Kujundžić: Svi misle da im zdravstvo pripada samo po sebi, ali treba povećati izdvajanja

U HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” gostovao je ministar zdravstva Milan Kujundžić. Kaže kako je zdravstveni sustav kojeg imamo u Hrvatskoj na vrlo zavidnim razinama.

Kada je riječ o problemima, Kujundžić ističe da je potreban konsenzus oko zdravstva.

Više je modela za povećavanje izdvajanja za zdravstvo

“Izdvajanje se mora povećati, ali ima više načina. Slovenci su to napravili po imovnome cenzusu. Tu je i dodatak za zdravstvo na cigarete, gorivo, alkohol…I treće je razmišjati o povećanju za dopunsko zdravstveno i otvoriti prostor za dodatno zdravstveno. Ako ne priskrbmo dovoljno novca, sustav će se urušiti”, kaže Kujundžić.

Na pitanje je li realno da Hrvatska poveća izdvajanja za zdravstvo na 15,5 posto od plaće, odgovara:

Na 15,5 posto se ne bi smjelo dodavati, ali nije izdrživo da plaća samo svaka treća osoba’, kaže Kujundžić i dodaje da treba razmisliti o povećanju dopunskog osiguranja, a uzeti dodatne novce od onih koji to imaju

Bi li u tom slučaju dopunsko osiguranje bilo obavezno ili opcionalno, Kujundžić se opet poziva na model iz Slovenije.
Milijun i 400 tisuća ljudi izdvaja 15.5 posto za zdravstveno osiguranje, a Kujundžić kaže da bi to trebalo biti dva milijuna. Kako do toga doći?

Kujundžić kaže da je riječ o minimalnom cenzusu, ali i povećanju zapošljavanja.

‘Ne možemo samo oporezivati rad, već i imovinu odnosno kapital. To su sve zemlje napravile’, kaže ministar i dodaje da treba uzeti ‘od svgdje pomalo’. Upozorava da zdravstvo u svijetu svake godine poskupljuje 5-10 posto.

Točno je da Hrvati smatraju da im zdravstvo pripada, no ne žele više izdvajati za njega, kaže Kujundžić.

‘Brojne stvari sada radimo, ali na samoj racionalizaciji možemo vrlo malo uštedjeti. Po broju kreveta, pacijenata i izvršenosti posla u medicini imamo 1-3 puta manje osoblja. Izdvajamo puno manje plaće nego u drugim zemljama. To odnosi kvalitetne ljude iz Hrvatske. Akoih želimo sačuvati, moramo razgovarati istinom’, kaže Kujundžić.

Europska je komisija upozorila da je u Hrvatskoj puno veća gustoća u bolnicama nego u drugim zemljama EU.
‘Ne možemo živjeti u prošlome vremenu, a s modelom spajanja bolnica rješavamo i problem terminalnih pacijenata i sl., a rješavamo i respiracijske centre. Sada na Rebru, u Vinogradskoj itd. leže ljudi na respiratorima kojima se više ne može pomoći’, objašnjava Kujundžić i najavljuje uspostavu respiracijskih centara.

Država bi godišnje trebala platiti oko četiri milijarde kuna za osobe koje su oslobođene plaćanja doprinosa, a plaća pola od toga. Na pitanje razgovara li o tome s ministrom financija, Kujundžić kaže – naravno.

‘Nema tabu tema, čim me vidi, gospodin Marić zna da ga prvo pitam gdje su moji novci. Obveza je države da ih uplati. Kao u biznisu. Mi očekujemo da će država bez obzira na teškoće to plaćati’, kaže.

‘Mora se naći model. Ovako dalje neće ići. Mi ne smijemo urušiti sustav’, tvrdi Kujundžić.

Na pitanje kada očekuje dogovor o povećanju dopunskog ili broja onih koji ga uplaćuju, Kujundžić kaže da do kraja godine očekuje upotrebu nekih od spomenutih modela.

Kako ljdima objasniti da se mora više izdvajati za bolje zdravstvo ili za zadržavanje sadašnje razine usluga?
‘Čeka se svugdje. Hrvatska je po listama čekanja u zlatnoj sredini u EU, a zadnji smo u tome da najmanje izdvajamo iz vlastitog džepa za zdravstveno osiguranje. Jedno je sačuvati ljudske resurse i povećati prihodovnu stranu’, kaže ministar.

Kada je riječ o magnetnoj rezonanci, čekanje je 319 dana, a povećava se u odnosu na prijašnje godine, i to za oko 40 posto. Kujundžić kaže da je 86 posto nalaza MR-a uredno pa zaključuje da liječnici upućuju pacijente na pretrage koje su nepotrebne. To je moguće riješiti prioritetnim listama, tvrdi ministar.

‘Svi oni koji imaju indikaciju na ozbiljnu bolest, dobit će pretragu u roku od mjesec dana’, objašnjava.
Upitan treba li penalizirati one koji zauzimaju mjesto bolesnim ljudima, Kujundžić kaže da je to nepopularna mjera.
‘Sada idemo u uređivanje informatičkog sustava gdje će se vidjeti tko neopravdano ide na brojne pretrage te kji liječnik na njih upućuje. To je govor istine koji ja zagovaram. Mi već sada znamo što se događa.’

‘Pripremom novog zakona riješit će se primarna zdravstvena skrb kao u razvijenim zemljama. Otvorit će se prostor gdje liječnici mogu zaraditi više, ali bit će i veća odgovornost. Ishitreno ići sa sankcijama ne treba, ali pripreme idu u tom pravcu gdje će se vidjeti što se događa pa će to povećati svijest. Pripremaju se mjere razvidnosti. Kad se upale reflektori, ljudi su malo oprezniji’, pojašnjava ministar.

Nedavno je aktualan bio i pilot projekt komunikacije bolnica s pacijentima SMS porukama, pomoću čega bi se moglo vidjeti je li termin za neki pregled oslobođen zbog odustajanja nekog drugog pacijenta. Ministar nastavlja rad na tome.
Veće plaće liječnicima koji više rade

Kada je riječ o odlasku liječnika iz Hrvatske u druge zemlje EU, Kujundžić kaže da je to nemoguće spriječiti, ali moguće je stimulirati ih da ostanu.

‘Česi su to riješili kada su liječnicima udvostručili plaće i tako se smanjio odljev. U Hrvatskoj to nije moguće, ali nagrađivat ćemo liječnike prema radu. Oni koji rade i znaju puno, trebaju dobiti više. Ja mogu biti u Dubravi dva sata a ostatak dana ne raditi ništa, a vi operirati cijeli dan, i na kraju dobijemo istu plaću. One koji ne rade treba stimulirati da rade više, a na taj način ćemo i zadržati najbolje u zemlji’, objašnjava.

Tko određuje tko koliko radi i kako će ta mjera zaživjeti?

‘Očekujem takvo što, pobunu uglavnom rade oni koji malo rade posao. Mi svi znamo koliko je tko vrijedan i koliko radi, a posebice kada se to poprati informatički. Vidi se crno na bijelo i to u medicini nije teško’, tvrdi ministar i dodaje da tu mjeru zagovara sada i zagovarat ću je i dalje. Ne zna kada bi se mogla uvesti, ali što se njega tiče, to je trebalo biti jučer, kaže.

Upitan stvara li se tu problem oko odnosa liječnika i pacijenata, Kujundžić kaže da je ljudski odnos prema pacijentu jako važan. Ipak, na riječima i toplini ne može se neki liječnik vaditi na nerad. Dodaje da su osobine rijetkih liječnika to da nemaju dobar odnos s pacijentima.

Na pitanje može li i lokalna uprava pomoći, Kujundžić kaže da obavlja razgovore sa županima i gradonačelnicima i potiče ih da i sami rade, umjesto da očekuju da država riješi sve.

‘Vrijeme diktira pravila igre, a pravila su ta da liječnika u Europi nema. Trebamo se za njih boriti, kao i za učitelje ili inžinjere’, rekao je Kujundžić.

Na pitanje kako je moguće da je liječnicima dozvoljeno raditi dva posla – onaj u državnom sustavu i onaj u privatnoj organizaciji, Kujundžić kaže da je to zlouporaba.

‘Lako je provjeriti broj postupaka liječnika. Ako je kvalitetno i korektno radio svoj posao ujutro, ne vidim zašto popodne ne bi zaradio dodatno u privatnoj ordinaciji i na taj način ostao u Hrvatskoj.’

Gledatelji su ministra na Facebooku pitali kako si dopušta da jedan svećenik u bolnici nekad vrijedi više od 20 liječnika.

‘Riječ nekad je sve rekla. Ja sam govorio o terminalnim fazama kada je medicina nemoćna. Tada je pomoć svećenika dobra, i prema pacijentu da miran umre, i prema obitelji i svima u teškim trenucima. Svi znaju što znači topla riječ. To je izvađeno iz konteksta. Ja mogu osobno svjedočiti da svećenici pomognu umirućima i obitelji, ali to nikako ne umanjuje rad liječnika’, objasnio je Kujundžić.

Kada je riječ o jednoj od rak-rana hrvatskog zdravstva, to su hospiciji kojih nema. To Kujundžić namjerava riješiti spajanjem bolnica.

‘Moramo dovršiti sveučilišnu bolnicu u Blatu i preseliti bolnice. Neke su tehnološki i građevno dotrajale. U njih ulagati sada je gašenje požara. Moramo imati viziju i napraviti 2 velike bolnice u zagrebu: Zagreb istok i Zagreb zapad te veliku sveučilišnu bolnicu u Blatu. Treba pokazati da smo vizionari, a ne svatko se ukopati u svoj brijeg’, kaže Kujundžić.

Facebook Komentari