Pogledajte koje su prosječne satnice radnika u EU

U Hrvatskoj, iz perspektive stranih investitora, imamo nepovoljan odnos cijene rada i produktivnosti, pri čemu se ne misli na neto plaću nego doprinose.

Prema novim podacima Eurostata, europskoga statističkog ureda, iz njegova izvještaja o satnicama u koje računa plaće i troškove vezane uz plaću (socijalni doprinosi poslodavaca, davanja za gorivo, hranu, bonuse), Slovačka je prestigla Hrvatsku prije tri godine.

Satnica u Slovačkoj, naime, iznosi 10,4 eura, dok je 2004. satnica u toj zemlji bila 4,1 euro, a u Hrvatskoj 6,9 eura. Slovačka je satnica u proteklih 12 godina porasla 153 posto, a hrvatska 44,9 posto pa tako sada, prema podacima Eurostata, iznosi 10 eura.

Estonska je satnica u istom razdoblju porasla 511 posto na 10,9 eura, a Estonija nas je prestigla prije pet godina, češka satnica je rasla 365 posto na 10,2 eura. Latvijska satnica u tom je razdoblju porasla za 177 posto na 7,5 eura, bugarska satnica za 175 posto na trenutačnih 4,4 eura, rumunjska za 189 posto na 5,5 eura.

satnica grafika

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata za Slobodnu Dalmaciju kaže da nije ni čudno da toliko zaostajemo te da se Hrvatska još uvijek oslanja, uz časne izuzetke, na to da na niskim troškovima rada gradi konkurentnost. Objašnjava da zato imamo malu minimalnu i ostale plaće, pa iz toga proizilaze male mirovine.

“Hrvatska je u krugu zemalja u kojima se radnika gleda kao trošak, nije se u stanju konkurentnost dići na druge načine. Čak i zemlje koje su donedavno konkurentnost gradile na jeftinijoj radnoj snazi, krenule su u snažnu modernizaciju proizvodnje.

Jedan čovjek može raditi onoliko koliko može, ne možete očekivati da ćete iz njega iscijediti više rada nego što on može raditi. Novi procesi i tehnologije stvaraju mogućnosti za povećanje proizvodnosti. Kod nas se to ne događa. Žalosna je činjenica da smo podlegli neoliberalnom pogledu na čovjeka kojeg se vrednuje troškom od rođenja pa do smrti. Rad nije roba i ne može biti na tržištu, niti je radnik roba”, kaže Sever.

Hrvatska je u tranzicijski proces krenula iz jedne relativno komotne pozicije što se tiče gospodarskog razvoja, bez obzira na ratna zbivanja. No, kako navodi Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, mnogo je dinamičniji rast ostvaren u drugim zemljama, pogotovo baltičkim, koje su se brže restrukturirale unatoč problemima zbog globalne financijske krize.

“Hrvatski skromniji rast satnice odgovara kretanju BDP-a i gospodarskoj aktivnosti. Moramo biti svjesni da i dalje u Hrvatskoj, iz perspektive stranih investitora, imamo nepovoljan odnos cijene rada i produktivnosti, pri čemu se ne misli na neto plaću nego doprinose. Zemlje koje su zabilježile znatan rast troška rada imat će sve veći stupanj gospodarskog razvoja i produktivnosti”, ističe Šantić.

Prosječna europska satnica, po Eurostatovim podacima, iznosi 25,4 eura. Porasla je za 28 posto u proteklih 12 godina.

Facebook Komentari