HNB prognozira ekonomska kretanja do kraja godine, utjecaj Agrokora, ali ima i poruku za Zdravka Marića

Rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj nastavio se i u prvoj polovini 2017., potpomognut snažnom inozemnom te stabilnom domaćom potražnjom, analizira HNB u svojoj najnovijoj publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze.

Očekivana povoljna kretanja izvozne potražnje, poglavito za uslugama pruženima u turizmu, investicija i potrošnje kućanstava mogla bi podržati realan rast na razini iz prethodne godine, a tijekom 2018. očekuje se njegovo neznatno usporavanje. Potaknuta uvoznim cjenovnim pritiscima, inflacija potrošačkih cijena ubrzala se u prvoj polovini tekuće godine. Očekivana prosječna godišnja stopa inflacije u 2017. blago je veća od 1%, pri čemu se najvećim pozitivnim doprinosom inflaciji izdvaja hrana.

Uz blago oživljavanje domaćih inflatornih pritisaka, inflacija bi u 2018. mogla samo neznatno porasti. Višak na tekućem računu mogao bi se u 2017. dodatno povećati ponajviše kao rezultat nepovoljnog učinka problema u koncernu Agrokor na dobit poslovnih banaka, ali i povoljnih kretanja u ostalim transakcijama, a njegovo smanjenje u sljedećoj godini, osim vidljivo manjeg učinka Agrokora, zrcali i jačanje uvozne potražnje.

Zbog snažne fiskalne konsolidacije u 2016., odlukom Vijeća Europske unije u lipnju tekuće godine potvrđen je izlazak Hrvatske iz procedure pri prekomjernome manjku.

Manjak opće države mogao bi se u 2017. prema projekciji Ministarstva financija blago povećati, a udio duga opće države u BDP-u nastaviti padati.

U takvim je uvjetima monetarna politika zadržala svoj ekspanzivan karakter, podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava
uz održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru. Iako HNB planira nastaviti ekspanzivno orijentiranu monetarnu politiku, u 2018. godini očekuju se pooštravanje monetarne politike u europodručju, kao i zatvaranje jaza hrvatskoga BDP-a, što će se postupno odraziti i na domaću monetarnu politiku.

Zbog toga u kratkome roku treba intenzivirati konsolidiranje javnih financija i smanjivanje makroekonomskih neravnoteža.

U prvome tromjesečju ove godine nastavila se slična dinamika rasta gospodarske aktivnosti kao i na kraju 2016., no tijekom
drugog tromjesečja rast se usporio, unatoč povoljnim kretanjima inozemne potražnje te visokoj domaćoj i međunarodnoj likvidnosti.

Na početku godine rast je uvelike bio potaknut snažnim rastom robnog izvoza te investicijske aktivnosti, a povećane su i
ostale sastavnice domaće potražnje. Mjesečni pokazatelji realne aktivnosti upućuju na to kako je u drugome tromjesečju došlo
do usporavanja rasta BDP-a, što se dijelom može povezati s izbijanjem krize u koncernu Agrokor.

Iako postoji visoka razina neizvjesnosti oko materijalizacije rizika povezanih sa spomenutim koncernom, HNB očekuje da bi oni mogli imati, u uvjetima urednoga i relativno brzog restrukturiranja, blag nepovoljan učinak na gospodarsku aktivnost, primarno u smislu očekivanja potrošača te slabijih investicija dijela privatnog sektora.

S druge strane, izgledno je da će izvozna potražnja, posebice vrlo dobri turistički rezultati, kao i nadalje znatna investicijska aktivnost i osobna potrošnja podržavati gospodarski rast, koji bi se u cijeloj 2017. mogao zadržati na prošlogodišnjih 3,0%. U 2018. godini rast BDP-a mogao bi se samo blago usporiti s obzirom na to da se očekuje malo sporiji rast osobne potrošnje, poglavito zbog iščezavanja pozitivnih učinaka porezne reforme na realni raspoloživi dohodak stanovništva, te usporavanje rasta izvoza robe i usluga. Na tržištu rada očekuju se nastavak povoljnih kretanja te
daljnji rast broja zaposlenih i plaća.

Glavni rizici ostvarenja projekcije BDP-a tijekom projekcijskog razdoblja ocijenjeni su kao uravnoteženi. Financijski problemi
u koncernu Agrokor mogli bi imati izraženiji negativan učinak na stope rasta osnovnih makroekonomskih agregata nego što je ugrađeno u trenutnu projekciju.

S druge strane, pozitivni rizici povezani su sa snažnijim rastom izvoza turističkih usluga od očekivanja iz projekcije, čija je očekivana dinamika slabija nego u prethodne dvije godine.

Inflacija potrošačkih cijena tijekom prvih pet mjeseci 2017. nastavila se povećavati, potaknuta ponajviše uvoznim cjenovnim
pritiscima.

Ocijenjeno je da bi se prosječna godišnja inflacija potrošačkih cijena u 2017. tako mogla ubrzati na oko 1,1%, s –1,1% u 2016. Pritom najveći pozitivan doprinos inflaciji u 2017. daje hrana, dok bi se doprinos cijena energije mogao zadržati
u blago negativnom području.

Prosječna godišnja inflacija potrošačkih cijena mogla bi u 2018. blago porasti, na 1,2%, pri čemu bi inflatorni pritisci proizašli iz domaćeg okružja mogli neznatno ojačati, ako se ima na umu zatvaranje negativnoga jaza BDP-a, dok bi oni proizašli iz kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu trebali uglavnom izostati.

Uz stabilnu domaću gospodarsku aktivnost, nastavlja se i trend smanjivanja vanjskih neravnoteža. Višak na tekućem računu, koji se bilježi već petu godinu zaredom, mogao bi se u 2017. dodatno povećati ponajviše kao rezultat nepovoljnog učinka krize koncerna Agrokor na dobit poslovnih banaka na osnovi povećanih troškova rezerviranja za plasmane toj grupaciji.

Također bi se i u ostalim transakcijama, sveukupno, mogao blago povećati saldo, jer bi rast neto izvoza usluga te transfera iz
proračuna EU-a mogao nadjačati povećanje robnog manjka.

U 2018. može se očekivati smanjenje viška na tekućem računu, na što će uz zamjetno manji učinak Agrokora, utjecati rast manjka
u robnoj razmjeni s inozemstvom zbog daljnjeg oporavka domaće gospodarske aktivnosti i jačanja uvozne potražnje.

Glede financijskih tokova, izvjestan je nastavak razduživanja domaćih sektora prema inozemstvu. S druge strane, očekuje se postupni oporavak izravnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku, premda bi ih mogle ograničavati pojačana neizvjesnost i nesklonost riziku kod globalnih investitora, ali i dugotrajne strukturne slabosti hrvatskoga gospodarstva.

HNB je provođenjem ekspanzivne monetarne politike u prvoj polovini 2017. nastavio podržavati visoku kunsku likvidnost uz
održavanje financijske stabilnosti.

Kunska likvidnost bankovnog sustava dodatno je osnažena deviznim intervencijama, kojima su ublaženi aprecijacijski pritisci na domaću valutu i povećane bruto međunarodne pričuve.

Snažno kreiranje primarnog novca rezultiralo je rekordnim viškom likvidnosti monetarnog sustava, pa u tom razdoblju nije bilo potražnje za korištenjem kunskih operacija HNB-a.

U takvim uvjetima poboljšani su domaći uvjeti financiranja, što je vrijedilo za kamatne stope banaka na gotovo sve vrste kredita, a zajedno s nastavkom ublažavanja standarda odobravanja kredita i porastom kreditne potražnje bilježi se oporavak
plasmana domaćih sektora, posebno za stanovništvo.

Kada je riječ o fiskalnoj politici, Vijeće Europske unije u lipnju ove godine potvrdilo je izlazak Hrvatske iz procedure pri prekomjernome manjku, jer se manjak opće države u 2016. smanjio na 0,8% BDP-a, a u srednjoročnom se razdoblju očekuje nastavak
smanjivanja duga opće države odgovarajućom brzinom.

Manjak opće države, nakon dvije godine snažnog smanjivanja, mogao bi se u 2017. prema projekciji Ministarstva financija samo
blago povećati, što je poglavito povezano s poreznom reformom kojom se smanjilo ukupno porezno opterećenje.

Unatoč tome, udio duga opće države u BDP-u mogao bi nastaviti padati.

Monetarna politika zadržat će u preostalom dijelu 2017. te u 2018. ekspanzivan karakter. To podrazumijeva podupiranje visoke
likvidnosti monetarnog sustava koja pogoduje zadržavanju niskih domaćih kamatnih stopa te dinamiziranju rasta plasmana,
što povoljno djeluje na ukupna gospodarska kretanja.

Srednjoročni rizici povezani su poglavito s mogućim pooštravanjem monetarne politike u globalnom okružju, primarno europodruč-
ju, što bi se moglo odraziti i na monetarnu politiku u Hrvatskoj.

To, pak, upućuje na to da treba ustrajati na daljnjem konsolidiranju javnih financija i nastavku smanjivanja makroekonomskih
neravnoteža, stoji u analizi HNB-a.

Share This Article