Bijeg iz neizvjesnosti, blokada i neimaštine: Iz Hrvatske s roditeljima otišlo 16 tisuća osnovnoškolaca

U deset godina broj učenika osnovnih škola smanjio se za čak 63.026! Državni zavod za statistiku izvijestio je da su se jesenas u tekuću školsku godinu upisalo 317.649 učenika osnovnih škola (među kojima je bilo 879 ponavljača), tako da je u odnosu na školsku godinu 2006./2007., kad je Hrvatska imala 380.777 učenica i učenika, broj osnovaca pao 17 posto, piše Večernji list.

U deset godina ispario je 2521 razred s po 25 učenika, što je ravno katastrofi! Smanjenje broja učenika rezultat je dvaju procesa, jedan je manji broj novorođene djece s čime se suočavamo desetljećima, a drugi iseljavanje.

Primjerice, 2005. godine u Hrvatskoj su rođene gotovo 43 tisuće beba, a 2016. godine neznatno iznad 36 tisuća! Prema računici Večernjeg lista, neovisno o broju rođene djece, sadašnja generacija osnovaca mogla je biti bogatija za 16 tisuća vršnjaka da se nisu odselili zajedno s roditeljima.

Demografi procjenjuju da se od ulaska Hrvatske u EU odselilo oko dvjesto tisuća građana, no rijetko se spominjalo koliko je djece među njima jer službe ne prate takve podatke.

Do brojke od 16 tisuća odseljenih osnovnoškolaca Večernji je došao tako što su usporedili broj upisanih osnovaca u sadašnju školsku 2016./17. godinu s brojem rođene djece u generacijama učenika od prvog do osmog razreda osnovne škole.

Da su se sva djeca zadržala u Hrvatskoj, skorom kraju školske godine i dugim praznicima veselilo bi se 335 tisuća djevojčica i dječaka rođenih između 2002. i 2010. godine, a ne samo njih 317.649, koliko ih je jesenas upisalo godinu.

Osnovna škola je u Hrvatskoj obvezna i sve do novog emigracijskog vala broj upisanih od 1. do 8. razreda poklapao se s brojem rođenih prethodnih sedam do 14 godina.

Iz naše računice proizlazi da je zajedno s njihovim roditeljima, Hrvatska ostala bez 16 tisuća djece između 7 i 15 godina koji su se mogli smjestiti u 664 razreda s po 25 učenika.

Nastavnici i profesori iz škola u kontinentalnim dijelovima zemlje masovno svjedoče ispisivanju djece iz škola zbog preseljenja u inozemstvo, pa je veliko pitanje koliko će osnovaca biti u idućoj školskoj godini?

Demograf Dražen Živić, voditelj vukovarskog ureda Instituta Ivo Pilar, kaže da svakodnevno svjedoči pričama liječnika, nastavnika i ostalih sumještana o iseljavanju i ispisivanju djece iz škola ili iz liječničkih ordinacija.

– U odnosu na emigracijske valove iz prethodnih razdoblja, ovaj obilježava iseljavanje cijelih obitelji. Prije su djeca ostajala s jednim od roditelja ili s bakama i djedovima, sad odlaze zajedno – naglašava Živić.

Depopulacija se, kaže, vidi u prostoru i golim okom, po rijetkom broju kuća u kojima noću gori svjetlo. Stvarne brojke odseljenih statistika još ne može uloviti jer se ljudi ne odjavljuju, no s određenim vremenskim odmakom do tog će se podatka moći doći i usporedbom broja upisanih učenika, samo što će tada biti prekasno da se išta promijeni.

Slavonija prednjači u sivoj statistici sve manjeg broja učenika u osnovnim i srednjim školama. Zbog loše demografske slike i masovnog iseljavanja čitavih obitelji, broj srednjoškolaca u Brodsko-posavskoj županiji u protekle četiri godine smanjio se za oko 1100 ili 16 posto.

Samo ove školske godine upisano je 250 srednjoškolaca manje nego prethodne. Još je gora situacija u osnovnim školama, u kojima nastavu ove godine pohađa oko 14 posto manje učenika nego lani.

Tendencija opadanja broja djece gotovo da nije zaobišla nijednu školu. Osnovna škola Bogoslava Šuleka, koja je sa svojim područnim školama u Vranovcima i Šušnjevcima najveća u županiji i šesta u Hrvatskoj, u posljednje dvije godine izgubila je 35 učenika ili gotovo cijela dva odjela. Trenutačno ih je u školskim klupama 1044.

– Mi u matičnoj školi još uvijek imamo četiri razreda s po pet odjela i kod nas je situacija ipak donekle podnošljiva u odnosu na druge škole, koje i inače imaju malo djece. Međutim, učenika je definitivno sve manje. Odlaze cijeli obitelji i djeca, najviše u Njemačku – kaže ravnateljica Slavica Đurđević.

Seoske se škole gase Seoskim školama zbog izrazito malog broja učenika prijeti ukidanje, pa je tako, primjerice, lani zatvorena područna OŠ Stjepana Radića u Sovskom Dolu u susjednoj Požeško-slavonskoj županiji. Ista će sudbina vjerojatno dočekati još neke škole u ovim dvjema županijama s obzirom na to da su troškovi održavanja školskih objekata i zaposlenika visoki, a upitna je i kvaliteta odgojno-obrazovnog rada. Razredni su odjeli iz godine u godinu sve manji.

– Ekonomska situacija je teška, nezaposlenost je velika i mladi ljudi se sve teže odlučuju na brak. Kod nas u Slavoniji situacija je još gora nego u ostatku države. Mlade obitelji odlaze u inozemstvo u potrazi za poslom i egzistencijom. Ako želimo da se stanje promijeni, najvažnije je osigurati otvaranje novih radnih mjesta – dodaje Slavica Đurđević.

Facebook Komentari