu hrane i pića u odnosu na razdoblje izvan sezone u pojedinoj županiji/gradu/općini, potrebno je prvo procijeniti povećanja populacije u pojedinoj županiji/gradu/općini temeljem dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista.

Za turističku sezonu 2017. godine napravili smo procjenu povećanja broja stanovnika i to temeljem vrlo konzervativne procjene porasta broja noćenja od 5% u odnosu na prošlogodišnju sezonu te temeljem broja stanovnika u nekoj županiji/gradu/općini prema popisu stanovništva iz 2011. godine. U procjeni smo uzeli u obzir, pored županija, po dva naselja u svakoj priobalnoj županiji, a u kojima se ostvaruje najveći broj noćenja u toj županiji.

Prema Grafu 1 i Tablici 2, uočljivo je da se raspon očekivanog povećanja broja stanovnika u kolovozu 2017. temeljem dolazaka i noćenja turista u županijama u jadranskoj Hrvatskoj, kreće od 38% u Splitsko-dalmatinskoj do 123% u Istarskoj. U srpnju se očekuje nešto manji rast, od 35% u Splitskodalmatinskoj do 107% u Istarskoj županiji.

Simulacija očekivanog rasta broja stanovnika može se „spustiti“ i na gradove i općine: u kolovozu se očekuje porast broja stanovnika od 9% u Splitu (relativno malen porast zbog velikog broja stanovnika grada Splita) do Nina (grad s manje od 3.000 stanovnika) u kojem povećanje iznosi 461%, odnosno broj stanovnika tijekom kolovoza povećava se za preko 5,5 puta uslijed dolazaka i noćenja turista. To predstavlja najveće povećanje među promatranim turističkim središtima u jadranskoj Hrvatskoj u kolovozu, dok je u srpnju očekivano povećanje nešto niže, za 388%, odnosno za skoro 5 puta, gotovo identično kao i u Medulinu (za 389%).

Uz Nin, očekivanim rastom broja stanovnika tijekom vrhunca turističke sezone, u kolovozu, ističu se općina Medulin koja ima oko 6,500 stanovnika (447% očekivani rast u kolovozu, odnosno za gotovo 5,5 puta povećanje broja stanovnika) te grad Mali Lošinj koji ima malo iznad 8,000 stanovnika (s očekivanim rastom od 262% u kolovozu, odnosno preko 3,5 puta).

Simulacija povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića u priobalnim županijama

Simulacijom porasta broja stanovnika u turistički najjačoj, Istarskoj županiji, na temelju očekivanih dolazaka i noćenja stranih i domaćih turista u kolovozu, dolazi se do izračuna da će se broj stanovnika na razini županije tijekom kolovoza 2017. i više nego udvostručiti (očekujemo da će u srpnju doći do porasta od najmanje 107% te u kolovozu do porasta od najmanje 123% u odnosu na broj domicilnih stanovnika županije. (Vidi: Graf 1, Tablica 2).

Dodatno, na temelju procjene da je potrošnja turista u segmentu hrane i pića veća od potrošnje domaćega kupca za oko 2,4 puta, u Istarskoj županiji potencijal potrošnje u segmentu hrane i pića u kolovozu je, zbog potrošnje turista, oko 5 puta (oko 391%) veći u odnosu na potrošnju koju ostvari stanovništvo u razdoblju izvan sezone. (Vidi: Graf 2, Tablica3).

S obzirom na to da je u Istarskoj županiji ostvareno oko 7,40 milijuna noćenja stranih turista u kolovozu 2016. godine, a u toj županiji je, prema popisu iz 2011. godine, bilo 208.055 stanovnika, simulacija povećanja ukupnog potencijala potrošnje u segmentu hrane i pića izvan objekta smještaja nalazi se u Grafu 2 i Tablici 3.

Usporedna simulacija može se napraviti i za preostale priobalne županije. Primjerice, procjenjuje se da bi Splitsko-dalmatinska županija u kolovozu 2017., pod utjecajem turističke sezone, mogla zabilježi povećanje broja stanovnika na razini županije najmanje za oko 38% (Vidi: Graf 1, Tablica 2).

Međutim, zbog veće potrošnje turista u segmentu hrane i pića izvan smještajnog objekta, učinak je kao da bi broj stanovnika (potrošača u tom segmentu) bio povećan za najmanje 187% (Vidi: Graf 1, Tablica 2). Drugim riječima, u Splitskodalmatinskoj županiji potencijal potrošnje hrane i pića u kolovozu je gotovo 3 puta veći u odnosu na
vrijeme izvan sezone.

Isti izračun može se primijeniti i na ostale županije (Vidi: Graf 1, Tablica 2). U Primorsko-goranskoj županiji povećanje potencijala potrošnje hrane i pića iznosilo bi u kolovozu oko 224%, u Zadarskoj županiji oko 239%, Šibensko-kninskoj za oko 229% te u Dubrovačkoneretvanskoj za 233%.

Simulacija rasta potencijala potrošnje hrane i pića na razini gradova / općina

Simulacija navedena u prethodnom poglavlju pokazuje da za vrijeme vrhunca turističke sezone dolazi do znatnog porasta potencijala potrošnje hrane i pića izvan smještajnog objekta turista. Takva simulacija može se „spustiti“ s razine županije i na razinu pojedinačnog grada ili općine te može uzeti u obzir i različite iznose izdataka turista (jer imaju različite sklonosti potrošnji s obzirom na državu odakle dolaze). (Vidi: Graf 2, Tablica 3)

U ovoj analizi napravljena je procjena (simulacija) povećanja ukupnog potencijala potrošnje u segmentu hrane i pića za 6 županija jadranske Hrvatske te za svaku županiju po dvije najjače turističke destinacije (tj. koje ostvaruju najveći broj turističkih noćenja).

Najveći broj noćenja stranih turista u kolovozu 2016. godine u obrađenih 6 županija jadranske Hrvatske zabilježen je u Malom Lošinju, Crikvenici, Zadru, Ninu, Šibeniku, Vodicama, Splitu, Makarskoj, Rovinju, Medulinu, Dubrovniku i Orebiću, što predstavlja 30,3% ukupnog broja noćenja stranih turista.

S obzirom na to da se, kao najjača destinacija za dolazak stranih turista, ističe Rovinj, prema simulacijama načinjenima u okviru ovoga rada, broj stanovnika u Rovinju tijekom kolovoza ove godine povećat će se najmanje za 3,5 puta (za 248%) pod utjecajem dolaska i noćenja (prije svega) stranih turista. Međutim, od analiziranih gradova i općina, najveće očekivano povećanje broja stanovnika tijekom ove turističke sezone, bilježi grad Nin u
Zadarskoj županiji.

Naime, u srpnju se očekuje da bi broj stanovnika bio povećan gotovo 5 puta (388%), a u kolovozu čak 5,5 puta (461%). Međutim, uzme li se u obzir da je kupovna moć, tj. potrošnja stranog turista u segmentu hrane i pića izvan objekta koja je oko 2,4 puta veća od potrošnje domicilnog stanovništva, povećanje potencijala potrošnje hrane i pića u Ninu u kolovozu nije 5,5 puta, već (gleda li se povećanje potencijala potrošnje i koristi li se simulacija kao u slučaju županija) gotovo 13 puta (1172%).

Drugim riječima, potrošnja u segmentu hrane i pića u Ninu potencijalno je 13 puta veća u odnosu na prosječnu potrošnju izvan sezone, najviše od svih promatranih gradova i općina.

U Medulinu su, s obzirom da ima i manje stanovnika od Rovinja, a druga je najjača destinacija u Hrvatskoj po noćenjima stranih turista, takva povećanja također izražena: broj stanovnika u kolovozu ove godine povećava se za oko 5,5 puta (za najmanje 447%), a potrošnja u segmentu hrane i pića u Medulinu potencijalno je u kolovozu gotovo 13 puta (1.166%) veća u odnosu na prosječnu potrošnju izvan sezone.

Navedeni izračuni i simulacije potencijala potrošnje u segmentu hrane i pića na temelju porasta broja stanovnika na nekom prostoru (županiji) uslijed dolaska i noćenja stranih turista u kolovozu, mogli bi pomoći i, primjerice, našim maloprodajnim lancima za pripremu za turističku sezonu, odnosno dodatno usmjeravanje potrošnje na određene
segmente maloprodaje.

Koliko je to važno za ukupan rast maloprodaje u Hrvatskoj, govori i podatak da je razina realnog prometa u trgovini na malo prošle godine bila za oko 7% manja u odnosu na razinu iz pretkrizne 2008. godine.

To je bitno i s gledišta očekivanja još jedne rekordne turističke sezone. Naime, za ovu godinu očekuje se rast noćenja i dolazaka turista u odnosu na 2016. godinu, dijelom i zbog povoljnijih sigurnosnih uvjeta u odnosu na našu turističku konkurenciju.

Zato je korisno procijeniti preferencije potrošnje turista, kako bi zainteresirani dijelovi našega gospodarstva mogli usmjeriti potrošnju (u slučaju obrađenom u ovom radu – segment potrošnje hrane i pića) i u one segmente u kojima Hrvatska ima konkurentnu proizvodnju (npr. prehrambena industrija), čime bi se dodatno potaknuo gospodarski
oporavak.

„Prema procjenama HGK, potencijalni iznos potrošnje stranog turista na hranu i piće izvan smještajnog objekta, je oko 2,4 puta veći u odnosu na potrošnju domicilnog stanovnika. Tako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja očekuje 38% porast stanovnika u kolovozu pod utjecajem dolazaka i noćenja turista, očekivani potencijal potrošnje hrane i pića za taj mjesec gotovo 3 puta veći, dok je u Istarskoj županiji, koja očekuje porast stanovništva od oko 123%, potencijal potrošnje za kolovoz gotovo 5 puta veći u odnos na period izvan sezone. Kada govorimo o turistički značajnijim gradovima ističu se Nin i Medulin. U Ninu se očekuje povećanje broja stanovnika od 461% i 13 puta veća potrošnja u odnosu na potrošnju izvan sezone. U Medulinu se očekuje porast stanovništva od 447% te 13 puta veća potrošnja.“, komentira šef HGK Luka Burilović.

Facebook Komentari