HDZ-ova kandidatkinja za Osijek Ivana Šojat žestoko kritizirala ministricu Ninu Obuljen: Uvrijedila i ponizila

Nakon Dubrovnika, Metkovića i Splita, preselili smo se na istok Hrvatske. Utrka za Grad Osijek izrazito je zanimljiva, pa su kandidati za gradonačelnika Osijeka sudjelovali u sučeljavanju na N1, održanom u Hotelu Osijek.

U sučeljavanju su sudjelovali Ivica Vrkić, nezavisni kandidat kojega podržavaju SDP, HNS, HSS i ANU, Ivana Šojat, kandidatkinja HDZ-a, Dragan Vulin, predsjednik i kandidat HDSSB-a, Miroslav Šimić, kandidat MOST-a, Danijela Lovoković, kandidatkinja Snage Slavonije i Baranje i Anto Đapić, predsjednik i kandidat stranke Desno. Kandidate je sučelila naša Sandra Križanec.

Problem iseljavanja u Osijeku

Prva je tema iseljavanje. Je li slika grada baš takva kakvom se prikazuje svaki dan? Činjenica je da je ljudi na ulicama manje. “Ima manje, ali mislim da situaciju nije lako odrediti, kad nemamo pouzdane izvore. Ono što je sigurno, treba uvažavati mišljenje našega gospodina Šterca, koji tvrdi da je to desetak tisuća. Mislim da je jako važno vidjeti zašto su ljudi otišli. Nema radnih mjesta, uništena su u ratu i privatizaciji, a kad se otvorila Europa, potražili su šanse drugdje”, rekao je Vrkić.

Vulin je rekao kako misli riješiti taj problem. “To je najveći problem s kojim se suočavamo u Osijeku, jer vuče niz drugih problema za sobom. Univerzalno rješenje je rast gospodarstva, povećanje zaposlenosti u Osijeku. Bojim se da su ove procjene koliko ljudi je danas manje u Osijeku preblage, bojim se da je stanje još lošije. To se vidi u Gradu Osijeku. Ne znam nikoga iz kruga prijatelja, poznanika, tko nema nekoga da je napustio Osijek. To treba zaustaviti proaktivnijim gradom i Gradske uprave i značajnijim ulaganjem u razvoj gospodarstva”, rekao je Vulin.

Mostov Šimić je komentirao problem iz pozicije donedavnoga obnašatelja vlasti. “Nema potrebe naželost upoznavati s tim problemom, jer to svi vide. Osim gospodarstva koje je ključno za odlazak ljudi, tu je i društvena nejednakost i nepravda koja je prisutna. Ljudi vide na koji se način zapošljava i traže bolju društvenu jednakost vani. Jedan dio se tiče gospodarstva, a s druge strane postoji društvena nepravda. Suočeni smo s činjenicom da Osijek od četiri najveća grada najmanje ulaže u gospodarstvo”, rekao je Šimić.

I Šojat je kazala da je svjesna toga problema. “Osijek umjesto da se brendirao svih ovih godina kao metropola, on se brendirao kao grad bez ljudi. Naravno da imam plan i program, u kojemu između ostaloga imam otvaranje Ureda za demografiju, koji bi kroz analize brzo reagirao na goruće točke i probleme i rješavao ih. Ne iseljavaju samo ljudi koji nemaju posao, nego i oni koji imaju posao”, rekla je Šojat.

Lovoković je kazala da je upoznata s problemima grada Osijeka. “Slika Grada Osijeka treba ići van onakva kakvu je vide građani koji ovaj grad vole, pa da se tako prezentira investitorima”, rekla je Lovoković.

Đapić je već bio osječki gradonačelnik. “U razdoblju u kojem sam bio gradonačelnik u dva navrata, nije bilo iseljavanja iz Osijeka, bilo je čak useljavanja u Osijek. To ne znači da su moji nasljednici odgovorni za val iseljavanja, ali bez obzira na to, činjenica iako je proteklo 20 godina od rata, Osijek i Slavonija i Baranja nisu u gospodarskom, socijalnom smislu integrirane u ostatak Hrvatske. Osijek treba biti središte generalne nacionalne politike uopće u Hrvatskoj. Ljudi iz Osijeka odlaze zato što imaju minimalne ili gotovo nikakve šanse. Osijek je grad u kojem ima optimizma, ima potencijala i snage, oni koji ostaju upravo su spremni izgraditi Osijek onakav kakav svi želimo. Dio ljudi odlazi jer su i otvorene granice. Hrvatski narod je emigrantski narod, pa se ljudi lako odlučuju na odlazak. I ja sam dijete gastarbajtera, znam što to znači. Mislim da imamo dio ljudi koji su odlazili jer traže bolje šanse, a drugi jer stvarno nema drugih mogućnosti, ali se ne slažem s generalnom ocjenom da je nepravda u Osijeku jedan od faktora masovnijeg odlaska”, rekao je Đapić.

Šimić je odgovorio na Đapićevu primjedbu o Hrvatima koji su poznati po emigraciji. “Ne odlaze ljudi jer im je to u genetskom kodu, nego zbog društvene, političke, egzistencijalne nepravde. Za zapošljavanje trebate imati vezu i zato ljudi odlaze, rekao je Šimić. “Ne mislim da smo mi emigrantski narod i da ljudi odlaze, jer im se to sviđa, nego iz ekonomskih razloga i društvene nepravde”, rekao je.

Vulin smatra da je najveći uzrok iseljavanja, jer ljudi u Osijeku ne može živjeti od svoga rada. “Moramo poduzeti konkretne mjere, Osijek mora biti konkurentniji i u odnosu na ostatak Hrvatske i u odnosu na ostale zemlje”, rekao je Vulin.

“Ja mislim da je veliki dio Osječana iz Osijeka otjerao franak, krediti i prezaduženost i mislim da su tu krive i vlade, jer nisu zaštitile građane. Ipak, vjerujem da će se svi oni vratiti, stvorit ćemo uvjete da se oni vrate. Vratili su se nakon ’91., vratit će se i sad”, rekla je Lovoković.

“Ja sam možda drugačiji od ostalih kandidata, jer ne podilazim biračkom tijelu”, rekao je Đapić. “Kad sam ja bio gradonačelnik, u Osijeku se gradilo i stopa nezaposlenosti bila je najniža. I kulturološka, politička, sportska atmosfera bila je jako dobra. Bilo je to zato što sam razgovarao sa svim političarima i smatram da slanje slike iz Osijeka, u kojoj ćemo govoriti o nepravdi i u najcrnjim bojama, nije dobra poruka za naše birače”, rekao je Đapić, dodavši da se treba razgovarati o potencijalima i mogućnostima kojima grad vrvi.

“Što se tiče nerealnih obećavanja, gospodine Đapiću, i vi ste ih davali”, rekla je Šojat Đapiću. “Ja iza sebe imam rezultate, gospođo Šojat”, odgovorio joj je Đapić.

“Teško je manipuliranje birača u kojoj se govori da će se pojaviti novi Deus ex Machina i riješiti i zaposliti sve”, rekla je Šojat.

Kako oživjeti grad?

Osijek je prije rata bio industrijski grad. Sad je sve zamrlo. Može li se na kontinentalnom turizmu graditi grad? “Ne možemo”, odgovorio je Šimić. “Više ulagati sa strane gradske uprave, učiniti je efikasnijom i davati poticaje poduzetnicima”, rekao je Šimić. Grad tu nešto može napraviti, istaknuo je Šimić.

“Nije korektno uspoređivati Osijek i Rijeku. Rijeka je grad u kojemu nije bilo rata, ali nema dvojbe da je imala druge probleme. Ako sam ja naslijedio grad s 400 milijuna zaduženosti, smanjio na 200, onda nisam siguran gdje ostaje slobodan prostor da možemo nešto poticati, kad su fiksni troškovi na toj razini da ne ostaje slobodnoga prostora”, rekao je Vrkić. “Svaka kuna ima svoju vrijednost, pogotovo kad se gospodin Šimić, koji je i sada u vlasti, tek sad se sjetili osnivati poseban savjet za Slavoniju i Baranju”, rekao je Vrkić.

“Želim naglasiti da je u ovom mandatu učinjeno nedovoljno. Vrkić govori da smo na putu da nađemo put, ali Osijek ne može čekati, mora brže ići naprijed, bez izgovora i opravdanja”, rekao je Vulin. “Nije smisao grada da bude štedno kreditna zajednica, a da nema ljudi”, rekao je.

Đapić je komentirao zašto je potrebno postojati kontakt s centralnom vlašću. “Glavna uloga budućega gradonačelnika jest Osijek staviti u središte hrvatske nacionalne politike. To je prevažno za bilo kakav ozbiljniji projekt za vraćanje Osijeka na razinu prije rata”, rekao je Đapić.

“Osijek i Slavonija atrofiraju i pretvaraju se u slijepo crijevo. Osijek treba biti poveznica, epicentar svega. Potrebno je razvijati konkretne projekte. Mislim da treba preuzeti irski model, razvijanje industrije prema orkuženju u kojemu se nalazi. Recimo, prehrambeno – prerađivačka industrija, ali i nastaviti razvijati IT sektor, koji i dalje raste, unatoč gradskoj politici”, kazala je Šojat.

Vrkić je istaknuo da se politička situacija u gradu stabilizirala, da su se odnosi i suradnja uspostavila, pa i to pokazuje rezultate. “To nije glavna zadaća gradonačelnika i Gradske uprave. Što građani imaju od toga što mi možemo sjesti zajedno i što možemo donijeti jednoglasno neku odluku?”, upitao je Vulin. “Doista ne mogu vjerovati da ako netko misli da ako netko ima puno godina ne važi za listić”, rekao je Vrkić.

Budućnost IT sektora u Osijeku

Šimić se osvrnuo na IT sektor u Osijeku. “Ja sam se zalagao za otvaranje IT Akademije u Osijeku, ali nema dovoljno ljudi koji su kvalificirani raditi taj posao. Propustili smo četiri godine u razvoju jednog sektora koji se razvija mimo politike, ali kojemu bi politika trebala pomoći”, rekao je Šimić.

“Nije imalo razloga za IT Akademiju, jer ako imamo Sveučilište koji imaju programe za to, nije mi jasno što tu još trebamo dodatno. Ne vidim potrebe zašto trebamo prihvaćati ideje, ako već imamo stvari koje funkcioniraju”, odgovorio je Vrkić. “Ne funkcioniraju, jer su se ljudi iz IT sektora žalili da im ljudi sa Sveučilišta dolaze ljudi koji ne znaju raditi taj posao”, rekao je Šimić.

Kako bi povezala zavod za zapošljavanje i poduzetnike koji traže radni kadar, upitala je naša Sandra Križanec Ivanu Šojat. “Stipendijama. Grad tu može biti inicijator nečega. Grad konkretno nad obrazovanjem nema ingerencija, to su sve pod ingerencijom države i nadležnih ministarstava, ali može dati poticaj. Dokazao je da može surađivati sa Sveučilištem i otvarati nove studije u Osijeku. Grad treba inicirati i poticati školovanje za zanimanja kojih nedostaje, a spriječiti ogroman broj ljudi koji ne mogu naći posao”, rekla je Šojat.

“Ako očekujemo milijarde ulaganja u Slavoniju i Baranju, teško mi je pala činjenica da je aktualna ministrica kulture odrezala 6 milijuna kuna koje je Hasanbegović pripremio za Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku. Da smo dobili novca kao Split, mi bismo napravili čudo. Ministrica još nije bila službeno u Osijeku”, rekao je Đapić.

Što s kulturom?

“Ministrica kulture je uvrijedila i ponizila HNK u Osijeku. HNK u Osijeku je neprestano uže na natezanje između gradske i županijske vlasti. Taj HNK, političari ga se uvijek sjete kad su blizu neki izbori, tada dolaze na premijere. Osječko ljeto kulture je trebalo dobiti sredstva, ali program nastaje uvijek u zadnji tren”, rekla je Šojat. “Nije istina da županija u kojoj radim, da kad god se dogodi nagrada, potreba ili vatrogasna mjera, u županiji se novac osiguraju i HNK u županiji ima velikoga prijatelja”, rekla je Lovoković.

“Ja sam napisao pismo ministrici kulture za ukinuti Arheološki muzej u Osijeku. On je otvoren 2006. ili 2007. godine, Milanovićeva vlada ga je ukinula i spojila s Muzejom Slavonije. Split ima dva Arheološka muzeja. Osijek je centar istočne Hrvatske, koje počiva na arheološkim nalazištima. Stvari se ne pomiču. Odnos prema kulturi je odnos prema ukupnosti svega onoga što se ovdje događa. Ako će ministrica kulture ovo pogledati, neka posjeti Osijek i da se pokrene drugačiji odnos prema kulturi grada Osijeka”, rekao je Đapić.

Istaknuo je da broj dolazaka političara na kazališne premijere nije odraz odnosa prema kulturi. “Ja dok sm bio gradonačelnik, Osijek je bio grad kulture. Nije samo fizička nazočnost na pojedinim predstavama dokaz da se netko zalaže za kulturu”, rekao je Đapić.

Problem vrtića i naknade za vrtiće

Može li Osijek iznaći rješenje da građani vrtiće plaćaju prema socijalnom cenzusu? “Prema analizama ljudi iz mojega tima, u gradskom proračunu se prenamjenom sredstava može iznaći između 10 i 13 milijuna kuna, dakle, itekako je moguće prilagoditi cijenu vrtića roditeljima”, rekla je Šojat, istaknuvši da je iznimno važno učiti djecu i strane jezike. “Vrtići i škole bi trebali zamijeniti radno vrijeme, da vrtići budu dvosmjenski, a škole jednosmjenske. Najmlađima treba pružiti najviše, oni su budućnost”, rekla je Šojat.

Ekonomska cijena je 1760 kuna za vrtić, istaknuo je Vrkić, dodavši da Grad subvencionira taj iznos, pa roditelji plaćaju 640 kuna. “Najvažnija je stvar da roditeljima smanjujemo režijske troškove, da se mogu razvijati”, rekao je Vrkić.

“Glupo je govoriti o besplatnom vrtiću, to je iracionalno, ali u dobroj se mjeri može olakšati sufinanciranje za djecu”, rekao je Đapić. “Porodiljne naknade u vrijeme kad sam bio gradonačelnik bile su 4000 kuna. I sad će biti, ako ja budem gradonačelnik”, rekao je Đapić.

“Nemojmo brkati porodiljne naknade i nagrade za dijete. Porodiljne naknade su smiješne i one mogu biti dostatne samo za kolica”, rekla je Lovoković.

“Poticat ću izvrsnost. Najboljim osječkim studentima i studenticama grad po završetku studija u trajanju od najdulje šest mjeseci može isplaćivati naknadu od 2000 kuna, dok ne nađu posao”, rekao je Vulin.

“U kampanji se rasipaju milijuni na sve strane, a onda kad se to završi, vidi se da blagajna nije tako puna. Cijene vrtića neće pasti, ostat će 640 kuna. Mi želimo podići standard na način da ljudi neće morati donositi stvari od kuće za svoju djecu. Imamo pripremljen projekt, gdje će se djecu uz igru učiti osnove stranog jezika i osnovne socijalne vještine rada u timovima i od njih stvarati lidere koji Osijeku mogu donijeti dodane vrijednosti”, rekao je Šimić, dodavši da u osmom razredu osnovne škole žele uvesti građanski odgoj.

“U osječke vrtiće treba uvesti više priče o Osijeku, kako voljeti ovaj grad, o načinu ponašanja, time ćemo spriječiti i vandalizam i na taj način osigurati dodatna sredstva”, rekla je Lovoković.

Problem komaraca – jedan od gorućih problema u Osijeku
Kad je u pitanju problem komaraca, Vrkić je rekao da to nije samo osječki i slavonski problem, nego problem cijelog dunavskog i dravskog sliva. Đapić je rekao na koji se način obračunao s komarcima. “Imao sam i neke svoje male tajne, politička komunikacija, financijska sredstva, kvalitetno zaprašivanje, učinilo je sve to da dok sam bio gradonačelnik, komaraca nije bilo u gradu”, rekao je Đapić.

Šojat je istaknula da se za rješavanje toga problema mora postojati suradnja okolnih gradova. “Ne grizu samo Osječane komarci”, rekla je, istaknuvši da je to prilično kompleksan problem s kojim se planira obračunati.

“Moramo se osloniti na nacionalnu razinu i taj problem treba dignuti na nacionalnu razinu i šteta je da se to dosad nije napravilo”, rekla je Lovoković.

“Problem komaraca u Osijeku nije samo problem neugode, nego sve više i javnozdravstveni problem. Ne mogu vjerovati da će ljudi još malo sletjeti na Mars, a mi ne možemo riješiti problem komaraca”, rekao je Vulin.

“Problem komaraca nije samo osječki problem, ima ga i više šire okruženje Osijeka. Tko god danas obeća da će u potpunosti riješiti problem komaraca, ne govori istinu. To nije moguće, a moguće je da se taj problem dovede u izdrživo stanje”, rekao je Šimić.

Facebook Komentari