Mi nismo dobili odgovor od Vlade kakve će posljedice imati na odnose s Rusijom nazočnost HV-a u Poljskoj i Litvi

Hrvatski sabor odobrio je u petak slanje pripradnika Hrvatskih oružanih snaga u Litvu i Poljsku. U Litvu će biti poslano do 200 hrvatskih vojnika, a u Poljsku do 90. Stajalište Banskih dvora je da ovo razmještanje snaga nije usmjereno protiv Rusije.

U HRT-ovu Studiju 4 o Strategiji nacionalne sigurnosti te aktualnim vanjsko-političkim temama razgovaralo se sa saborskim zastupnicima i članovima Odbora za obranu i vanjsku politiku Petrom Škorićem (HDZ) i Joškom Klisovićem (SDP) te Igorom Tabakom, vojnim analitičarom i urednikom portala Obris.

“Hrvatska izvršava svoje međunarodne obveze koje proizlaze iz članstva u NATO-u, naš angažman je u funkciji mira i stabilizacije odnosa u tom dijelu svijeta”, rekao je Škorić.

No činjenica je da se NATO savez posebno bavi Baltikom i Crnim morem gdje neke europske članice direktno graniče s Ruskom Federacijom koja je zadnje vrijeme dosta aktivna, stvorio je uznemirenost kod čitavog niza članica, upozorava Tabak.

Hrvatska gestom pokazala da želi biti aktivna u NATO-u

“Ovaj raspored snaga, paralelan s rasporedom snaga u Rumunjskoj i Bugarskoj, služi da bi te granične članice smirio i da bi u slučaju nečega snage saveza bile na licu mjesta – i to je obrana Baltika. Ne bi me čudilo da ovo slanje ima veze s pregovorima o proračunskim izlaganjima, znamo da je SAD jako inzistirao na izdvajanju od dva posto”, rekao je Tabak.

Klisović: Odnosi s Rusijom su neizvjesni

I Klisović se slaže da je slanje vojnika, sukladno našim kapacitetima, ispunjavanje naših obveza u NATO savezu, no upozorava da je izostala vanjskopolitička analiza tog stanja na posljedice za Republiku Hrvatsku.

“Mi nismo dobili odgovor od Vlade kakve će posljedice ovo naše prisustvo imati na odnose s Rusijom. O tome ništa nije rekla niti ministrica vanjskih poslova. Moramo znati da je Rusija jako zainteresirana za stanje stvari u jugoistočnoj Europi. Hoće li Rusija poduzeti kakve aktivnosti mimo hrvatskih interesa? Tu su i ruske državne banke koje su jako uključene u slučaj Agrokor”, upozorio je Klisović.

Škorić tvrdi da je upitno koliko su se neke stvari uopće mogle analizirati.

“Jasno je da Hrvatska mora imati jasniju nadstranačku strategiju u definiranju vanjsko-političkih ciljeva. Ovdje mi kao država u članstvu NATO-a nismo imali puno prostora da na drugačiji način postupamo”, odgovorio je Škorić na Klisovićev komentar o Rusiji.

Tabak – Strategija se donosi iznimno rijetko

“Hrvatska svoju strategiju nacionalne sigurnosti donosi puno rijeđe nego bi trebala. Zadnja je izrađena prije 15 godina, 2002. i vidljivo je riječ o zastarjelom dokumentu. To je žalosno. Startegija bi se trebala izrađivati između 4 do 6 godina, ako se ne dogode radikalne promjene u okolišu. Jer ta strategija je tu da definira prijetnje koje Hrvatskoj prijete i načelne odgovore na njih”, rekao je Tabak.

Političko jedinstvo oko Arbitražnog spora i nove runde pregovora

“Teško mi je ući u pravnu ili političku razinu ovih stvari. Incidenti u Savudrijskoj vali su očekivani. Formirala su se dva različita pogleda na tu valu i tu se prelamaju interesi obje države”, rekao je Tabak.

“Očekujem da Cerar i Plenković dogovore način rješavanja incidentnih situacija. Sastanak je dobra vijest. Mi ne priznajemo arbitražnu odluku, Slovenci da. Krećemo u proces dijaloga”, rekao je Klisović na pitanje što očekivati od sastanka Cerar – Plenković zakazanog za 12. srpnja.

Facebook Komentari