Stručnjak o jezivim trenucima požara kod Splita: Puka je sreća što Karepovac nije eksplodirao

Puka je sreća što uslijed razornog požara u Splitu nije došlo do velike eksplozije odlagališta otpada Karepovac. U kritičnoj fazi, između 18 i 22 sata u ponedjeljak, mjerna stanica na Karepovcu bilježila je prekoračenje dopuštenih graničnih vrijednosti sumporovodika, što znači da je prijetilo i zapaljenje metana. ‘Da je Karepovac eksplodirao, danas ne bismo pričali o koncentraciji plinova, već bi tražili nečiju odgovornost’, rekao je za tportal Nenad Periš, voditelj Odjela za ispitivanje zraka, tla i buke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije

Stanovnici splitskih kvartova naslonjenih na Karepovac još uvijek se oporavljaju od traumatičnog iskustva spašavanja vlastitih domova, a strah od vatrene stihije zamijenio je strah od zdravstvene ugroze. Smrad koji i inače udišu, jer im se gradsko odlagalište otpada praktički nalazi pod nosom, sada je postao nesnosan. Tvrde da smrdi po ‘po plastici i po smeću, a ne po gareži’, te i dalje strahuju od ‘eksplozija na Karepovcu’.

Nastavni zavod za javno zdravstvo u Splitu izvješćuje da podaci sa svih mjernih postaja – Split, Karepovac, Solin i Kaštela – ukazuju da je stanje stabilno i da nema razloga za zabrinutost. U priopćenju za javnost od srijede navodi se da ‘u posljednja 24 sata koncentracije praćenih plinova ni u jednom trenutku nisu prelazile dozvoljene granične vrijednosti’. No koji se plinovi uopće prate i kakve su bile njihove vrijednosti u kritične dane, ponedjeljak i utorak? Ima li razloga za brigu?

Na mjernoj postaji Karepovac kontinuirano se satno mjere koncentracije sumporovodika, te na mjernim postajama Split, Kaštela i Solin pored ostalog i koncentracija dušikovog i sumpornog dioksida. U zasebnom mjernom postupku, 24-satno analiziraju se količina lebdećih čestica i teški metali u njima, na svim nabrojenim postajama. Proces te analize traje 8 dana i još je u tijeku.

‘Pretpostavka je da je u dimu koje se širio s požarišta bila povećana količina lebdećih čestica, stoga su i naše upute prema građanima, posebice djeci i kroničnim bolesnicima, bile takve da je potreban oprez i izbjegavanje direktnog udisanja zadimljenog zraka’, poručila je za tportal Jasna Ninčević, ravnateljica splitskog Zavoda.

Nenad Periš, voditelj Odjela za ispitivanje zraka, tla i buke u Zavodu, najavljuje za tportal da će početkom idućeg tjedna svim nadležnim državnim tijelima dostaviti kompletan izvještaj o kvaliteti zraka, s rezultatima složenog ispitivanja lebdećih čestica. Zbog izvanredne situacije uzorci čestica uzeti su još u srijedu, kako bi se inverventno utvrdilo stanje nakon požara.

‘Razine plinova automatski mjere mjerne postaje, dok se razine metala u lebdećim česticama mjere tako da se prvo skupljaju uzorci na filterima, koji se moraju kondicionirati po posebnim uvjetima i dvaput vagati, nakon toga raščiniti i tek potom analizirati udio metala’, objašnjava Periš, dodajući da će stručnjaci na tome raditi predstojeći vikend.

Obrazložio je da sumporovodik nastaje kao produkt truljenja otpada na odlagalištima, kao plin vrlo neugodnog mirisa koji može izazvati mučninu. Metan, međutim, ne spada u toksične plinove, ali je zapaljiv i pod određenim uvjetima može eksplodirati. Njegova razina na odlagalištima mjeri se iz sigurnosnih razloga, na upojnim bunarima koji služe za otplinjavanje odlagališta, a ta mjerenja na Karepovcu radi zagrebačka tvrtka Ecoina – za zaštitu okoliša.

U ponedjeljak predvečer, dok se požar približavao Karepovcu, Periš je uočio da je vrijednost koncentracije sumporovodika, koji je inače indikator i za metan, naglo porasla sa 0,1 na 8, a dozvoljena granična vrijednost je 7. Oko 19.30 sati poslao je prvu obavijest Županijskom centru 112 Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), upozoravajući na mogućnost zapaljenja metana.

Kritični sati

‘Slao sam izvješća svako pola sata. Upozorio sam da zbog zabilježenih povišenja koncentracije sumporovodika i samog kemizma, dakle nastajanja metana u istoj kemijskoj reakciji, postoji mogućnost razvijanja metana u većim količinama i eksplozije. Vatrogasnom zapovjedniku, koji me zvao, rekao sam da povuče ljude iz vatre jer plamen može biti i posljedica gorenja metana, te da brane kuće. To je trajalo oko dva sata, nakon čega je koncentracija sumporovodika počela naglo padati, što znači da je pala i koncentracija metana, pa upozorenje više nije bilo na snazi’, ispričao je Periš.

Prema podacima dostupnim na stranicama Zavoda, vidljivo je da je koncentracija sumporovodika na Karepovcu u ponedjeljak u 18 sati bila 0.08, a već u 19 sati prešla je graničnu vrijednost i iznosila 7.58. U 20 sati dosegnula je kritičnu vrijednost od 8.14, nakon čega je počela padati.

Posljednji izvještaj Periš je poslao u 01:10 sati, navodeći da je stanje po pitanju sumporovodika normalizirano. No što je sa eksplozijama koje su se mogle čuti, jesu li one odjekivale s Karepovca?

‘Eksplozije koje su se čule mogle su biti posljedica gorenja nekih drugih stvari, na kraju krajeva, u vatri eksplodira i boca spreja. Po mojoj procjeni, a pitate me nešto što nije moja struka jer ja sam kemičar, mislim da se na Karepovcu nisu događale eksplozije takvog karaktera koje bi mogle ukazati da su to posljedice eksplozije metana. Da se to dogodilo, eksplozija bi bila vrlo, vrlo jaka’, kaže Periš.

Jeziva situacija

Ističe da na svim odlagalištima otpada ima sumporovodika, metana i ostalih srodnih plinova, te je prirodno da njihova koncentracija na ekstremnim vrućinama bude povišena.

‘O prevenciji se u slučaju Karepovca ne može govoriti sa sigurnošću, iz jednostavnog razloga što se to odlagalište nalazi u centru grada Splita – to više nije periferija, Karepovac je okružen stambenim zgradama. Trebalo ga je riješiti prije 10, 15 godina. Činjenica je da je i prošle godine koncentracija sumporovodika u niz navrata prelazila dopuštene vrijednosti. U utrobi deponija su tone raspadajućeg otpada i ljudima koji žive u blizini situacija je jeziva – kako da se zaštiti netko čije je kuhinja ili spavaća soba 200 metara od odlagališta?’, pita Periš.

Sreća je što požar s početka tjedna nije zahvatio smeće na Karepovcu, nego se, kaže Periš, zadržao rubnim dijelovima odlagališta.

‘Karepovac je zemljano brdo, po kojem svaki dan prolaze kamioni. Zapalila se trava na rubnim dijelovima i vatra je ‘preletjela’ preko Karepovca; zato je sve tako brzo i završilo. Otpad nije barut da automatski eksplodira, ali ako vatra uđe u samo tijelo odlagališta, postoji mogućnost eksplozije. Karepovac bi u tom slučaju gorio mjesec dana i to bi bilo strašno, ali se to na svu sreću nije dogodilo, zalaganjem vatrogasaca i svih ljudi koji su tamo bili. Svaka im čast, treba im odati stvarno veliko priznanje jer su se pokazali ne samo odgovornima, nego i hrabrima’, ističe Periš.

U konačnici, potvrđuje uvjerenje mnogih građana Splita da je puka sreća, s obzirom na stanje Karepovca, to što nije došlo do velike eksplozije.

‘Ovo nam je vjerojatno posljednje upozorenje da se Karepovac pod hitno treba sanirati i maknuti iz Splita’, zaključuje Periš.

Facebook Komentari