Agrokor ne stvara dobit, Novotny: Bojim se da 400 milijuna eura neće biti dovoljno

U sjeni preslagivanja parlamentarne većine, sastavljanja nove Vlade i raskola u HNS-u, ostao je dogovor oko novog financiranja za nastavak poslovanja Agrokora, ali i protivljenje najvećeg pojedinačnog vjerovnika ruske Sberbanke takvom dogovoru.

Kako sada stvari stoje, Rusi nisu uspjeli spriječiti da Agrokor dobije novih 400 milijuna eura likvidnih sredstava, iako su to pokušali ishoditi na Trgovačkom sudu u Zagrebu i Privrednom sudu u Beogradu.

S druge strane u financiranje Agrokora snažno se, uz Zagrebačku banku, čini se, uključio Knighthead Capital Management, fond koji je već investirao u Agrokorove obveznice pa na osnovu toga ima, kao i Sberbanka, svog predstavnika u privremenom vjerovničkom vijeću Agrokora.

SAD i Rusija

Nakon toga krenule su spekulacije da se američki fond odlučio jače uključiti u financiranje Agrokora i tome smanjiti utjecaj ruskog kapitala u najvećoj domaćoj kompaniji, te da se izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom,a time i Vlada odlučila za jednu, američku stranu. No, iz izvanredne uprave poručuju bi voljeli da se i Sberbanka priključi kreditiranju Agrokora, te da vjeruju da je to još uvijek moguće unatoč zahtjevima da se blokira takav kredit i da se Agrokoru zabrani raspolaganje imovinom u Srbiji, piše Novi list.

Ipak, zagovornici američko-ruskog »sukoba« oko Agrokora zaboravljaju da su u igri milijarde eura i da vjerojatno i ruska banka i američki fond odluke donose na temelju ekonomskih parametra.

Upozorava na to i analitičar Damir Novotny, koji ističe da, koliko god Sberbanka, bila pod utjecajem ruske države, pa na njezino postupanje utječu i političke odluke, ona prije svega misli na svojih 1,1 milijardu eura uloženih u Agrokor, pri čemu nije upisala hipoteku ni na jednu Agrokorovu tvrtku. U tom svjetlu on gleda i na pokušaj da se Agrokoru zabrani raspolaganje i otuđenje imovine u Srbiji, iako je to Agrokoru već onemogućeno tamošnjim zakonskim propisima.

”Ruske su banke već nekoliko puta slale poruku da bi hrvatska Vlada koja se snažno upetljala u Agrokor, trebala preuzeti i brigu o dugovima, no Vlada to odbija. Rusi su shvatili da će možda svoje investiranje u Agrokor lakše osigurati preko Srbije i sada su zahtjevom za zabranu raspolaganja i otuđenja možda otkrili da upisom hipoteka na imovinu Agrokora u Srbiji žele zaštiti svoja ulaganja”, kaže Novotny.

Pojašnjava da bi kredite koji su osigurani jamstvom Agrokorovih kompanija, primjerice Leda, koji je pak vlasnik Dijamanta i Frikoma, mogli pokušati dodatno osigurati hipotekama na dionice tih kompanija, koje bi onda nastojali prodati kako bi vratili dio ulaganja u Agrokor. Isto je i s maloprodajnom mrežom u Srbiji koja je u vlasništvu Mercatora, ali Mercator je zaštićen pa bi Rusi mogli pokušati izdvojiti samo maloprodaju ili u Srbiji i za nju pronaći kupca, a kompanija koje se žele širiti na srpsko tržište ima, objašnjava Novotny, pa bi ulagač mogao doći i iz Rusije ali možda i iz Poljske.

Rizična ulaganja

Što se tiče ulaganja američkog fonda i Zagrebačke banke, koje su prema riječima izvanredne uprave spremni osigurati svih 400 milijuna eura kredita, ako se aranžmanu ne pridruže i ostale banke i ulagači, Novotny kaže da su i te odluke motivirane isključivo ekonomskim interesima.

Knighthead Capital Management, napominje on, ne motivira politika na određena ulaganja nego prinos kojeg mogu ostvariti svojim ulagačima, a takav fond sebi može dozvoliti rizičnije ulaganje nego klasični fondovi ili banke, te mogu dugoročno deset ili 15 godina čekati da im se taj rizik isplati.

”S druge strane Zaba je već dovoljno izložena Agrokoru, ja osobno ne bih donio takvu odluku, ali mogu razumjeti da oni jesu jer tako u istom će iznosu njihova stara potraživanja dobiti pravo prvenstva naplate, mada je pitanje koliko je imovine ostalo koja se može unovčiti da se ta povlastica i ostvari. No, Zagrebačka banka u Hrvatskoj puno posluje s Vladom, odnosno državom i iz te je pozicije razumljiva ovakva njihova odluka”, kaže Novotny. No, dodaje i da bi regulator, odnosno Hrvatska narodna banka, od svih banaka koje će sudjelovati u odobravanju ovoga kredita trebao tražiti dodatne rezervacije.

Iako će svi oni koji sada odobre kredit Agrokoru dobiti priliku da se u istom iznosu njihovih ranijih kredita omogući prvenstvo naplate, Novotny upozorava da za to treba biti novca, a kako sada stvari stoje prvenstvo naplate će imati krediti od 1,06 milijardi eura, pa analitičar sumnja da će za deset mjeseci Agrokor bilo prodajom imovine bilo poslovanjem stvoriti novac kojim će se to prvenstvo naplate moći i realizirati.

”Problem je što ne vidimo da je Agrokor obrnuo trendove, da je počeo stvarati dobit, da su njegovi prihodi veći od troškova, jer im inače kredit ne bi trebao, sad kad ne moraju plaćati kamate, a bojim se da im tih 400 milijuna eura neće biti ni dovoljno, prognozira Novotny. On smatra da je izvanredna uprava morala snažnije krenuti s restrukturiranjem, pa ako treba i za zatvaranjem prodajnih mjesta, bilo u Tisku bilo u Konzumu, koji nisu profitabilni, što bi značilo i smanjenje zaposlenih.

Sporo restrukturiranje

”Mislim da se predugo čeka s planom restrukturiranja, s njim je trebalo krenuti odmah i povući najteže poteze, pa bi vjerojatno bilo lakše govoriti i o tome koliko svojih potraživanja vjerovnici moraju otpisati ili na koliko ih godina moraju prolongirati”, rekao je Novotny.

Kako se sve to sporo događa onda se tako novoj situaciji sporo prilagođavaju i dobavljači, pa i oni iz sustava Agrokora, tako da Novotny očekuje da će se o rješavanju krize u Ledu, Zvijezdi ili Vindiji i Francku tek početi govoriti, piše Novi list.

Facebook Komentari