Plava i narančasta daju smeđu

Piše: Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Plava i narančasta su komplementarni par što znači da ga čine čiste boje spektra pri čemu je jedna topla, a druga hladna; jedna primarna, a druga sekundarna, tj. jedna je čista (ovdje plava), a druga je mješavina preostale dvije (ovdje crvene i žute = narančasta).

Dvije su zanimljivosti. Prvo, ako ih se reproducira u crno-bijelom spektru dati će istu nijansu sive. Drugo, u ovom konkretnom slučaju mješavina plave i narančaste daje smeđu (asocijacije prepuštam čitatelju, no prisjetimo se barem u svojstvu glazbene podloge skladbi poput Sweet Georgia Brown, Charlie Brown, Brown Sugar, Bobby Brown, Brown Eyed Girl ili Brown Girl in the Ring).

Kontrast plave i narančaste vrlo je upečatljiv. U popularnoj kulturi, napose u filmu rabi se već desetljećima (neki od poznatijih filmova su: Empire Strikes Back, Blade Runner, Tron, The Fast and The Furious, Hollow Man, Skyfall, The Hobbit: An Unexpected Journey, Riddick, Star Trek: Into The Darkness, Mad Max: Fury Road, Finding Nemo, Aladdin, Atlantis: The Lost Empire, Avatar itd.). Dakle, taj je kontrast marketinški izdašan i prijemčiv.

Mješavina komplementarnih boja u crno-bijelom spektru uvijek daje tamniju nijansu sive od nijansi komplementarnih boja dok su komplementarne boje u tom spektru iste nijanse sive. Ta je pojava u popularnoj kulturi, zadržimo se ponovno na filmu, mogla nastupiti tek s pojavom filma u boji, jer je crno-bijela tehnika koristila sasvim druga svojstva (primjerice korištenje kontrasta i clair obscur / chiaroscuro tehnike po uzoru na slikarstvo kao kod primjerice Da Vincia, Caravaggia, Rubensa, Rembrandta ili Vermeera). U kolor filmovima ima puno primjera i dobro je istaknuti remek djelo S. Kubricka „Barry Lyndon“ i scenu u kojoj se rabi samo svjetlost svijeća kojom se osvjetljavaju ljudi.

Ljudsko tijelo svojim nijansama kože varira od blijedo-ružičaste do tamno-smeđe što su sve nijanse narančaste tako da je plavo komplementarna boja, bilo šminke, donjeg veša, odjeće, obuće, interijera, eksterijera itd. Ljudsko tijelo je zanimljivo jer proizvodi i smeđe otpatke, primjerice stolicu. Mješavina boja u kolor spektru u slučaju plave i narančaste uvijek daje smeđu. Smeđa boja je boja crnog kruha, kave, čokolade, tamne pive itd. No smeđa ima iako suprotstavljena značenja, ipak je povezana s nečim dolje, elementarnim, prizemnim, temeljnim. Zemlja kao tlo, napose obrađeno, simbol je opstanka, sigurnosti, povjerenja, zrelosti i općenito temeljnih vrijednosti. No zemlja je dolje kao prije ili kasnije i izmet.

Voljeti par plave i narančaste jedna je stvar, ali voljeti smeđu nešto je sasvim drugo, otprilike koliko je i voljeti imati redovitu stolicu jedna stvar, a voljeti izmet (koprofilija) ili jesti ga (koprofagija, od grč. „κόπρος“ = izmet + „φαγεῖν“ = jesti) nešto sasvim drugo. Kukci i izmet su jedna priča i to ne samo razne muhe, nego i skarabeji / balegari (kornjaši iz porodice truležara), pa čak i predivni leptiri koje je teško zamisliti u scenama s izmetom, a na koncu i mnogi sisavci, jer kod životinja to je normalno ponašanje, no ljudi su nešto sasvim drugo jer se kod njih radi o erotskim perverzijama (sjetimo se „120 dana Sodome“), ali i mentalnim poremećajima.

Koprofagija ili jedenje izmeta dijeli se na jedenje izmeta drugih vrsta i vlastite vrste, a ovo se dijeli na jedenje izmeta drugih pojedinaca vlastite vrste i vlastitog izmeta i dalje na jedenje vlastitog izmeta nakon što je izbačen i direktno po izlasku iz anusa. Jedenje izmeta može biti dio bolesti pika koja uključuje načelno apetit i jedenje nejestivih i nutritivno beznačajnih tvari poput kose, papira, kamenja, metala, pa tako i izmeta, ali može biti i simptom shizofrenije.

Zaustavimo se ovdje i u navedenom svjetlu promislimo o novoj ljetnoj plavo-narančastoj kombinaciji na hrvatskoj političkoj modnoj sceni za koju nas se uvjerava da je kao politička stabilnost uvjet gospodarske stabilnosti, a razuvjerava da je izraz sasvim obične selsko-politikantske trgovine s jedinim ciljem ostanka na vlasti. Što se uvjeravanja tiče, treba reći da je stabilnost uzrok, a ne učinak, tj. gospodarska stabilnost je uzrok političke stabilnosti na slobodnom tržištu, a politička stabilnost je uzrok gospodarske u državno-upravljanom gospodarstvu (pametnome dovoljno). Što se razuvjeravanja tiče, treba reći da je sasvim dovoljno pogledati iz čijih sve usta ono dolazi.

Na koncu nije loš trenutak pitati se kakvu bismo zastavu skrojili toj koaliciji pri čemu imamo nekoliko primjera plavo-narančastih zastava, npr. onu Marshallovih otoka, povijesnu zastavu Nizozemske, zastavu krajnje južne argentinske provincije Tierra del Fuego i zastavu grada New Yorka, a Zagreb jest na neki način i između ostalog i „Amerika u malom“ kako pjevaju Soma Dollara i Jimmy Stanić.

Kakva god ta zastava bila presudno je da su na njoj plava i narančasta kompaktne i jasno odvojene, jer ako nisu, primjerice u nizu tankih linija ili nedajbože šahovnice prije ili kasnije i s određene udaljenosti neće preostati ništa niti od plave, ni od narančaste, nego samo stabilno rasprostranjena i umirujuće-olakšavajuća smeđa.

Facebook Komentari