Vatikanska banka obavijena je velom tajne, evo kako funkcionira i otkud novac na računu kardinala Bozanića

Ivica Maštruko, sociolog religije i bivši veleposlanik pri Svetoj stolici, pojasnio je za DNEVNIK.hr kako funkcionira Vatikanska banka i otkud bi mogao dolaziti novac koji na njezinom računu ima kardinal i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, jedan od šest nadzornika te institucije.

Josip Bozanić, kardinal i nadbiskup zagrebački, jedan je od šest nadzornika Vatikanske banke, koji su prema izvješću Instituta za religijske poslove (IOR), kako glasi službeno ime banke, na njezinim računima lani imali ukupno deponirano 3,4 milijuna eura (oko 25 milijuna kuna). DNEVNIK.hr poslao je upit Uredu zagrebačkog nadbiskupa je li riječ o privatnom Bozanićevom novcu ili crkvenom, namjenskom, međutim, odgovor do zaključenja ovog teksta nije dobio.

Ivica Maštruko, sociolog religije i bivši veleposlanik pri Svetoj stolici, smatra kako nije neobično da kardinal Bozanić ima račun u Vatikanskoj banci na kojem su milijunski iznosi.

“Nije neuobičajeno da pojedinci/donatori kada daju novac za određene projekte, primjerice za izgradnju crkava, svetišta i slično novac daju kardinalima i nadbiskupima, odnosno uplaćuju ga na njihove račune, imajući povjerenje u njih i da će taj novac biti uložen sukladno željama i zahtjevima donatora. Donator i osobe na čiji se račun novac prebacuje potpisuju vjerojatno ugovor. Nije za isključiti da je novac koji je pod imenom kardinala Bozanića novac od donatora ili neke crkvene institucije na području Zagrebačke nadbiskupije, iako može biti u pitanju i neki samostan, ili redovnička institucija koja preko kardinala Bozanića za određene svrhe čuva taj novac ili ga je preko Vatikanske banke povjerila kardinalu”, pojašnjava Maštruko.

Kad je riječ o provedbi ugovorenog, poslovanje se svodi na povjerenje ali i iskustvo Crkve u vođenju financija.

“Katolička crkva je jako vješta u financijskim transakcijama i posebno u poslovima trgovine nekretninama i vrijednosnicama. Ona u tome ima iskustva, a ti poslovi sigurno nikada nisu bili sasvim transparentni i sasvim podložni zakonima i propisima određenih zemalja,” ističe ovaj iskusni hrvatski diplomat.

Držanje novca kaže, koliko je njemu poznato, u Vatikanskoj banci sigurno nije isplativo. “Kamate su vrlo male, ali se ide s povjerenjem u tu instituciju s mogućnošću djelovanja van bankarskih sistema i uobičajenih regula”, ističe Maštruko.

Protiv netransparentnosti Vatikanske banke bori se i papa Franjo

Naime, Vatikanska banka obavijena je velom tajne kao i štošta drugo unutar sjedišta Katoličke crkve, a malo je reći kako je riječ o vrlo specifičnoj bankarskoj instituciji. Primjerice, ima samo jedan šalter za izravno poslovanje, ostalo se danas obavlja elektronski, i nema niti jednu drugu poslovnicu izvan teritorija Vatikana. Osnovana je tijekom Drugog svjetskog rata kao interna bankarska institucija za Svetu stolicu, ali u stvari funkcionira na principima na kojima posluju i sve ostale banke. Danas ima oko 15 tisuća klijenata i radi se, tumači Maštruko, uglavnom o pripadnicima Katoličke crkve, klera, diplomatskim predstavnicima pri Svetoj stolici.

“Bilo je problema s talijanskom vlašću i prilagođavanjem poslovanja Vatikanske banke u sklopu svih međunarodnih odnosa i propisa. Nakon intervencije talijanskih vlasti i inicijative pape Franje pokušava se uvesti reda u transparentnosti financijskoj poslovanja te banke koja funkcionira na bankarskim principima iako se zove Institut za religijske poslove”, kaže bivši veleposlanik u Vatikanu.

Papa Franjo želi uvesti red u banci, ne samo ne samo što se tiče transparentnosti nego i u skladu sa socijalnim naukom Katoličke crkve. Tako je prije tri godine banka dobila Kardinalski odbor kao nadzorno tijelo, a jedan od članova je kardinal Josip Bozanić.

No, Maštruko nije optimist da će papa Franjo provesti reformu kako je naumio zbog velikog otpora unutar same Crkve.

“Papa Franjo se zalaže za siromašnu crkvu i crkvu za siromašne. Većina svećenika ne prati te njegove namjere, boje se gubitka svoje financijske potpore i ne žele se odreći komoditeta. Otpor protiv Papinih reformi se nalazi u svim strukturama, od svećeničkih do kardinalskih, i toliko je organiziran, snažan, toliko kapilarno proširen da će on teško uspjeti u svojim namjerama, o transparentnijoj politici financija unutar cijele katoličke crkve, na svim razinama”, zaključuje Ivica Maštruko.

Facebook Komentari