Proširenje EU na države zapadnog Balkana prvi je prioritet Višegradske skupine

Proširenje Europske unije na države zapadnog Balkana prvi je prioritet Višegradske skupine, rekao je ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto, naglasivši da bi sporost tog procesa mogla dovesti u pitanje sigurnost Europe, piše HRT.

Ovdje su predstavnici sedam zemalja koji su posvećeni procesu proširenja Europske unije … Proširenje EU-a na područje zapadnog Balkana smatramo prioritetom broj jedan, rekao je mađarski šef diplomacije na zajedničkoj konferenciji za novinare po završetku sastanka V4 u proširenom formatu, s Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom.

Četvorici ministara vanjskih poslova V4, Szijjartu, poljskom Witoldu Waszczykowskom, slovačkom Miroslavu Lajčaku i češkom zamjeniku ministra Jakobu Duerru, pridružili su se na sastanku u Budimpešti i kolege iz Hrvatske Marija Pejčinović Burić, Slovenije Karl Erjavec i državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Austrije Michael Linhart.

I Pejčinović Burić je rekla da su sve prisutne zemlje posvećene u potpunosti potpori europskoj perspektivi jugoistočne Europe. U interesu nam je da svaka od ovih država koje su u različitim stadijima prema EU-u ne posustane na tom putu jer je europski kontekst najbolji kontekst za transformativne procese, rekla je na konferenciji za novinare hrvatska šefica diplomacije koja se tijekom jutra i bilateralno sastala sa Szijjartom.

Predsjedanje Višegradskom skupinom, inicijativom nastalom na summitu šefova država i vlada Mađarske, Poljske i Čehoslovačke u mađarskom Višegradu 15. veljače 1991., preuzela je Mađarska početkom srpnja na sljedećih godinu dana.

Slovačka i Češka su postale članice V4 nakon raspada Čehoslovačke 1993., a sve četiri države postale su dio Europske unije 1. svibnja 2004.

Szijjarto: V4 nije razgovarala o arbitražnoj odluci između Hrvatske i Slovenije

Na pitanje novinara je li Višegradska skupina razgovarala o pitanju arbitražne odluke između Hrvatske i Slovenije i možda zauzela neko zajedničko stajalište, ministart Szijjarto je kratko rekao: Ne. To nije bilo na dnevnom redu, na kojem su uz proširenje glavne teme bile energetska povezanost i sigurnost, prometna povezanost i digitalno tržište, kao i stanje u Ukrajini.

U kratkom obraćanju na press konferenciji ministar Erjavec spomenuo je da se mora poštivati međunarodno pravo i sudske odluke, ali se nije izravno referirao na odluku Arbitražnog suda od 29. lipnja.

Opasnost ponovnog otvaranja zapadnobalkanske rute

Mađarski je ministar spomenuo da se razgovaralo i o problemu velikog broja izbjeglica koji dolaze u Italiju, kao i opasnosti ponovnog otvaranja zapadnobalkanske rute, naglasivši da je Bruxelles pokazao kako nije sposoban nositi se s tim problemima na zadovoljavajući način što je dovelo do ozbiljnih problema u srednjoj Europi. Naglasio je da Mađarska već dvije i pol godine upozorava da treba zaštititi vanjske granice. Sada svi počinju govoriti o obrani vanjskih granica ali nitko ne kaže da srednjoeuropske zemlje na to pozivaju već dvije i pol godine.

Erjavec je kazao kako eventualno ponovno otvaranje zapadnobalkanske rute nije samo unutarnji problem pogođenih zemalja već i problem koji može destabilizirati čitavu regiju.

Pejčinović Burić: RH bi mogla s Ukrajinom dijeliti iskustvo mirne reintegracije

Pejčinović Burić spomenula je i da se govorilo o Ukrajini, ponovivši da je hrvatsko iskustvo mirne reintegracije koje bi mogla dijeliti s Ukrajinom isključivo “mirotvorna inicijativa”. Hrvatska je jedna od država koja ima neka slična iskustva koje vrlo otvoreno dijeli s Ukrajinom. To je iskustvo mirne reintegracije koja je usvakom pogledu isključivo mirotvorna inicijativa, ponovila je, dodajući da je ona komplementarna svim drugim inicijativama usmjerenima na mir u Ukrajini.

Sastanak sa Szijjartom – u fokusu gospodarski odnosi

Ministrica Pejčinović Burić dodala je kako se na bilateralnom sastanku sa Szijjartom najviše govorilo o gospodarstvu jer je to fokus na kojem treba razvijati daljnje odnose. MOL smo samo dotakli kao jedno od pitanja ali smo došli do zaključka da je to vrlo kompleksan proces gdje je je hrvatska vlada najavila mogućnost otkupa dionica INA-e. Cijeli sastanak je išao na stvaranje dobrog okružja u međusobnim odnosima posebno kada su u pitanju gospodarski odnosi, javlja HRT.

Facebook Komentari