Deutsche Welle: Požari su pokazali odvojenost političkih elita od stvarnog života

Srećom nije bilo žrtava, komentiraju mnogi katastrofalne požare koji su opustošili Dalmaciju. Sreća je to u nesreći i za političare koji su izravnije no ikad iskusili bijes javnosti, piše Deutsche Welle.

Požari uz obalu su većinom stavljeni pod kontrolu, ali ono što je nakon vatre ostalo jest artikulirana srdžba građana prema političkim elitama. “Je li vas sram?”, pitanje je koje su građani bacali u lice premijera Andreja Plenkovića (HDZ), ali i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Jer dok je u Dalmaciji bjesnilo petnaestak požara, predsjednik Sabora Gordan Jandroković poveo je vladinim zrakoplovom ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ministra financija Zdravka Marića i državnu tajnicu za sport Janicu Kostelić u Wimbledon kako bi bodrili Marina Čilića. Dok su stanovnici splitske Kile sami branili stanove od vatre, javna televizija je emitirala lakirani intervju s premijerom iz vladina salona.

Trenutak koji je možda najzornije demonstrirao odvojenost političkih elita od života i ljudi bila je ne previše pismena i debelo zakašnjela objava potpredsjednika Sabora Željka Reinera. “Sa tugom i bolom sam primio vijest da se u dijelovima Dalmacije posljednja dva dana odvija drama s vatrenom stihijom”, objavio je Reiner na Facebooku nudeći svoje suosjećanje, ali i portret za koji je pozirao na zagrebačkom Markovu trgu, epicentru političke moći u Hrvatskoj.

“Vatrogasci su naši istinski heroji”, “Hrvati su opet pokazali zajedništvo”, samo su neke od emocijama nabijenih tvrdnji s kojima su mediji bildali gledanost i čitanost nudeći pritom i ničim potkrijepljene tvrdnje o piromanima koji podmeću požare duž obale. Jesu li u pitanju “Srbi koji žele uništiti turističku sezonu” ili je riječ o mafiji koja će, zahvaljujući propisima, lako i jeftino prenamijeniti opožareno zemljište u građevinsko, dvojbe su koje su i u ovoj katastrofi ilustrirale hrvatsku stvarnost stiješnjenu između nezavršene prošlosti i kriminalne sadašnjosti.

Svake godine gori, ali ove je teže

Načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice Željko Popović u razgovoru za Deutsche Welle kaže da se ovogodišnji požari razlikuju od prošlosezonskih po tome što zadnjih nekoliko godina nije bilo tako velikih suša pa za sve krivi klimatske promjene. “Ovih dana je bilo ekstremno problematično zbog jake bure. Zbog bure ni kanaderi nisu mogli poletjeti, a i vatrogascima je bila smanjena djelotvornost. Teško je reći jesu li požari podmetnuti. Za utvrđivanje uzroka je zadužena Inspekcija zaštite od požara pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Godinama statistike pokazuju da više od 80 posto požara uzrokuje čovjek; bilo iz nehata, bilo iz namjernog podmetanja. Ipak, vrlo je indikativan broj istovremenih požara u četiri županije pa sami možete prosuditi.”

I Popović, baš kao i premijer Plenković, poručuje da sistemske greške nije bilo. Svatko je reagirao onako kako je trebao reagirati. Ni vojska, kaže, nije stigla prekasno. “Vojsku, sukladno Zakonu o vatrogastvu poziva glavni vatrogasni zapovjednik. Nitko se ne može sam pozvati na gašenje požara. Osobno smatram da vatrogasaca ima dovoljno, više od 50 tisuća ih je. Svaka vatrogasna postrojba mora sudjelovati u gašenju požara na teritoriju Republike Hrvatske na temelju zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je tri dana požare gasilo 750 vatrogasaca. Vatrogasaca ima dovoljno. Procjena je da je sve odlično završilo. Nema stradalih vatrogasaca i civila, ako izuzmemo jedan slučaj srčanog udara. Štete se male. Usporedimo to s Portugalom u kojem je stradalo 42 ljudi. Sve je odrađeno odlično”, govori nam Popović.

Koga je “gađala” predsjednica?

Ipak, ako je pitati predsjednicu i vrhovnu zapovjednicu Oružanih snaga Kolindu Grabar-Kitarović, vojsku je trebalo ranije slati. “Opseg požara je toliki da je potrebna svaka ruka”, kazala je predsjednica uvrijedivši ministra obrane Damira Krstičevića koji je nakon toga premijeru ponudio neprihvaćeno ostavku. A upravo je Krstičević osvjetlao obraz hrvatskom političkom vrhu, jer se protiv vatre borio iz prvih redova zajedno sa svojim vojnicima na terenu.

Dok jedni tvrde da je predsjednica nepromišljeno, baš kao i u slučaju migrantske krize, pokušala povećati značaj vojske u ovakvoj situaciji, drugi će reći da je možda riječ o obračunu s političkim protivnicima u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje koju vodi Dragan Lozančić, čovjek kojega je svojevremeno izbacila s mjesta ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije.

Idu li vatrogasci s “fićom” na teren?

Što je s navodima da su vatrogasci potplaćeni, da je tehnika starija od onih koji ju koriste i izlaze li vatrogasci na teren u starom “fićeku” čija je slika dijeljena na društvenim mrežama? Da situacija nije sjajna, potvrđuje nam i načelnik Popović. “Uz profesionalne, ovdje gase i sezonski vatrogasci tijekom ljetnih mjeseci. To su, de facto, nezaposleni članovi dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi ili studenti koji se angažiraju u ova četiri mjeseca. Činjenica je da imaju 50 posto plaće profesionalnog vatrogasca, a ljeti rade isti posao. To nije u redu.”

I tehnika se, dodaje, financira selektivno, a prosjek ne pokazuje stvarno stanje stvari. “Vatrogasci su u velikim gradovima bolje opremljeni, no stanje je loše u manjim mjestima, a prosjek je na razini Europske unije. Svaka općina, grad i županija mora izdvajati određeni dio za tu svrhu, ali tamo gdje su proračuni mali, nema dovoljno za vatrogastvo. Država pomaže samo onim gradovima i općinama koje imaju osnovane javne vatrogasne postrojbe”, navodi načelnik za DW.

I zato Centar za mirovne studije predlaže jačanje civilne zaštite nauštrb, recimo, nabavke nove ratne eskadrile. “CMS već godinama upozorava na to da se, dok se inzistira na razvoju oružanih snaga i policije, potpuno zanemaruje sustav civilne zaštite u Hrvatskoj. Upravo zbog toga ovih dana Hrvatska svjedoči skandaloznim situacijama gdje ljudi velikog srca, od profesionalaca do volontera, gase požare bez adekvatne opreme, bez dovoljno vatrogasnih vozila i u potpuno neprimjerenim uvjetima. Istovremeno, Vlada Republike Hrvatske razmatra kupnju borbenih zrakoplova, ponovno brkajući sigurnosne prioritete zemlje”, priopćili su iz ove nevladine organizacije.

Kanaderi ili borbeni zrakoplovi?

Dodaju da je prije nekoliko dana usvojena Strategija nacionalne sigurnosti koja samo načelno govori o segmentu civilne zaštite te da je jedino konkretno povećanje sredstava koje Strategija predviđa vidljivo samo za oružane snage, i to čak 2 posto BDP-a. “Danas je jasno da su Hrvatskoj trenutno potrebniji kanaderi i vatrogasna oprema, nego borbeni zrakoplovi”, kažu iz Centra, ali naš sugovornik ne misli da je to rješenje za situaciju s kojim se Hrvatska iz sezone u sezonu.

“Posebne postrojbe Civilne zaštite ne trebaju jer Vatrogastvo, Crveni križ i Hrvatska gorska služba spašavanja, sve su to operativne snage u sustavu Civilne zaštite. U slučaju ovakvih nesreća, uključuju se sve operativne snage. Naravno da i prije toga treba pripremati i opremati taj sustav”, objašnjava nam načelnik Popović.

Premijer Plenković, koji je do sada možda najotvorenije izrazio neslaganje s politički bliskom predsjednicom, ima godinu dana za pripremu sustava za novu sezonu. Ovogodišnja vatra je, nesumnjivo, progutala i dio njegovog političkog sjaja u takozvanim utvrdama HDZ-a oko kojih su trenutno zgarišta. No, treba računati i na kratko pamćenje hrvatskih građana. Kada splasne ogorčenost i kroz pepeo izbije trava, ako je suditi prema već viđenom, malo tko će razmišljati o nekim budućim požarima koji će vatrogascima opet donijeti kratkotrajnu titulu “jedinih i pravih heroja”, piše Deutsche Welle.

Facebook Komentari