DORH alarmira: Strani investitori mogli bi pokrenuti deset novih arbitražnih postupaka protiv RH

Strani investitori mogli bi pokrenuti deset novih arbitražnih postupaka protiv Republike Hrvatske! Uskličnik je stavio glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan u izvješću o radu DORH-a za 2016. godinu, piše Večernji list.

Riječ je o velikom teretu za DORH i ozbiljnoj prijetnji Hrvatskoj.

“U slučaju pokretanja još 10 arbitražnih postupaka, što je moguće s obzirom na to da su istekli rokovi za prijateljsko rješavanje sporova, mogla bi se dovesti u pitanje kvaliteta i ažurnost zastupanja Republike Hrvatske kako u arbitražnim postupcima tako i na predmetima iz druge nadležnosti”, ističe Cvitan u izvješću saborskim zastupnicima.

Prema podacima DORH-a i objavljenim procjenama, ukupna vrijednost arbitražnih sporova koji se već vode pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova u Washingtonu ili nam prijete barem je 10,5 milijardi kuna.

A uspješnost arbitražnih zahtjeva, djelomična ili u cijelosti, prema ICSID-u je 46-postotna. Već se vode arbitraže vrijedne oko 4 milijarde kuna. Usporedbe radi, vrijednost predmeta spora u parnicama koje vodi RH je 2,9 milijardi kuna, i to potražuje 408 milijuna kuna, a tužena je za 2,5 milijardi kuna.

Tome treba pribrojiti “izuzetno visoke” troškove postupka.

“Troškove arbitraže čine honorari stranog odvjetničkog društva, honorari i troškovi eksperata jer prema pravilima ICSID-a domaće pravo je činjenica koja se dokazuje, troškovi prijevoda vrlo opsežne dokumentacije, honorari i troškovi vještaka, predujmljeni troškovi arbitara i sudišta, troškovi svjedoka, putovanja i smještaja za vrijeme trajanja rasprava itd.”, obrazlaže Cvitan. Ukupni troškovi zastupanja RH u inozemstvu, uključujući arbitraže i druge inozemne sporove, iznosili su 39,2 milijuna kuna (2015. 30 milijuna kuna, a 2014. 24,4 milijuna kuna), što je 70 posto ukupnog proračuna DORH-a od 56 milijuna kuna.

MOL nije pod DORH-om

Taj iznos ne uključuje i troškove dviju arbitraža s MOL-om (izgubljena UNCITRAL-ova u Ženevi i druga je u tijeku u Washingtonu), koji se podmiruju u Ministarstvu gospodarstva i veći su od svih troškova arbitraža i sudskih sporova u nadležnosti DORH-a.

Naime, u državnom proračunu za 2017. godinu kod Ministarstva gospodarstva navodi se stavka “usluga zastupanja u sporu između Republike Hrvatske i društva MOL” za koju je u 2015. dano 44,9 milijuna kuna, a u 2016. planirano 43,7 milijuna kuna, dok za 2017. nije ništa navedeno.

U 2014. isplaćeno je 15,5 milijuna kuna, što znači da je trošak zastupanja u arbitražama za MOL zasad veći od sto milijuna kuna. Inače, Vlada Zorana Milanovića na zatvorenoj sjednici odlučila je u sporu s MOL-om od studenog 2013. angažirati američku odvjetničku tvrtku Squire Pattons Boggs, u kojoj je i naš odvjetnik Luka Mišetić, branitelj generala Ante Gotovine.

Vlada je od novinara tajila troškove tog angažmana.

Troškovi ostalih postupaka idu na teret DORH-a. Glavni državni odvjetnik obrazlaže kako za to nema logike ni opravdanja jer se tako stvara potpuno krivi dojam da DORH raspolaže velikim sredstvima.

Riječ je o sporovima zbog povrede međunarodnih ugovora o zaštiti stranih ulaganja. Stoga je još 2013. predloženo Ministarstvu pravosuđa da se sporni troškovi vode u ministarstvu u kojem je i nastao spor kako bi se ojačala financijska odgovornost tih ministarstava.

Inače, što se izbora stranog odvjetničkog društva tiče, nije propisano kako se to radi pa DORH smatra da bi to trebalo urediti Zakonom o državnom odvjetništvu, odnosno uredbom Vlade.

Još u izvješću od 2013. predlagali smo da Vlada ili od nje ovlašteno ministarstvo imenuje posebno povjerenstvo koje bi na temelju prikupljenih ponuda predlagalo Vladi odvjetnička društva, odnosno odvjetnike za zastupanje RH.

Time bi se osigurala transparentnost izbora odvjetničkog društva i utjecalo na smanjenje troškova zastupanja.

Nagrade i naknade za zastupanje u međunarodnim arbitražnim postupcima izuzetno su visoke, ali nisu i ne mogu biti jedini kriterij za izbor odvjetnika, odnosno odvjetničkog društva”, tvrdi DORH.

U 2016. na aktivnim arbitražama radilo je osam zamjenika državnog odvjetnika i četiri savjetnika, uz to što su istodobno radili i na drugim predmetima. Zbog prijetnje deset novih arbitraža, Vlada je izviještena kako je nužno iznaći adekvatna kadrovska rješenja.

“Potrebno je u idućem razdoblju definirati strategiju vođenja arbitražnih postupaka, odrediti broj izvršitelja (zamjenika glavnog državnog odvjetnika, savjetnika i službenika u slučaju ako se Vlada odluči da to zastupanje vodi DORH), pristupiti edukaciji te razmjerno tome osigurati i dostatna financijska sredstva.

Navedeni problemi moraju se trajno i kvalitetno riješiti jer se u protivnom ozbiljno dovodi u pitanje ne samo zaštita imovinskih interesa, već i međunarodni ugled Republike Hrvatske, njena spremnost i sposobnost da uredno izvršava svoje međunarodnim ugovorima preuzete obveze, kao i povreda njene otvorenosti prema stranim investitorima i investicijama”, upozorava Cvitan. Zabrinjavajući Srđ i Agrokor Zabrinjavajuće je i što već pripremljenu tužbu ima i tvrtka Razvoj golf, iza koje stoje Maja Brinar i njezin suprug, izraelski ulagač Aaron Frenkel, jer ni nakon deset godina i uloženih 130 milijuna eura ne mogu pokrenuti projekt golfa na Srđu.

Tužbu su najavili krajem 2016. i nekoliko puta pisali premijeru, ali odgovora još nema. Vrijednost te tužbe procjenjuje se na 500 milijuna eura.

I slučaj Agrokor moguće je izvorište za razne tužbe protiv države, što su između redaka najavile ruske banke. Fondovi koji su otkupili potraživanja od ulagača u obveznice Agrokora poznati su po tužbama pa ih stoga mnogi i zovu lešinarskim fondovima.

Proizvođači obnovljivih izvora energije također se žale, neki već imaju i pripremljene tužbe, u slučaju da se ostvare najave o uvođenju trošarina na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. I ta neizvjesnost mnogima je zadala brigu jer su ulagači i kreditori oprezni pa već pola godine tvrtke iz područja obnovljivih izvora energije ne mogu doći do kapitala predviđenog u njihovim poslovnim planovima.

S obzirom na to da već imamo ukupno šest arbitraža pred ICSID-om, iskoriste li strani investitori mogućnost da pokrenu arbitražne postupke, Hrvatska bi bila sedma po broju arbitraža među 153 zemlje ugovorne članice ICSID-a. Najviše registriranih arbitraža ima Argentina (53), Venezuela (43), Španjolska i Egipat (po 29), Meksiko i Peru (po 18). SAD ima osam arbitraža, Francuska četiri, Njemačka i Velika Britanija po dvije.

Mađarska i Rumunjska imaju po 13 arbitraža, Turska 10, Albanija 9, Bugarska 7, Italija šest, Srbija pet, Makedonija, BiH i Slovenija po tri (potonji jednu s HEP-om), Crna Gora dvije, Austrija jednu.

Od šestotinjak slučajeva rješavanih od osnutka ICSID-a četvrtina otpada na istočnu Europu i središnju Aziju, 24% na južnu Ameriku, a 7% na zapadnu Europu. Najviše arbitražnih investicijskih sporova u okviru ICSID-a vezano je za naftu, plin i rudarstvo, zatim energetski sektor 17% i druge industrije 12%, a kod nas ih se najviše tiče “švicaraca”.

UniCredit Bank Austria kao vlasnik Zagrebačke banke već je pokrenula arbitražu protiv RH, a što mogu učiniti i ostale banke. Žale se zbog štete koju trpe zbog zakonske konverzije kredita u “švicarcima” u eure po tečaju u vrijeme sklapanja ugovora.

S ostalim bankama u tijeku je prijateljsko rješavanje spora, isto kao i s Heta Asset Resolution, tvrtkom koja je otkupila potraživanja od Hypo banke.

Ta banka ima razlučno pravo na zemljište na Krku, gdje je bila Dina Petrokemija koju je Hypo kreditirao, a gdje se inače i planirao graditi LNG. Što se tiče “švicaraca”, Europska komisija zauzela je stav o promašenosti tih arbitraža jer su pokrenute na temelju bilateralnih ugovora, u tom slučaju Austrije s Hrvatskom, koji nisu dio prava EU. EK tumači da su za te sporove nadležni nacionalni sudovi i Europski sud u Luksemburgu.

I DORH ističe da su strana ulaganja u Hrvatsku kao punopravnu članicu EU dio zajedničke trgovinske politike EU “u isključivoj nadležnosti EU” te da je stoga potrebno s pravnom stečevinom EU uskladiti sve ugovore o poticanju i zaštiti stranih ulaganja koje je Hrvatska sklopila s državama koje nisu članice EU. Stoga bi Hrvatska trebala stručne timove koji će se educirati za pregovore i sklapanje takvih ugovora.

Međutim, i naši pravni stručnjaci ističu da je nadležnost arbitraže u Washingtonu predviđena multilateralnim sporazumom kojeg je Hrvatska potpisnica.

Završena i rasprava o pošti

Pred tim se arbitražnim sudištem vodi spor po tužbi Georga Gavrilovića i Gavrilovića d.o.o. radi odštete od 193 milijuna eura zajedno sa svim troškovima arbitražnog postupka i kamatama. Arbitražni postupak je pokrenut radi rješavanja spora koji je posljedica provedenog stečajnog postupka u kome je stečajni sud, tadašnji Okružni privredni sud u Zagrebu, još 1991. godine prodao tužitelju pet trgovačkih društava a da nije utvrdio imovinu tih pravnih osoba.

Gavrilović tvrdi da je Hrvatska prekršila odredbe međunarodnog ugovora koji je sklopila s Austrijom. U tom je sporu lani u rujnu održano završno ročište i odluka arbitražnog suda očekuje se ovog ljeta.

U ožujku ove godine zaključena je i rasprava po tužbi B3 Croatien Courier Cooperativ koji tvrdi da je Republika Hrvatska prekršila odredbe međunarodnog ugovora sklopljenog s Kraljevinom Nizozemskom jer nije provela liberalizaciju poštanskog tržišta zbog čega je investitor pretrpio štetu u iznosu od 53 milijuna eura. Nizozemski je investitor i Amlyn Holding B.V. koji traži naknadu štete koju je navodno pretrpio jer je Hrvatska prekršila odredbe Europske energetske povelje, ECT (članak 10. i 13.) proizvoljnim promjenama pravnog okvira na njihovu štetu, a pogodujući drugim investitorima, vezano za realizaciju projekta postrojenja termoelektrane na biomasu.

DORH je taj spor procijenio na oko 85 milijuna eura jer je taj iznos naznačen u postupku prijateljskog rješavanja spora. Lani je Hrvatska jedan arbitražni spor dobila u cijelosti u povodu zahtjeva za naknadu štete od 30 milijuna USD (uključujući troškove postupka i kamate) po tužbi obitelji Van Riet.

Investitori su tvrdili da su pretrpjeli štetu jer im nije dozvoljena gradnja u turističke svrhe na nekretninama koje su kupili pa da je time prekršen međunarodni ugovor koji je Hrvatska sklopila s belgijsko-luksemburškom ekonomskom unijom o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja.

Uzgred, na početku 90-ih odbijena je i tužba austrijskog investitora Adria Beteiligung GmbH teška 80 milijuna eura, vezana za ulaganja u igre na sreću, te tužba vrijedna 2,6 milijuna USD kanadskog poduzetnika Nedjeljka Ulemeka zbog propalog ulaganja 1989. u Jugoturbinu Select. Srbija u Beču traži sav novac – Rad na predmetima međunarodnih investicijskih arbitraža izuzetno je složen i zahtjevan.

U tim postupcima DORH koordinira rad i dogovara strategiju obrane s odvjetničkim društvom koje zastupa pred ICSID-om i daje punu pravnu podršku u pogledu tumačenja i primjene domaćeg prava, prikuplja i analizira činjenice i dokaze bitne za postupak, koordinira rad s drugim državnim tijelima, sudovima, jedinicama lokalne i/ili područne samouprave, trgovačkim društvima, obavlja razgovore s osobama koje bi mogle imati određena saznanja o predmetu spora i dr. Time se osigurava kvalitetno zastupanje interesa RH, ali i utječe na smanjenje troškova zastupanja stranih odvjetničkih ureda. Zbog nepotpunih i nedovoljno jasnih odredbi Zakona o državnom odvjetništvu sav teret ovih postupaka – organizacijski, financijski i kadrovski pada isključivo na DORH – žali se Cvitan.

Inače, lani su pod okriljem DORH-a vođena i dva postupka pred sudovima, u SAD-u radi podjele deviza nakon likvidacije Jugobanke i Beogradske banke te u Austriji zbog likvidacije Adriabanke. U SAD-u je postupak likvidacije okončan te se nakon dostavljenih suglasnosti država očekuje isplata sukladno ugovoru o pitanjima sukcesije. Na sudu u Beču nema dogovora pa su sredstva položena na sudu dok se pravomoćno ne odluči o žalbi Narodne banke Srbije koja traži sva sredstva, piše Večernji list.

Potencijalni sporovi

1. Centre One S.a.r.l. (Luxembourg)/Centre One B.V. (Nizozemska) 10,5 milijuna kuna

2. Envieninternational (Malta) / Enargo (Slovačka) 44,67 milijuna kuna

3. Société Générale Francuska *

4. Intesa Sanpaolo S.p.A. Luksemburg / Italija *

5. Hypo Group Alpe Adria AG Austrija *

6. Raiffeisen Bank Austria d.d. Austrija *

7. Sberbank Europe AG Austrija *

8. Erste Group Bank AG Austrija*

9. Heta Asset Resolution AG (ranije Hypo Alpe Adria Bank International) Austrija prijedlog ovrhe radi 10.056.459,50 EUR 10. METRO CASH & CARRY D.O.O. Austrija 324.816,30 kn uvećano za pripadajuće zatezne kamate za 2002. godinu; 1,759.207,77 kn uvećano za pripadajuće zatezne kamate za 2003. godinu; i 3,021.094,20 kn uvećano za pripadajuće zatezne kamate za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2004.

* Zahtjev banaka (Unicredit Austrija već je pokrenuo arbitražu) nije novčano postavljen, ali DORH spor vezan za “švicarac” procjenjuje na oko 8 milijardi kuna pa smo mogući zahtjev šest banaka procijenili na 6,4 milijarde kuna

Postupci u tijeku

1. Van Riet (Belgija) 30 milijuna USD zajedno sa svim troškovima arbitražnog postupka i kamatama, lani je zahtjev tužitelja u potpunosti odbijen

2. Georg Gavrilović i Gavrilović d.o.o. 193 milijuna eura, odluka se očekuje sredinom 2017.

3. B3 Croatien Courier Cooperativ (Nizozemska) 53 milijuna eura, u ožujku 2017. zaključena rasprava

4. Amlyn Holding B.V. (Nizozemska), 88 mil. eura

5. UniCredit Bank Austria, vlasnik Zagrebačke banke, pokrenuo je investicijsku arbitražu, oko 1,6 milijardi kuna

6. MOL, u Ženevi smo izgubili jednu arbitražu, a druga se vodi u Washingtonu, 2 milijarde kuna

Facebook Komentari