Goranko Fižulić obrazložio zašto iznos Ramljakove plaće ne bi trebao biti sporan

Bivši ministar gospodarstva, Goranko Fižulić, gostovao je u Novom danu na N1 televiziji i komentirao stanje u Agrokoru.

Što je u pozadini iznenadnog sastanka s dobavljačima koji organizira Vladin izvanredni povjerenik Ante Ramljak? Jučer je to dramatično najavljeno, da dobavljači postavljaju rok Agrokoru.

Ja bih najprije sve sveo u neke okvire tko koga predstavlja i tko je dobavljač. Konzum sam ima 5000 dobavljača, Agrokor ukupno ima 6500 dobavljača. Njih 165 ima mjenice s regresnim pravom naplate. Od tih 165 samo su 48 proizvođači u prehrambenom kompleksu u domaćem vlasništvu, 30 su domaći koji su dijelovi multinacionalki, poput Coca Cole, Megglea i slično. Njih isto toliko su distributeri roba, a u ostatak od 53 spadaju svi od izdavača novina, posrednika u nekretninama, vlasnika poslovnih prostora, manja faktoring društva i drugi. I još su tu 4 dobavljača koja spadaju u državu, dva HEP-a, Opskrba i Plin, Agencija za plaćanje u poljoprivredi i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Koga onda predstavlja ova grupa koja nešto uvjetuje? Dobavljači nikad nisu jedinstveni i konkurencija su jedni drugima. Sigurno da u bojkotu ne mogu sudjelovati distributeri robnih marki i izdavači ili vlasnici prostora ili marketinške agencije. Radi se o prozaičnoj stvari da je dio dobavljača koristio regresne mjenice za financiranje Agrokora. Ukupno razgovaramo o 1,8 milijardi kuna regresnih mjenica za financiranje, 1,4 milijardi kuna regresnih mjenica za robu. Ne radi se o nikakvom senzacionalnom iznosu koji bi nekome ugrozio poslovanje. Možda desetak njih ima problem s likvidnošću i to moraju riješiti bilateralno sa svojim bankama i kreditorima. Ovo uvlačenje politike unutra ili izvanredne uprave potpuno je neprimjereno, jer Agrokoru je isto hoće li dug prijaviti Coca – Cola ili Erste Faktoring. Jedini važan moment je to što dobavljači moraju biti zaštićeni za nove isporuke, što eksplicitno nisu u lex Agrokoru.

Postoji li dio nezadovopljstva i zbog činjenice da Agrokor ne plaća nove narudžbe i nove dobavljače?

Ja ne vjerujem da je to istina. Izvanredna uprava radi svega 40 do 50 dana. I po priznanju samih dobavljača ne radi se o nikakvom kašnjenju i nije to problem. Čak se nekima od njh, kako smo saznali, plaća i avansno.

Kako komentirate najavu skupine stranih ulagača, koja ozbiljno razmišlja o pravnom potezu koji bi dokazao da se sva dugovanja Agrokora pretvaraju u dugovanja za koja odgovara Vlada Republike Hrvatske?

To je otpočetka bio rizik, kad je lex Agrokor stupio na snagu. Za one koji su posjednici dionica nadležan je sud u New Yorku. To što je politika nekoliko puta rekla da su na prvom mjestu domaći dobavljači, da lex Agrokor služi tome da se zaštiti domaća proizvodnja, potpuno je pogrešno, jer ne može se na taj način dijeliti vjerovnike.

Kako je moguće da se i dalje pojavljuju dugovi i novi dobavljači?

Dobavljači i vjerovnici imaju rok da prijave svoje tražbine do 10. lipnja. Vjerojatno se radi o tome da je ustanovio da ga nema u knjigama Agrokora. Nije sporno da će svi koji imaju potrebnu dokumentaciju biti evidentirani.

Kakve su šanse da dobavljači pritiskom utječu da Ramljak regresni dug mjenica s dobavljača prebaci na banke?

Uvijek je to dug Agrokora, ali sigurno da ni Ramljak ni Vlada nema instrumentarij kojim bi ušla u odnose između faktoring društava između dobavljača. Uporno se u kontekstu dobavljača u javnosti stvara mišljenje da su jadni. Ovdje dobavljač nije jadan, on je izabrao da isporučuje robu, a da mu ovaj isplaćuje mjenicom. Na sebi je zadržao rizik da se mjenica ne može platiti, a to se ne može sad prebaciti na banku.

Postoji li sumnja u sukob interesa otkrićem da je Ramljak bio savjetnik Kraša i je li sporan iznos njegove plaće?

Zakon je predvidio granicu koja je postavljena preko iznosa plaće koju su imali članovi uprave Agrokora, čija je plaća bila viša od Ramljakove. Tako da ovaj iznos plaće uopće nije sporan.

Što znači najava Ramljaka da će na dražbu staviti pokretnine Ivice Todorića?

Znamo da su ukupni dugovi koncerna oko 6 milijardi eura, ovo o čemu razgovaramo radi se o nekoliko milijuna eura, nema posljedice niti će zbog toga koncern zdravije poslovati. Izvanredna uprava treba se riješiti sve imovine koja nije u funkciji. Mislim da to nije populizam izvanredne uprave, mislim da je to tako predstavljeno u medijima.

Facebook Komentari