Ovo su novosti koje će Ovršni zakon donijeti za blokirane

Ministarstvo pravosuđa je dovršilo izradu izmjena Ovršnog zakona koje bi trebale biti usvojene u sljedeća dva tjedna. HDZ-ov ministar Dražen Bošnjaković držao se prijedloga svog prethodnika, mostovca Ante Šprlje, ali je uveo i nekoliko novina.

Izmjene Ovršnog zakona, koji je postao jedan od uzroka više od 330.000 blokiranih građana, više su “vatrogasne”, ali bi trebale barem pomoći onima koji će se ubuduće naći pod udarom ovrha. Rješenja za sve blokirane, koji duguju više od 42 milijarde kuna, još nema, iako je jučer i Kolinda Grabar Kitarović pozvala premijera Andreja Plenkovića da hitno izmijeni zakone i osigura pomoć, pišu 24 sata.

Najveća novost u izmjenama se tiče jedine nekretnine koju ovršeni posjeduje. Most je predložio da se nekretnina ne može ovršiti za dug do 20.000 kuna, kako bi se izbjegla dosadašnja praksa da kuće i stanovi idu na bubanj zbog bagatelnih dugova, poput onih za komunalije. “Ovrha se uopće neće moći provesti na nekretnini do tog iznosa, ali neće se bez suda moći provesti niti za bilo koji drugi, veći iznos, ako se radi o jedinoj nekretnini”, objašnjavaju u Ministarstvu pravosuđa.

Ako netko želi ovršiti prvu nekretninu, neće ići automatizmom kao dosad. Sud će odlučivati je li vrijednost imovine vrijedna razmjernosti dugu. Ovrhovoditelj će morati dokazati da se pokušao naplatiti iz druge imovine, da nekretnina služi za stanovanje… Prva nekretnina će se moći izgubiti samo ako vlasnik potpiše prije, primjerice, dizanja kredita, da je s tim suglasan.

Za one koji ipak izgube jedinu nekretninu, država će plaćati najam 18 mjeseci. Na to će maksimalno potrošiti devet prosječnih plaća, tj. oko 35.000 kuna. “Prosječno je takvih osoba oko stotinu godišnje, a novac za njihov smještaj je osiguran. Oni će u svom mjestu boravka moći unajmiti stan kod privatne osobe”, kažu u ministarstvu.

No neke novosti ne idu na ruku vlasnicima jedine nekretnine. Ona se nakon sudske presude može ovršiti ako je stečena kaznenim djelom, ako vlasnik treba plaćati alimentaciju ili uzdržavanje djeteta… Napokon se propisuje i da onaj tko je ovršen mora prije toga dobiti obavijest na kućnu adresu čim je Fina zaprimi.

Dosadašnje odredbe nisu bile jasne i često su se ovrhe provodile a da ovršeni ne zna ni tko ni zašto mu je uzeo novac s računa ili ga blokirao. Sad je propisano da mu se moraju dostaviti sve informacije. Velika je novost i da nema više automatske ovrhe po bilo kojoj osnovi.

Kad ovrha sjedne, novac će još 60 dana biti na računu iako blokiran. Ovršeni će u tom roku imati pravo na žalbu i poduzimanje svih pravnih radnji. Dosad se događalo da ovrhe budu provedene sa svim troškovima, a onda ovršenik, iako ih pobije na sudu, mora tražiti svoj novac nazad.

Mijenja se i maksimalni iznos koji se može ovršiti. Onima čija su primanja niža od prosječne plaće (oko 6000 kuna) može se mjesečno ovršiti samo jedna četvrtina, tj. 25 posto primanja. Onima s većim plaćama može se i dalje ovršiti jedna trećina, odnosno 33 posto.

Zakon i dalje ne rješava problem da ovrhe provode javni bilježnici i da odvjetnici nabijaju visoke troškove na njih. I dalje se može svaki mjesec slati ovrhe, nema moratorija na zakon. Glavnina problema koji su doveli do duga od 40 milijardi kuna ostaje i dalje.

Predsjednica Grabar Kitarović jučer je pozvala Vladu da uvede brojna rješenja koja sad nisu predviđena.
Istaknula je podatak da je stvarni dug “tek” osam milijardi kuna, dok su 32 milijarde koje blokiraju račune građana kamate i troškovi ovrha.

Predsjednica je pozvala na uvođenje računalnog sustava kojim bi se preko suda provodile ovrhe uz niži trošak, smanjivanje cijene ovršnih postupaka, a onima koji su blokirani dulje od pet godina omogućiti odmah kratki stečajni postupak u kojem bi se u biti dug obrisao. Želi isključiti iz mogućnosti ovrhe one s primanjima do prosječne mirovine (oko 3500 kuna). Ne bi dopustila da se ovrhom naplaćuju i kamate za koje je utvrđeno da su preplaćene.

Predsjednica je pozvala i da se mijenjaju drugi zakoni kako bi se olakšao život građana. Među ostalim i Fond za ovrhe i stečaj potrošača. Sve će to pričekati još neko vrijeme. Vlada će vjerojatno tek najesen osnovati skupinu za šire izmjene zakona. A kad će novi, pošteniji zakoni biti doneseni, nije poznato.

EU ne priznaje našu praksu po kojoj javni bilježnici bez suda rade ovrhe. U takvom sustavu trošak ovrhe raste i nekoliko puta u odnosu na izvorni dug jer se naplaćuju dodatni troškovi. Sudac Mislav Kolakušić je sustav opisao: “Nekome kontejner, nekome jahta”, pišu 24 sata.

Facebook Komentari