Ante Nazor: Nemam ništa protiv pozdrava “ZDS” i “Smrt fašizmu”, ali…

Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i član Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, povjesničar Ante Nazor, protivi se tome da ulice i trgovi u Hrvatskoj nose ime Josipa Broza Tita, a o pozdravu “Za dom spremni” smatra da nije za javnu upotrebu iako načelno nije protiv njega.

Inače, pozdrav “Za dom spremni” koji se nalazi na spomen-ploči HOS-a u Jasenovcu, bio je povod Vladi Andreja Plenkovića da osnuje Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, poznatije kao Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću u kojemu sjedi i Nazor.

“Protiv toga da Tito ima ulicu ili trg su tisuće obitelji čiji su članovi ubijeni, odnosno na stotine tisuća ljudi koji su osjetili posljedice totalitarističkog razdoblja Titove vladavine. A glede pozdrava, ne koristim ga i ne promoviram zbog poštovanja prema žrtvama ustaškog režima, niti mislim da mu je mjesto u javnoj uporabi i ustanovama suvremene Republike Hrvatske, no načelno nisam protiv pozdrava “Za dom spremni” jer poštujem kontekst njegove uporabe u Domovinskom ratu, kao što načelno nisam ni protiv pozdrava “Smrt fašizmu – sloboda narodu”.

No, zato sam protiv režima koji su te pozdrave kompromitirali, ubijajući uz te pozdrave ljude zbog njihove različite rasne, vjerske ili ideološke pripadnosti, kao što sam i protiv vođa totalitarnih sustava, koje nisu imale milosti ni prema neprijateljima, ni prema neistomišljenicima”, rekao je Nazor u intervjuu Novom listu.

On također smatra da spomen-ploča u Jasenovcu nije podignuta radi veličanja neke ideologije niti radi vrijeđanja žrtava logora Jasenovac.

“Podignuta je mladićima koji su poginuli 1991. braneći Hrvatsku s amblemom HOS-a na kojem piše “Za dom spremni” od tadašnjega velikosrpskog fašizma i JNA, čiji su pripadnici napadali Hrvatsku, između ostaloga, i pod simbolom zvijezde petokrake.

Zato ti mladići zaslužuju poštovanje, kao i oni mladići koji su se, primjerice, na splitskom području 1941. godine, sa zvijezdom petokrakom na kapi, suprotstavili tadašnjem talijanskom fašizmu”, istaknuo je Nazor.

Na pitanje ne relativizira li vrijednost antifašizma, Nazor kaže da se prilikom vrednovanja događaja iz povijesti ne može zanemariti kontekst vremena o kojem govorimo.

“Time se ne negira vrijednost antifašizma iz 1940-ih, niti umanjuju njegove zasluge za poraz zločinačkih ideologija kao što su nacizam i fašizam. Naprotiv, time se ono što je bilo dobro kao ideja odvaja od zločinačkoga djelovanja koje se provodilo pod simbolima antifašizma u komunističkim sustavima.

Želim naglasiti da nije problem u simbolima ili pozdravima, nego u totalitarnim režimima koje treba bezrezervno osuditi. Osuda svakoga zločina i poštivanje svih nevinih žrtava, istinski je temelj za pomirbu”, smatra Nazor pripominjući da nametanje svjetonazorskih podjela onemogućuju istinski razvoj Hrvatske.

Stoga bi, kaže, želio da simboli i pozdravi totalitarnih režima, kao i njihovi vođe, budu maknuti s javnih površina i iz državnih ustanova te prepušteni muzejima i historiografiji.

“Baš onako kako je to nedavno civilizirano učinila predsjednica naše države kada je bistu doživotnog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednice premjestila u muzej“, dodao je Nazor.

Facebook Komentari