Grabar Kitarović: Pozvala sam Trumpa da posjeti Hrvatsku, bio je opušten, ležeran i ljubazan

Nakon završetka summita NATO-a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je da je imala prigodu razgovarati s puno sudionika, između ostalih i s američkim te francuskim predsjednicima Donaldom Trumpom i Emmanuelom Macronom koje je pozvala u posjet Hrvatskoj.

Dodala je da je tijekom cijelog druženja poslije podne, hodajući hodnicima zgrade NATO-a i kroz prijem koji je prethodio summitu bilo je dosta prigoda za razgovor.

” Imala sam priliku razgovarati s predsjednikom Trumpom i tom prigodom pozvala sam ga u posjet Hrvatskoj”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović nakon završetka summita.

Dodala je da je bila iznenađena koliko je razgovarao sa svima, uključujući i s njom.

“Uglavnom, bio je vrlo opušten, ležeran i ljubazan prema svima, čak se malo i šalio”, rekla je Grabar-Kitarović o razgovorima s američkim predsjednikom s kojim je dotaknula mnogo tema, uključujući stanje na jugoistoku Europe.

“Tražila sam od njega da se ponovno SAD angažira, upozorila sam na sve ugroze koje postoje u našem susjedstvu i naglasila sam ulogu koju se Sjedinjene Države imale do sada i držim da će i dalje igrati važnu ulogu uz njihov fokus na prostor jugoistoka Europe, veći nego do sada”, rekla je.

“Razgovarala sam i s francuskim predsjednikom Macronom, kojeg sam također pozvala u posjet Hrvatskoj. Ustanovili smo da nijedan francuski predsjednik nikada nije bio u službenom posjetu Hrvatskoj. On je izrazio interes i nadam se da ćemo kroz diplomatske kanale i kroz zajednički rad uspjeti realizirati taj posjet. Naravno, razgovarali smo i o stanju u našim državama i našim bilateralnim odnosima”, rekla je predsjednica.

Na summitu NATO-a prihvaćena su dva dokumenta, jedan o podjeli odgovornosti i troškova obrane, drugi o uključenju NATO-a kao organizacije u borbu protiv terorizma..

“Atmosfera na summitu bila je iznimno dobra, vrlo pozitivna. Moram reći da je, osim o ove dvije teme, nas nekoliko govorilo o prostoru jugoistoka Europe. Začuđujuće velik broj ljudi spomenuo je potrebu da se obrati pozornost na razvoj događaja na jugoistoku Europe i na sve prijetnje”, rekla je predsjednica .

Na upit je li razgovarala s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, predsjednica je odgovorila potvrdno.

“Jesam, razgovarala sam s kancelarkom Merkel. Dosta se sugovornika raspitivalo o trenutačnom stanju u Hrvatskoj i činjenici da nam u ovom trenutku predstoji imenovanje četiri ministara u vladi. Pitali su općenito kako teku procesi u Hrvatskoj i kakva su očekivanja”, rekla je predsjednica.

Nadalje je rekla da je pozvala da se pokrene Akcijski plan za članstvo (MAP) za BiH.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u Bruxellesu prije početka summita NATO-a da Hrvatska može početi izdvajati 2 posto BDP-a za obranu, što je preporuka Saveza, najranije 2024. godine, ali da će to ovisiti o rastu BDP-a.

Do kraja ove godine imat ćemo planove za postizanje toga cilja. Bit će nekoliko varijati. Mislim da je najranije što možemo postići 2024. godina, međutim to će ovisiti o tome kako će rasti sam BDP jer veći rast BDP-a će zapravo neutralizirati i veća izdvajanja za obrambene sposobnosti, rekla je predsjednica u izjavi za novinare najavivši da će jedna od tema summita biti daljnje ulaganje u obranu.

Prema njezinim riječima, izdvajanja za obranu nisu potrošnja nego su to ulaganja, i planovi kako dostići dva posto BDP-a za proračun obrane i 20 posto tih izdavanja za modernizaciju i tehnologiju.

Govoreći o drugoj poruci koju će RH uputiti na summitu, predsjednica je rekla da će to biti solidarnost u borbi protiv terorizma i solidarnost u potpori članku 5, odnosno da je napad na jednu članicu Saveza napad na sve članice.

Na pitanje novinara hoće li Hrvatska preuzeti nove obveze nakon NATO-ova ulaska u koaliciju protiv IS-a, predsjednica je odgovorila niječno i dodala da Hrvatska i svaka članica NATO-a preuzimaju one obveze koje same odrede.

Međutim, naravno da osjećamo tu potrebu biti solidarni sa svima i boriti se protiv terorizma općenito.

Ja ću danas posebno upozoriti i na naše vlastito okruženje jugoistoka Europe gdje se moramo malo više fokusirati ne samo na prijetnje nego i na sve ono što je pred nama u smislu prednosti koje sa sobom nosi proširenje NATO-a.

Dakle pozdravit ćemo pridruživanje Crne Gore NATO-u, ali isto tako upozoriti NATO da treba ubrzati pristupanje ostalih država na teritoriju jugoistočne Europe, od BiH preko Kosova do Makedonije, jer doista ne možemo ostaviti taj vakuum koji onda ispunjavaju neke treće strane, grupacije, ideologije i slično, istaknula je Kolinda Grabar-Kitarović.

Facebook Komentari