Koncem ožujka, ukupni javni dug prvi puta prešao 300 milijardi kn, rast i na mjesečnoj i godišnjoj razini

Prema posljednjim podacima koje je objavio HNB, krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja zabilježeno je povećanje javnog duga na godišnjoj i mjesečnoj razini, pišu analitičari RBA.

Koncem ožujka, ukupni javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je 300,1 mlrd. kuna što je za 11,7 mlrd. kuna više u odnosu na kraj veljače ove godine (mjesečni rast za 4,1%) dok je na godišnjoj razini zabilježen rast za 12,1 mlrd. kuna (4,2%). Uspoređujući s krajem prošle godine, javni je dug viši za 11,1 mlrd. kuna odnosno 3,8%.

Rast na mjesečnoj razini posljedica je rasta obje komponente javnog duga. Tako je unutarnja komponenta krajem ožujka zabilježila rast za 4,1 mlrd. kuna u odnosu na veljaču (2,2%) dok je inozemna komponenta bila viša za 7,6 mlrd. kuna (7,2%). Posljedica ovog rasta kod obiju komponenta je izdanje obveznica na inozemnom tržištu kapitala u ožujku u ukupnom iznosu od 1,25 mlrd te rasta unutarnjih i inozemnih kredita središnje države. Obzirom da statistika duga opće države koju objavljuje HNB prikazuje dug opće države prema podsektorima i prema rezidentnosti držatelja duga (vjerovnika) tako je u dijelu unutarnjeg duga opće države prikazan dug koji drže rezidenti (a odnosi se i na ulaganje u euroobveznice) što je dovelo do rasta unutarnje komponente javnog duga.

Povećanje duga na godišnjoj razini prvenstveno je odraz rasta unutarnje komponente javnog duga koja je koncem ožujka ove godine porasla do razine 186,4 mlrd. kuna te je zabilježila godišnji rast od 11,1 mlrd. kuna (6,4%). Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu (dodatno pogurnuti ekspanzivnim monetarnim mjerama HNB-a) utjecali su na rast unutarnje komponente javnog duga čiji je udio u ukupnom javnom dugu koncem prvog tromjesečja povećan na 62,1% (1,3 postotna boda više u odnosu na lanjski ožujak). Istodobno, inozemna komponenta, uz godišnje povećanje za 908 mil. kuna (0,8) krajem ožujka bila je na razini 113,8 mlrd. kuna.

Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem ožujka javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je 179,8 mlrd. kuna čineći udio od 59,9% u ukupnom javnom dugu (2,9 pb više u usporedbi s istim mjesecom 2016.). Naime, koncem ožujka dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica porastao je za 15,6 mlrd. kuna (9,5% godišnje). U istom promatranom mjesecu, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 18,3 mlrd. kuna čineći udio od 6,1% u ukupnom javnom dugu (0,8 pb niže u odnosu na ožujak 2016.). Potonje potvrđuje i pozitivnu promjenu u pogledu poboljšane ročne strukture javnog duga. Istovremeno su se državne obveze po kreditima koncem ožujka ove godine spustile na 102 mlrd. kuna zabilježivši pad od 2 mlrd. kuna na godišnjoj razini (1,9%).

Bez obzira na relativna poboljšanja kretanju javnog duga (koji je rezultirao smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture) visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će vršiti pritisak na hrvatske javne financije. U takvim uvjetima, suženi fiskalni prostor za produktivna ulaganja ovisit će o poboljšanju učinkovitosti javne uprave temeljne na strukturnim reformama, pišu analitičari RBA.

Facebook Komentari