Hrvatska osniva Registar stvarnih vlasnika, ali on neće biti javan: Skrivaju li se tako peti ortaci?

Hrvatska osniva Registar stvarnih vlasnika, elektroničku bazu o stvarnim vlasnicima pravnih osoba, no ne namjerava je učiniti dostupnom cijeloj javnosti, već samo ovlaštenim državnim tijelima poput Ministarstva financija, Carinske uprave, Porezne uprave, DORH-a, USKOK-a, PNUSKOK-a, SOA-e, HANFA-e, HNB-a i drugih, piše dnevnik.hr.

Imamo za vas dobru i lošu vijest. Dobra je da će Hrvatska uskoro, ni kriva ni dužna, dobiti Registar stvarnih vlasnika (RSV), elektroničku bazu u kojoj bi se našli podaci o stvarnim vlasnicima svih pravnih osoba registriranih u Republici Hrvatskoj. Loša je vijest da aktualna vlast taj registar ne namjerava učiniti javno dostupnim. Preciznije, prema sadašnjem prijedlogu u registar bi mogli zaviriti, osim nadležnih službi, samo oni koji “dokažu opravdani interes”.

Na osnivanje RSV-a Hrvatska je “natjerana” europskom Direktivom broj 849 iz 2015. godine o sprječavanju korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma, pa se nekoliko članaka o RSV-u našlo u novom prijedlogu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji je 27. lipnja prošao prvo čitanje u Saboru.

I sam Zdravko Marić, ministar financija, zastupnicima je tada tumačio da veći broj zemalja EU-a nije učinio javno dostupnim svoj RSV. Iz njegova Ministarstva naknadno su nam pojasnili da su dijelovi registara dostupni javnosti u Francuskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Sloveniji te Ujednjenom Kraljevstvu, dok se u većini država RSV tek uspostavlja.

Zaštita osobnih podataka

Zbog čega onda hrvatske vlasti namjeravaju skrivati od javnosti registar stvarnih vlasnika tvrtki? Iz Ministarstva financija poručuju da podaci RSV-a nisu javni, među ostalim, zbog mišljenja Agencije za zaštitu osobnih podataka” u kojem je navedeno da sukladno odredbama Direktive (EU) 2015/849 podaci RSV-a nisu javni podaci”.

Osim toga navode i mišljenje Pravne službe Vijeća Europske unije da “veza između javnog pristupa informacijama o stvarnom vlasništvu i učinkovitog izvršenja borbe protiv pranja novca nije utvrđena”.

Borba protiv prekogranične mafije

Međutim, mnogi se ne slažu s takvim tumačenjima. Nevladina organizacija GONG godinama zagovara objavu registra vlasnika, stoga ne čudi da su oni nezadovoljni ovakvim tumačenjima. “Podaci o stvarnim vlasnicima moraju biti javni i svima dostupni, pa u tome i jest bit takvog registra“, kaže Jelena Berković, izvršna direktorica GONG-a, koja je i članica Vladinog Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.

“Kako će se drugačije istraživati prekogranične mafije ako podaci ne budu javno dostupni”, kaže Berković, koja se nada da će ipak nakon prvog čitanja u Saboru radna skupina koja djeluje u Ministarstvu financija promijeniti dio koji se odnosi na javnu dostupnost spomenutog Registra.

“Tako nešto mora biti javno”

Berković smatra da se zaštita osobnih podataka može zadovoljiti tako što se neće objaviti neki detalji o stvarnom vlasniku neke tvrtke, poput adrese stanovanja i slično.

Ni Zorislav Antun Petrović, aktivist koji je godinama bio na čelu hrvatske podružnice nevladine organizacije Transparency International ne vidi razloge da takav registar ne bude javan. “Ne vidim niti jedan razlog zašto bi bilo koji registar bio tajan. Posebno ne vidim razloga zašto bi bilo tajno vlasništvo, tako nešto mora biti javno”, kaže Petrović

Povjerenica za informiranje, Anamarija Musa, kaže da nije skroz načisto s cijelom tom pričom. “Direktiva iz 2015. godine doista ne traži javnu objavu podataka o beneficial owners (vlasnicima koji imaju korist), što je kod nas prevedeno kao “stvarni vlasnici”, već se traži povezivanje tih podataka između država i relevantnih tijela unutar države. Također predviđa da podaci budu dostupni osobi koja vodi postupak protiv nekoga”, kaže Musa, no dodaje da od trenutka donošenja te Direktive postoji inicijativa da se taj Registar potpuno otvori jer je to vezano uz tokove novca i organizirani kriminal.

“Mene brine da se to neće brzo dogoditi i bit će puno problema s istraživanjem tko su stvarni vlasnici. Mi nemamo trenutno informaciju ni tko je formalni vlasnik”, kaže Musa.

Za sto kuna do podatka o formalnim vlasnicima

Informacije o formalnim vlasnicima doista ne postoje u elektronskom obliku koji bi bio dostupan svim građanima. Doduše, postoji elektronički registar trgovačkog suda u kojem svatko može provjeriti neke osnovne podatke o trgovačkim društvima, ali ne i podatak o formalnim, a kamoli stvarnim vlasnicima.
Procedura nije nimalo jednostavna, a nije ni besplatna.

Ako netko želi provjeriti tko su formalni vlasnici određene tvrtke, mora podnijeti zahtjev predsjedniku Trgovačkog suda na kojem je tvrtka registrirana. U slučaju da se radi o zagrebačkom Trgovačkom sudu, da biste uopće dobili neku informaciju iz Sudskog registra, morate nazvati radnim danom od 13 do 14 sati.

Srećom, nisu svi sudovi tako “susretljivi” prema građanima, pa tako primjerice onaj u Osijeku možete nazvati tijekom radnog vremena.

Kada dobijete informaciju o proceduri, morate zatražiti dopuštenje predsjednika Trgovačkog suda za uvid u zbirku isprava. Novinari koji namjeravaju taj podatak i objaviti moraju napisati poseban zahtjev. Ako vam Sud to odobri, možete dobiti uvid, no to plaćate sto kuna.

Postoji i jeftinija opcija, a to je da tražite potvrdu Suda za točno ono što vam treba, u ovom slučaju popis vlasnika pojedine tvrtke. Ta potvrda stoji deset kuna.

Musa: “Užasno sam skeptična”

Musa kaže da se trenutno bori za to da ovakvi podaci budu sastavni dio elektroničkog sudskog registra, čime bi klikom miša postali besplatni i javno dostupni za sve građane. A ti podaci ne moraju imati baš previše veze sa stvarnim vlasnicima, raznim “petim ortacima”. Kako trenutno ni ti, zaista osnovni, podaci nisu javno dostupni u elektroničkom registru, jasno je zbog čega Musa nije baš optimistična.

“Uopće ne znam kako će se to provesti, užasno sam skeptična. Ja ću biti jako sretna ako se to otvori”, kaže Musa, dodajući da bi uskoro trebala uslijediti i nova EU Direktiva kojom će se tražiti da se registar stvarnih vlasnika otvori. Naznake za to dala su dva odbora Europskog parlamenta, za financije te za ljudska prava, koji zajednički predlažu da budu dostupni podaci s imenom i prezimenom stvarnog vlasnika, njegovim državljanstvom i državom prebivališta.

Facebook Komentari