Hrvatski europarlamentarci: Sustavne provjere na graničnim prijelazima više štete nego koriste

Hrvatski europarlamentarci su u raspravi u Europskom parlamentu o gužvama na graničnim prijelazima između Slovenije i Hrvatske upozorili da uredba EU-a o sustavnim provjerama na granicama šteti hrvatskom turizmu i gospodarstvu, a ne rješava problem sigurnosti građana.

Ivan Jakovčić (IDS/ALDE), koji je inicirao raspravu, je kazao da rješenje tog problema leži u uvođenju ciljanih kontrola, posebice tamo gdje je sigurnosni rizik mali, i upozorio na moguće ozbiljne posljedice provođenja potpunih graničnih kontrola za turizam koji čini 20 posto BDP-a Hrvatske.

U svom je izlaganju upozorio na apsurdnu situaciju, navodeći da je Komisija 15. svibnja smanjila prognozu rasta BDP za Hrvatsku zbog “neobično dugih kolona na graničnim prijelazima” jer direktno štete turizmu koji čini 20 posto BDP-a.

Jakovčić je pozdravio dogovor koji su sa Jean-Claudeom Junckerom postigli premijeri Andrej Plenković i Miro Cerar, ali opetovano upozorava da taj dogovor triju strana nije riješio problem.

EU u nedostatku rješenja poseže za birokratskim mjerama na granicama, tvrdi Jozo Radoš, HNS-ov zastupnik u Klubu zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu, ističući da se na taj način teroristi, koji su građani Unije, ne mogu zaustaviti.

“U nemogućnosti rješavanja uzroka i izvora terorizma i prijetnji sigurnosti izvan svojih granica kao i na svom teritoriju, Europska unija je posegnula za najjednostavnijim birokratskim rješenjem”, kazao je Radoš. Smatra da mjera pooštrenje kontrola na graničnim prijelazima nije rješenje za problem terorizma jer su teroristi najčešće državljani EU.

Zastupnik Ivica Tolić (HDZ/EPP) je upozorio na činjenicu da je Europska unija primila veliki broj migranata bez valjane provjere te Uredba 2017/458 o strožoj kontroli granica u ovom trenutku znači samo alibi za administraciju u slučaju daljnjih napada na europskom tlu.

Naglasio je i dvojbenost ove Uredbe koja nije lako razumljiva ni onima koji ju primjenjuju jer daje bezbroj mogućnosti tumačenja i primjene te je stoga ne mogu razumjeti i prihvatiti ni građani Europske unije.

Smatra da Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u schengenski režim te da pridruživanje ne smije biti političko pitanje, niti smije biti uvjetovano paketom s drugim članicama.

Tonino Picula (SDP/SD), također očekuje da ta priča dobije institucionalni okvir, ali misli da je dobro da je došlo već do samog prepoznavanja problema i da se o njemu raspravlja u EP-u. Uvjeren je da je pravo rješenje puna suradnja sigurnosno-obavještajnih službi zemalja članica, podsjetivši da europskim politikama nedostaje ta sigurnosno-obavještajna komponenta.

Koliko će se spomenuti dogovor “trojke” pokazati korisnim pokazati će praksa prelaska granica tijekom špice u turističkom dijelu godine, smatra Picula.

Dubravka Šuica (HDZ/EPP) je kazala da je, fokusirajući se na sigurnost i uzimajući u obzir da je svim članicama EU-a u interesu nesmetan protok ljudi i roba, važno djelovati zajedno kako bismo izbjegli moguće negativne utjecaje ove uredbe na gospodarstvo i turizam.

Pozdravljajući trilateralni dogovor da se sa sustavnih kontrola u slučaju stvaranja velikih gužvi i čekanja duljih od 15 minuta prijeđe na ciljane kontrole, Šuica također smatra da tu odluku treba formalizirati. U izlaganju je ponovila i da je ulazak u Schengen hrvatski prioritet.

Ruža Tomašić iz redova europskih konzervativaca i reformista (HKS/ECR), podržava jače kontrole jer se, kako je kazala, nažalost nalazimo na točki s koje nema povratka, barem dok se sigurnosni problem ne riješi. Marijana Petir, (EPP), upozorila je na negativne učinke uredbe na turizam, ribarstvo i poljoprivredu i pozvala na ublažavanje uredbe, tj. provedbu ciljanih kontrola kako bi se osigurao nesmetan protok ljudi.

Slovenska europarlamentarka Tanja Fajon (SD) je kazala da je 7. travnja bila među tisućama putnika koji su pet sati čekali na prelazak iz Slovenije u Hrvatsku, ističući pritom da to “nije bilateralno pitanje između dvije zemlje”. Fajon smatra da se treba pronaći rješenje koje treba uvesti u schengenski kodeks.

Potpredsjednik Europske komisije Andrus Ansip je kazao da je sigurnost jedna od najvećih zabrinutosti europskih građana, ali da je Unija “potpuno opremljena za sučeljavanje s terorizmom” te najavio mogućnost izuzeća od sustavne kontrole kada postoje opravdani razlozi te se postigla ravnoteža između procjene opasnosti i slobode kretanja.

“Komisija je svjesna izazova provedbe prve faze uredbe i zato surađuje s nacionalnim vlastima”, poručio je Ansip.

Facebook Komentari