Predsjednik Vlade Plenković: Izmjene Ovršnog zakona pridonijet će boljoj zaštiti hrvatskih građana

Danas je u Banskim dvorima održana 45. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je sedamnaest točaka dnevnog reda.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama. Predloženim zakonom uređuje se prenošenje preostalih odredaba Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, kojima se uređuje fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena elektroničkim komunikacijskim mrežama velikih brzina, te pristup toj infrastrukturi.

Također, uređuje se i pravni okvir za djelotvornu izravnu primjenu Uredbe (EU) 2015/2120, čime se osigurava zaštita jednakog i nediskriminirajućeg postupanja s prometom u pružanju usluga pristupa internetu, mjere transparentnosti za osiguravanje pristupa otvorenom internetu i zaštita prava krajnjih korisnika usluga.

Dodatno se usklađuju odredbe o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i e-pozivu s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije. Propisuju se uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture i mreža velikih brzina javnim sredstvima te se usklađuju odredbe o osiguranju sredstava za obavljanje poslova Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), s obzirom da će HAKOM postati proračunski korisnik državnog proračuna od 1. siječnja 2018. godine.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o pravobranitelju za djecu.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić podsjetila je da Ustavni sud Republike Hrvatske Odlukom od 7. ožujka 2017. ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu ocjenjujući ga, u formalnom smislu, nesuglasnim s Ustavom Republike Hrvatske jer je donesen običnom većinom nazočnih zastupnika umjesto traženom većinom glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru pa ukinuti Zakon o pravobranitelju za djecu prestaje važiti 1. kolovoza 2017. godine.

Ministrica Murganić pojasnila je da s obzirom na to da je Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci od 7. ožujka 2017. godine ocijenio neustavnost Zakona o pravobranitelju za djecu u formalnom smislu te nije doveo u pitanje neovisnost i samostalnost institucije, ovaj Prijedlog Zakona u sadržajnom smislu uređuje institut pravobranitelja za djecu na vrlo sličan način kako je to bilo propisano ukinutim Zakonom o pravobranitelju za djecu.

Prijedlogom Zakona propisuju se osnovna načela djelovanja pravobranitelja za djecu (neovisnost, samostalnost, nestranačka pripadnost), djelokrug i način rada, uvjeti za imenovanje i razrješenje pravobranitelja za djecu i njegovih zamjenika, sudjelovanje pravobranitelja za djecu u postupku donošenja propisa koji se odnose na prava djece ili kojima se uređuju pitanja značajna za djecu , suradnja s tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanovama, udrugama i drugim pravnim i fizičkim osobama koja se bave pitanjima od značaja za djecu, obveza podnošenja izvješća Hrvatskome saboru o svom radu, kao i osiguranje sredstava za rad pravobranitelja za djecu i druga pitanja važna za rad pravobranitelja za djecu.

„Donošenjem Zakona o pravobranitelju za djecu omogućit će se nastavak djelovanja i ostvarenja zadaće institucije Pravobranitelja za djecu i nakon prestanka važenja Zakona o pravobranitelju za djecu od 1. kolovoza 2017. Stoga predlažemo donošenje novog zakona u hitnom postupku, koji bi stupio na snagu s 1. kolovozom 2017. godine“, zaključila je ministrica Murganić.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, ministar zdravstva Milan Kujundžić pojasnio je da se njime redefiniraju obveze vezano uz stjecanje znanja o higijeni osoba koje rade u neposrednom dodiru s hranom, obveze vezano uz zdravstvene preglede osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom, način i uvjeti izdavanja sprovodnica posebno u dijelu sprovodnica za osobe umrle od nezaraznih bolesti i za sprovodnice koje se izdaju za prijenos umrlih osoba u Republici Hrvatskoj te se redefinira područje primjene općih mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti.

Ministar uprave Lovro Kuščević predstavio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojim se propisuje obveza upisa osobnog identifikacijskog broja birača, koji se izjašnjavaju o potrebi raspisivanja referenduma, uz ostale propisane podatke (ime i prezime, te osobni potpis). Time se rješava pravna praznina, s obzirom da je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 27. rujna 2016. godine ukinuta odredba članka 8.e stavka 1. Zakona koja je propisivala obvezu upisa jedinstvenog matičnog broja građana i koja je prestala važiti 31. ožujka 2017. godine. Prema stajalištu Ustavnog suda, s punom primjenom OIB-a od 1. siječnja 2011. godine, prema Zakonu o osobnom identifikacijskom broju, više ne postoji opravdan razlog za daljnju upotrebu jedinstvenog matičnog broja građana prilikom izjašnjavanja građana o potrebi raspisivanja referenduma.

Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata.

Vlada je na sjednici donijela i Odluku o donošenju Strategije radiološke i nuklearne sigurnosti za razdoblje 2017. – 2025. godine, a raspravljena je i Uredba o metodologijama vještačenja.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković izvijestio je da Vlada Republike Hrvatske podržava donošenje predloženog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, kojeg je predložio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista u Hrvatskome saboru. Kazao je da Vlada upućuje i 13 amandmana, kojima želi Ovršni zakon učiniti još kvalitetnijim i socijalno osjetljivijim.

Ministar je podsjetio da Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih, odnosno niz građana u ovršnom postupku, istaknuvši da se izmjenama zakona uvode stvari kojima će se relaksirati postupak ovršenicima, ali se neće narušiti ni prava ovrhovoditelja.

Ministar je važnim ocijenio, a Vlada to naglašava i u svojim amandmanima, više se neće moći provoditi ovrha na jedinoj nekretnini kada je vrijednost glavnice manja od 20 tisuća kuna.

„Našim amandmanom vrlo precizno dajemo alat sudovima da ako je glavnica i veća od tog iznosa, a narušena je ravnopravnost i pravednost potraživanja ovrhovoditelja i prava ovršenika – mogu svojom diskrecijskom ocjenom, po kriterijima koji su razrađeni u amandmanima, donijeti odluku da se i takva ovrha na nekretnini brani“, pojasnio je ministar.

Naglasio je da ako netko i ostane bez nekretnine, neće ostati na cesti jer se Vladinim amandmanima propisuje vrlo jasno kako će postupati centri za socijalnu skrb. Dodao je da građanima koji dođu u takvu situaciju, 18 mjeseci će biti zajamčeno pravo na smještaj.

„Našim amandmanima predlaže se i dizanje zaštićenog dijela primanja s dvije trećine na tri četvrtine prosječne neto plaće u Hrvatskoj kako bi građani u ovršnom postupku imali novac za zadovoljavanje osnovnih potreba“, rekao je ministar Bošnjaković.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković kazao je da su amandmani usuglašeni s predlagateljem, dodavši da očekuje da budu izglasani u Hrvatskom saboru.

Predsjednik Vlade vjeruje da će izmjene zakona pridonijeti boljoj zaštiti hrvatskih građana.

„Međutim, s obzirom da je ovaj zakon sada već doživio dosta izmjena, bilo bi možda korisno razmisliti od jeseni da se razmotri jedna radna skupina na uključiv način, koja bi, po meni, izradila jedan novi kvalitetan, moderan zakon koji bi cjelovitije možda riješio sva pitanja koja su na dnevnom redu“, zaključio je.

Vlada je prihvatila i Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Protokola o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u traženju nestalih osoba.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved podsjetio je da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici 8. lipnja 2017. godine donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Protokola o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u traženju nestalih osoba te su temeljem navedene Odluke u Zagrebu vođeni pregovori o sklapanju Protokola između izaslanstava Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Pregovori su vođeni temeljem prijedloga teksta Protokola kojega je hrvatska strana dostavila bosanskohercegovačkoj strani, a koji je sastavni dio Odluke Vlade Republike Hrvatske od 8. lipnja 2017. godine. Izaslanstva su, uz manje usuglašene tehničke izmjene teksta koji je u bitnome istovjetan pregovaračkoj osnovi, postigla suglasnost oko konačne verzije teksta Protokola te su ih voditelji parafirali.

Na kraju, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je sjednicu Vlade Republike Hrvatske u Kninu, koja će održati 4. kolovoza 2017. godine, uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Facebook Komentari