Osnovna škola trajat će devet godina? Pogledajte što donosi nova velika reforma obrazovanja

Djeca koja će se za dvije godine upisati u prvi razred osnovne škole, umjesto dosadašnjih osam, u školu bi mogli ići devet godina.

Prvu stepenicu svog obrazovanja tako bi napuštali godinu dana stariji. Iščitava se to iz Nacrta prijedloga Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koji posebno stručno povjerenstvo na čelu s predsjednicom Dijanom Vican privodi svome kraju.

Akcijskom planu bliži se rok usvajanja, a isti je sadržaj u svojoj radnoj verziji, na posljednje očitovanje, odaslan na adrese tridesetak ustanova – od obrazovnih do agencijskih kao i komora, koje će dati svoje posljednje primjedbe i pritužbe.

Tako su u cjelokupnu obrazovnu reformu koja obuhvaća od vrtićkih do fakultetskih promjena uključeni stručnjaci da bi se ona napokon provela u Hrvatskoj, piše Večernji list.

Kakav će nastavni program biti u devetogodišnjoj školi, utvrđivat će se naknadno, no jasno je, za to će ekspertna radna skupina, koja bi trebala biti imenovana i predstavljena idući tjedan, biti zadužena – kurikule će morati prilagoditi devetogodišnjem obrazovnom sustavu.

Uvođenje devet razreda u osnovne škole ne bi, barem prema prijedlogu, značilo ukidanje predškolskog programa.

Naprotiv, po nacrtu prijedloga kraj ove godine postavljen je rok za definiranje programa predškola koji, među ostalim, uključuju od glazbenih, sportskih, kulturnih, zdravstvenih do programa ranog učenja stranih jezika. Sama obrazovna reforma, kada zaživi, po predviđenim rokovima s 2019. godinom, značit će i promjenu u udžbenicima, novi sadržaji prilagođeni novom načinu učenja i usvajanja gradiva, lišenom učenja napamet, morat će se iznova pisati.

Nacrtom akcijskog plana propisana je tipska gradnja škola. To ukratko znači da bi u prošlost trebala otići velebnost i pretjerivanje u izgradnji škola koje jedinice lokalne samouprave plaćaju višemilijunskim iznosima, škole bi u svim gradovima Hrvatske izgledale i bile opremljene jednako. Naravno, veličina škole pratila bi potrebe određenog grada ili općine, no cijena njezine izgradnje ne bi u gradovima bila toliko različita kao što je to trenutno slučaj.

U takvim školama, devetogodišnje obrazovanje učenici bi završavali, usvoji li se takav model, “malom maturom”. Naime, završetkom škole čekalo bi ih vanjsko vrednovanje usvojena znanja, koje se i prije razmatralo.

Ipak, kako piše Večernji list, još uvijek nije poznato hoće li se i kada njihovi rezultati iz takva završna ispita bodovati pri nastavku školovanja, no vrlo je vjerojatno kako će uvođenje “male mature” pratiti model kojeg je do provođenja pratila i matura koju sada moraju polagati učenici pri završetku srednje škole.

Facebook Komentari