Nađu li se u Europi, Hrvati mogu računati na to da će za svoj novac jedino u Češkoj i Slovačkoj moći kupiti sličnu količinu roba i usluga kao i u Hrvatskoj. Potrošačke cijene roba i usluga u Hrvatskoj su, u prosjeku, za trećinu niže od prosječnih u EU, kojemu su sa svojom razinom cijena najbliže Italija i Njemačka.
No, zato Hrvati plićeg džepa nemaju što tražiti u Švicarskoj, na Islandu, u skandinavskim zemljama pa i u Irskoj, u kojima su cijene u prosjeku dva do dva i pol puta više nego kod nas. Pokazuje to jučer objavljena usporedna razina cijena potrošačkih dobara i usluga u 37 europskih država koju je 2016. proveo Eurostat. Ta je kuća usporedila više od 2400 proizvoda i usluga širom Europe podijeljenih u 12 grupa proizvoda. Po tome bi Hrvatska za polovicu analiziranih zemalja bila kao bubreg u loju uz uvjet, dakako, da se ovdje živi s tamošnjim plaćama, piše Večernji list.
Naši se građani s hrvatskim primanjima ne osjećaju dobro u vlastitoj koži ima li se na umu da su cijene hrane i pića kod nas gotovo na razini prosječnih u EU (sa svega 6 posto zaostatka), slično kao u Velikoj Britaniji, Portugalu, Španjolskoj i Sloveniji, a sve su to države s većim dohocima od hrvatskih. Dodatno, Hrvati za hranu troše trećinu svojih primanja, a Europljani samo 18 posto.
Kod nas su i “krpice”, odnosno odjeća i obuća jednako skupi kao u Italiji, Austriji, Njemačkoj i Francuskoj, a potrošačka elektronika čak je i skuplja. U odnosu na europske cijene, Hrvatska standard svojih građana čuva nižim cijenama režijskih troškova, prije svega cijenama struje i plina koje su za trećinu niže od prosjeka. Po novom izvješću Eurostata, Hrvatima se ne isplati ići prema zapadu po namještaj jer mu je kod nas cijena za petinu manja od prosjeka, no ostale kućanske potrepštine drže cijene gotovo svugdje, osim u Poljskoj, u kojoj su sitnice za dom jeftinije za četvrtinu.
Za zapadnjake smo konkurentni i po cijenama u hotelima i restoranima, koje su 29 posto niže od prosječnih, kakve su primjerice u Italiji, no zato nas “šiju” Crnogorci koji su 30 posto jeftiniji od Hrvata, a dva puta od austrijskih, nizozemskih, britanskih ili francuskih ugostitelja. Transportne su usluge u Hrvatskoj, kao i usluge komuniciranja, za četvrtinu jeftinije od prosječnih u EU. Najveća razina cijena među državama članicama EU uočena je u Danskoj, 39 posto iznad prosjeka EU, dok je u Bugarskoj razina cijena bila 52 posto ispod prosjeka EU.
Usporedbe radi, život u Hrvatskoj bio je najskuplji 2009. kada su domaće cijene dostigle 76 posto EU, ali ih je dugogodišnja recesija i pad standarda gurnula natrag prema 66 posto. Među zemljama članicama EU Danska je najskuplja za hranu i bezalkoholna pića te obuću, dok je za odjeću najskuplja Švedska. Pušači i kupci alkoholnih pića moraju duboko posegnuti u džep u Irskoj jer su ti poroci u Irskoj dva i pol puta skuplji nego kod nas, a 75 posto iznad prosjeka.
Stroži su prema pušačima i ljubiteljima žestice samo Norvežani i Islanđani, tamo su takvi gušti tri puta skuplji nego u Hrvatskoj. Od svih zemalja Švicarska ima najvišu razinu cijena za hranu i bezalkoholna pića, Norveška za alkoholna pića i duhan, a Island za odjeću i obuću. Makedonci se hrane (58%) i puše (39%) najjeftinije u Europi, dok je Turska najjeftinija za odjeću i obuću. Gledaju li se samo članice EU, najjeftinije su za život Poljska, Rumunjska i Bugarska. Hrana u BiH skuplja je nego u Srbiji, no i dalje je za petinu jeftinija od Hrvatske. Najveća je razlika u cijenama među 37 promatranih zemalja u alkoholnim pićima i duhanu, što je vjerojatno posljedica velikih razlika u oporezivanju tih proizvoda. Najmanja je razlika u cijenama odjeće i obuće pa proizlazi da se, osim u Tursku, Hrvatima ne isplati dugo putovati u potrazi za njima.
Kad je riječ o električnoj energiji, plinu i drugim gorivima, Danska je daleko najskuplja, a Srbija najjeftinija od 37 zemalja sudionica. Struja i plin u Srbiji su upola jeftiniji nego u Hrvatskoj, no zato naši potrošači te energente plaćaju dvostruko manje nego Talijani i Nijemci. Najniža cijena kućanskih aparata i potrošačke elektronike objavljena je u Poljskoj, koja je ujedno i najjeftinija država članica EU u tim kategorijama. Kod nas je elektronika iznad europskog prosjeka. Osobna transportna oprema ili automobili u Hrvatskoj su samo 9 posto jeftiniji od prosječne cijene u EU, primjerice u Italiji, Njemačkoj i Austriji, a auto se zbog visokih poreza svakako ne isplati kupovati u Danskoj (46 posto iznad prosjeka), ali isplati u Češkoj u kojoj su cijene automobila 13 posto niže od hrvatskih. Općenito, cijene usluga obično pokazuju veće razlike u različitim zemljama od cijena za robu zbog većeg udjela unosa radne snage u usluge, piše Večernji list.
