Građani trebaju biti hrabri, a DIP treba biti proaktivan

Izvor: N1

Od ponoći s petka na subotu u Hrvatskoj je počela dvodnevna izborna šutnja pred nedjeljne lokalne izbore na kojima će 3.720.000 birača birati lokalnu predstavničku i izvršnu vlast u 576 jedinica. Šutnja završava u nedjelju u 19 sat i za njezino kršenje propisane su novčane kazne, upozorio je Duje Prkut iz GONG-a gostujući u Novom danu N1 televizije

Ponovimo još jednom kako se glasa, listići, popis birača, čini se sve jednostavno, ali važno je podsjetiti, pokazalo se dosad da je bilo i dosta nevažećih listića.

Građani će na svom biračkom mjestu dobiti četiri vrste glasačkih listića za izbor: članova općinskog/gradskog vijeća, članova županijske skupštine, općinskog načelnika/gradonačelnika i župana, a neke će lokalne jedinice možda birati i mjesne odbore pa bi tada moglo biti pet listića.

U Zagrebu je situacija malo drugačija jer ima status županije, a ima i gradske četvrti i mjesne odbore. U nekim lokalnim jedinicama manjine imaju pravo odabrati zamjenika iz svojih redova i članove predstavnička tijela.

Kakva je bila kamapanja, je li bilo prijava građana?

Bilo je dosta poziva građana vezano uz glasanje s obzirom na mjesto prebivališta, naime, na lokalnim izborima mogu glasati samo birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i to samo u mjestu svog prebivališta, a uvjet za ostvarivanje prava glasanja je važeća osobna iskaznica.

Ima dosta nepovjerenja građana prema radu biračkih odbora, zovu zbog toga te zbog navodne kupovine glasova – za što ni mi, ni oni nemaju dokaza, prijave su anonimne, ali mi ih uvijek ohrabrujemo da prijave sumnje DORH-u. No, postoji određena doza straha i s obzirom na iskustvo s prijašnjih izbora, riječ je najčešće o malim lokalnim zajednicama u kojima je na vlasti kontinuirano ista politička opcija i ludi se boje da nije “mudro ljuljati brod”.

Nadalje, slikanje listića se može koristiti ili tražiti kao dokaz za dan glas, a to se ne smije raditi jer se time nekome može narušiti tajnost glasovanja, to je prvi korak u kazneno djelo i trebalo bi izbjegavati korištenje mobitela na biračkom mjestu.

Kada je riječ o izbornoj šutnji, postoji dosta dvoumljenja oko toga.

Ona se u prvom redu odnosi na izborne aktere, kandidate, koji bi se trebali suzdržati od javnih istupa i nagovaranja. Njima i strankama se to možda ne čini kao velika stvar, ali prema prijavama građana koji nas zovu to je za njih jako važno da imaju mir, znaju nas čak zvati i simpatizeri pojedinih stranaka i kažu da će glasati za nekog, ali ne žele da ih se zove, nudi prijevoz, uznemirava i narušava njihov mir.

Postoje i kazne za kršenje izborne šutnje.

Od 30.000 do 50.000 kuna , riječ je o demokratskom standardu. Izborna šutnja, doduše, nije dobro definirana s obzirom na društvene mreže i činjenicu da živimo u 21. stoljeću. Tu su i oglasi i posteri, a ne smijemo zaboraviti ni zloupotrebe javnih resursa ili javne funkcije.

Postoje sive zone, odgovornost je na kandidatima i na DIP-u, koji treba uspostavljati dopuštene i nedopuštene prakse te djelovati i proaktivno. Društvene mreže su granično područje i tu DIP treba uspostaviti prihvatljive i neprihvatljive obrasce ponašanja.

Koliko je važan pritisak javnosti?

Treba stvoriti uvjete u kojima se građani osjećaju sigurni prijaviti nepravilnosti, pogotovo u malim sredinama. Uvijek nastojimo ohrabriti građane jer se pomaci događaju ako ima građanske hrabrosti. Građani još uvijek imaju nisko povjerenje i u rad biračkih odbora i premda je zamjetan napredak, još uvijek ima posla.

Koliko građani provjeravaju jesu li upisan u registar birača?

Ovisi, ima nekih koji pažljivo provjeravaju i prije samih izbora imaju li osobnu iskaznicu koaj je važeća dok se neki samo pojave na biračkom mjestu i ustanove da imaju problem i tu je velika odgovornost na biračkim odborima.

Birači koji prilikom dolaska na biračko mjesto utvrde da nisu upisani u izvatke iz popisa birača mogu na dan održavanja izbora dobiti potvrdu za glasanje koju izdaju nadležni uredi prema mjestu prebivališta birača.

U odnosu na prošle izbore bilo je izmjena vezano za brisanje iz popisa birača oko čega je bilo dosta polemika.

Situacija je prije nekoliko godina bila jako loša, bilo je dosta lažnih prebivališta i zato je i uveden ovaj mehanizam te je važno da svaki taj postupak bude proveden iznimno pažljivo. Svaki ekscesni slučaj narušava povjerenje, riječ je o osjetljivoj stvari.

Hoće li biti onih koji nisu ni svjesni da nisu u biračkom popisu?

Važno je provjeriti jeste li na popisu i važno je da bude sve pažljivo provedeno. Ukoliko im je istekla osobna iskaznica, mogu glasati uz potvrdu koju mogu dobiti na izborni dan.

Bilo je i dosta kritika na rad DIP-a, kao vidite njihovu ulogu?

Dugo smo se zalagali za profesionalizaciju tog tijela koje bi u periodu između izbora također trebalo proaktivno djelovati, ali razlika je malena u odnosu dok to nisu bili. DIP se sveo na ono da radi samo u zakonskim obavezama.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, volim povući s njime paralelu, oni su proveli digitalizaciju svog rada, baza imovinskih kartica, to ne piše u zakonu, ali oni su smatrali da se time bolje ispunjava svrha zakona. Za razliku od DIP-a, koje bi moglo napraviti bazu donatora, treba ih “malo elektrizirati” i potaknuti da proaktivno djeluju.

Facebook Komentari